Toliko smo željeli da ovakvi projekti (projekti obnovljive energije) dođu u našu općinu da je ovo sto se sada dešava samo Božiji poklon. Splet okolnosti, prijateljskih veza, mnogo telefonskih poziva, različitih utjecaja od strane poznanika, doprinijeli su da se sretnemo sa našim partnerima. Sa ovim projektima ta saradnja je samo početak.

Intervju sa načelnikom općine Breza, Munibom Zaimovićem

1. Kompanija Prve gume zainteresovana je da ulaže u općinu Breza. Možete li nam za početak reći o kakvom je ulaganju riječ?

Kompanija „Prve gume“ je izrazila želju da realizira 4 projekta u BiH: 1. Kogeneracijsko postrojenje na biomasu (tzv. Bioplinara-postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije), 2. Kompleks proizvodnje povrća tehnologijom hidroponike (tzv. „plutajuće povrće“), 3. Postrojenje za proizvodnju peleta, 4. Postrojenje za suhu reciklažu guma.

Bili smo, nekako, najbrži da investitoru ponudimo svoje resurse i svoj regionalni položaj, tj. osigurali smo veću zemljšnu površinu na površinskom kopu Koritnik (ukupno je na raspolaganju 55 ha, a za prvu fazu smo osigurali 4 ha, tj. 40 duluma zemlje), a blizina glavnog grada (25 km), aerodroma (20-tak minuta vožnje), koridora Vc (4 km), drvenih asortimenata (šumska sjecka), te zeljeznički kolosjek bili su presudni da investitor nakon prvog sastanka dostavi nam pismo namjere.

2. Koliko se ovim projektom otvara novih radnih mjesta? Da li je to bio i cilj projekta?

Ovim projektom (ako ih sve podvedemo pod jedan projekat) otvorilo bi se oko 150 radnih mjesta. Zapošljavanje bi išlo fazno, pa bi tako prvih 10 zaposlenih bilo u postrojenju za proizvodnju peleta. Zbog složenog procesa pripreme za proizvodnju toplotne energije i postrojenja hidroponike, sa zaposlenjem bi se čekalo izvjestan period (oko 6 mjeseci).

Otvaranje novih radnih mjesta u proizvodnom sektoru jeste jedan od najvećih ciljeva, ali isto tako čisti ekološki projekti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i zdrave (organske) hrane su poseban izazov, koji mogu ujediniti i ostale proizvodne kapacitete u Brezi i okolini. Također, iskorištavanje neatraktivnog zemljišta (površinski kopovi) i pretvaranje istog u industrijsku zonu je veoma efikasan proces i finansijski jako isplativ.

3. Šta je to zapravo gradnja postrojenja kogeneracije na biomasu? Možete li nam pobliže objasniti?

U Europi i svijetu danas je hit proizvodnja električne i toplotne energije, iz lokalnih obnovljivih izvora (šumarstvo, poljoprivreda i sunce). Tako je jedna pokrajina u Austriji u nepunih 20 godina razvoja, ostvarila izvrsne rezultate, preobrazivši nerazvijeni kraj u Europski centar za obnovljive energije, koji sufinansira Europska unija. Na primjer, Austrijska savezna država Gradišće ima danas dvadesetak energana na šumsku i poljoprivrednu biomasu, te na sunčevu energiju, koje pokrivaju oko pola energetskih potreba iz obnovljivih izvora, ostvarujući prihode od prodaje energije u iznosu od 18 miliona eura godišnje.

Kogeneracijsko postrojenje (koristi šumsku sjecku-piljevinu) istovremeno proizvodi električnu i korisnu toplotnu energiju u jedinstvenom procesu. Kogeneracija koristi otpadnu toplotu koja nastaje proizvodnjom električne energije i istom ce djelimično zagrijavati kompleks hidroponike, tj. staklenika u kojima će se proizvoditi povrće „na vodi“ na površini 35 duluma,  a djelimično (višak toplote iz procesa) ponudit će se lokalnoj zajednici za toplifikaciju naselja. Ovo postrojenje ce proizvoditi 1 MW el.enegije + 1,2 MW toplotne energije. Proizvedena električna energija bi se koristila za prodaju u komercijalne svrhe. Tehnologija je talijanska, „Pyrox“ Torino. Ekološki, ova tehnologija je potpuno čista, nema dima i katrana, a godišnja količina pepela je svega oko jedne tone. U postrojenju će raditi oko 25 radnika.

4. Kolika je važnost gradnja postrojenja za suhu reciklažu guma i hidroponiku? Šta to zapravo znači?

Konkretno, kad je u pitanju hidroponika, ovakav projekat je jedinstven na Balkanu (nešto slično ima u Valenciji-Spanija). Površina za prvi modul je 35.000 m2 i trosi 1 MW el.energije, a tehnologija je holandska. Cilj je da se povrću koje se uzgaja u ovim staklenicima napravi ambijent da tokom cijela 24 sata vrši bio-proces (temperatura, vlaga, svjetlost itd). Prinosi su do 4 puta veći od standardnih plastenika. Uzgaja se samo ekološki čisto povrće, organskog tipa. Tržište je osigurano i postoje realne pretpostavke da se ide u proširenje kapaciteta u drugoj fazi. Ukupan broj radnika koji bi radio je oko 100. Suha reciklaža guma je mehanički proces, ekološki čist, klasično drobljenje guma na sitnu granulaciju, koja će se kasnije koristiti kao osnova za druga postrojenja za proizvodnju proizvoda od gume (tartan staze, gumeni „lezeći policajci“ itd). Ovo postrojenje je značajno što su već u ovoj fazi naših dogovora određene fabrike za preradu gume iz Evrope iskazale interesovanje da svoje pogone instaliraju u blizini ovog postrojenja u Brezi. Dakle, postoji realna opcija proširenja proizvodnih kapaciteta, a time i broj zaposlenih bi se značajno povećao. Za pocetak bi to bilo oko 10 radnika.

5. Koliko bi pokretanje linije za proizvodnju peleta značilo Brezi i njenim stanovnicima?

Fabrika za proizvodnju peleta će najvjerovatnije biti prvi projekat na površinskom kopu (od ukupno 4). Oprema je iz Njemačke, kapaciteta 6t/h, a u postrojenju radi minimalno 10 radnika. Blizina i osigurana sirovina je prednost za ovaj projekt, a Breza i okolina bi dobila stabilnog proizvođaca ovog energenta.

6. U danima kad se u BiH temperatura spuštala i do -20 stepeni, tako se povećavala potražnja za peletom. Nadate li se da će pokretanje ove linije za proizvodnju peleta u Brezi doprinjeti smanjenju potražnje u zimskim hladnim danima?

Pokretanjem ove linije promijenio bi se odnos ponude i potražnje, sto za posljedicu ima smanjenje cijena ovog energenta, a ujedno povećanje kvaliteta. Ovo je posebno značajno za ovaj kraj u kojem su se građani u mnogome okrenuli ka grijanju na pelete.

7. Cijena peleta u tom periodu znatno se povećavala? Da li će Vaše cijene varirati ili će bez obzira na potražnju ostati nepromjenjene?

Od investitora smo dobili uvjeravanja da je sirovina osigurana, što znači da cijena proizvoda će imati svoj kontinuitet i male varijacije. Ako bude određenih odstupanja ona mogu biti rezultat promjene cijene transporta ili nekih drugih nepredviđenih situacija.

8. Drveni pelet se smatra jednim od rijetkih apsolutno prirodnih, sigurnih i zdravih energenata? Da li je to bio razlog pokretanja linije za proizvodnju peleta ili je to bilo nešto drugo?

Proizvodnja drvenog peleta je trebala biti rezultat sasvim drugog projekta, a to je pošumljavanje površinskog kopa sa drvenim asortimentom „Paolownia“ (brzorastuće drvo, koje bi se koristilo nakon petogodišnjeg rasta). Ovaj drvni asortiment je planiran tako da se sa jedne strane ovo zemljište kultivira u skladu sa zakonskom procedurom, a istovremeno da se koristi u industriji. Trenutni nedostatak peleta na tržištu vjerovatno je promijenio odluku investitora o početku pokretanja ove investicije

9. Još uvijek se čeka rješavanje pitanje potrebnih dozvola? Kada bi se moglo očekivati da se pristupi realizaciji projekta?

Ovaj projekat je jedinstven i po tome sto bi ovo bio možda prvi bh. projekat Javno privatnog partnerstva (JPP). ZD kanton je prvi koji je donio Zakon o JPP, te cemo u skladu s tim ici sa stranim investitorom u zajednički projekat. Općina ce ponuditi zemlju, priključke (struja, voda, putevi), dozvole, a privatni partner tehnologiju, kapital i dr. Općina će imati udio u dobiti, u zavisnosti o veličini uloga. Nažalost, još uvijek nemamo sva podzakonska akta iz kantona o JPP, ali imamo uvjeravanja da ce se to desiti na narednoj sjednici Vlade ZDK. Sa Rudnikom Breza imamo jako dobre odnose i prenos vlasništva ovog zemljišta na općnu, tj. u novu kompaniju na bazi JPP je izvjesno i nadamo se veoma brzo. Mi imamo dobru volju da zaposlimo naše ljude i to je dovoljno da istrajemo.

10. Recite nam koliko je važno da strane kompanije ulažu u projekte u BiH, te koliko je opštini Breza važno i značajno ovo ulaganje hrvatske kompanije?

Kao sto znamo Hrvatska je Europska Unija i cijena rada je puno veća od naše u BiH, zbog čega već neke hrvatske firme pribjegavaju da svoje pogone prebacuju u našu zemlju, u kojoj postoje prije svih ljudski resursi, ali i oni prirodni i tehnički. Obnovljivi izvori energije su budućnost naše države i to je realna prilika za nova zapošljavanja, otvaranje novih proizvodnih kapaciteta koji bi koristili električnu i toplotnu energiju iz obnovljivih izvora. To je prilika za našu privredu da se oporavi. Osim toga te firme imaju na dohvat ruke IPA fondove koji podržavaju ekološke projekte, povoljne kreditne linije, sto daje sigurnost procesima koji se započnu u BiH.

11. Za kraj, recite nam otkud uopšte ideja za realizacijom ovog projekta? Kako je nastala saradnja?

Toliko smo željeli da ovakvi projekti (projekti obnovljive energije) dođu u našu općinu da je ovo sto se sada dešava samo Božiji poklon. Splet okolnosti, prijateljskih veza, mnogo telefonskih poziva, različitih utjecaja od strane poznanika, doprinijeli su da se sretnemo sa našim partnerima. Sa ovim projektima ta saradnja je samo početak. Breza ima puno veće resurse u oblasti korištenja izvora obnovljive energije, a činjenica da se na našem tlu nalaze ogromne količine mineralno termalnih voda daje nam optimizam  za ulaganja u oblasti izgradnje kapaciteta zdravstvenog turizma i u toplifikaciji lokalne zajednice, ali svakako to ćemo vidjeti u narednom periodu.

m-Kvadrat