Kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena, urbanističko planiranje mora uzeti u obzir prirodno snižavanje temperature u urbanim sredinama i hlađenje gradskog prostora. Postoji mnogo alternativa: zeleni zidovi, hladni krovovi i stvaranje urbanih zelenih zona. Ipak, najveći do prinos daju velika, sjenovita stabla. Savremeni veliki gradovi obično imaju velike zaptivene površine koje nemaju sposobnost upijanja. Zbog toga, tokom padavina dolazi do povećanog površinskog oticanja. Veći dio kiše odvodi se preko kanalizacionog sistema, što znači da za vrijeme jake kiše na pojedinim mjestima može doći do velikih količina priliva vode, a u slučaju većeg preopterećenja čak i do bujičnih poplava.

SPONGE CITY

Savremena velika mjesta obično imaju visok udio nepropusnih površina. Zbog toga se tokom padavina javlja povećan površinski oticaj. Većinu kišnice odvodimo preko kanalizacionog sistema, što znači da kod jakih kiša može doći do velikih oticanja, a u slučaju većih opterećenja čak i do bujičnih poplava. Osim toga, tokom toplih ljetnih mjeseci visok udio betonskih, asfaltnih ili popločanih površina potiče nastanak takozvanih urbanih toplotnih ostrva, jer se takva područja grada dodatno zagrijavaju tokom dužih sušnih perioda, bez mogućnosti da isparavanje vode osigura hlađenje.

Gradsko drveće pozitivno utiče na mikroklimu. Smanjuje brzinu vjetra i pruža hladovinu. Isparavanjem vode značajno odvaja toplotu iz okoline i povećava vlažnost zraka. Percepcija temperature okoline je snižena. Zato su vitalna drveća među efikasnim sredstvima protiv lokalnog ljetnog pregrijavanja – poznatog kao efekat urbanih toplotnih ostrva.

Princip Sponge city je inovativan način koji omogućava zdrav rast drveća sa velikim krošnjama na popločanim površinama i stvara podzemni rezervoar za kišnicu, čime se osigurava opstanak urbanih drveća u gradskom prostoru.

Ako su korijeni drveća ispod popločanih površina (trotoari, parkirališta, ulice), cestovna konstrukcija mora imati odgovarajuću strukturu koja zadovoljava tehničke zahtjeve gradnje cesta, ali i biološke potrebe drveća. Stvaranjem rezervoara za kišnicu, smanjujemo opterećenje na kanalizacioni sistem, dok drveće dobiva vodu čak i u sušnim periodima.

Klimatske promjene su stvarne! Vruća i suha ljeta će donijeti mnogo više vrućih dana i tropskih noći. Lokalne će obilne kiše češće opterećivati kanalizacijske sisteme i uzrokovati poplave. Lokalne vlasti moraju razviti odgovarajuće strategije za suočavanje s tim posljedicama klimatskih promjena.

Prognoze za klimu u sljedećim desetljećima pokazuju da će se klimatska kriza samo pogoršati. Kako bi naša naselja ostala prikladna za život, upravne i urbanističke vlasti moraju djelovati. Mjere koje će biti učinkovite u budućnosti treba poduzeti već danas.

Drveće dostiže svoj puni potencijal protiv efekata klimatskih promjena tek nakon otprilike 30 godina, kada je razvilo veliku krošnju. Međutim, veličina krune je direktno povezana s volumenom korijena. U praksi susrećemo diskove drveća koji su premali, neodgovarajuću podlogu, zbijenost tla i zagađenu uličnu vodu u gradovima i zajednicama. Drveće nakon nekoliko godina zaglavi u svom razvoju, zahtijeva pojačano održavanje i često odumire, a korijenje često uzrokuje znatnu štetu na komunalnoj infrastrukturi (polomljene kolovozne površine, zarasle cijevi).

Većina uličnih stabala trenutno dostiže starost od 20 do 30 godina i ostaje mala. Ne mogu se približiti razvoju svog potencijala za ublažavanje posljedica klimatske krize! Sa principom Sponge city, diskovi drveća na površini mogu biti manji jer su voda i zrak dostupni drveću ispod popločanih površina. Kišnica se ispušta u podzemnu retencionu zonu Sponge city-a, vezuje se za čestice tla i čuva dok ne ispari sa drveća. Višak vode curi ili se odvodi. Ovo stvara više prostora za dizajn javnog prostora. Najjednostavnije i najefikasnije sredstvo u bor bi protiv klimatskih promjena je gradsko drveće. Drveće pozitivno utiče na mikroklimu, filtrira i povećava vlažnost zraka, apsorbira ugljen dioksid, stvara hladovinu i korijen apsorbira velike količine kišnice. Studije pokazuju da drveće razvija svoj puni potencijal tek nakon 20 godina, kada razvije veliku krošnju.

Studije pokazuju da drveće razvija svoj puni potencijal tek nakon 20 godina, kada razvije veliku krošnju. Sa povećanjem prečnika krošnje, proporcionalno se povećava i zapremina korijena. Da bi se drvo dobro i zdravo razvijalo, potrebno mu je najmanje 35 kubnih metara korijenskog prostora. Ali realnost je drugačija: u mnogim gradovima i opštinama, parking mjesta i saobraćajnice i dalje imaju prioritet nad gradskim drvećem.
Složena podstruktura savremenih putnih sistema ozbiljno ograničava prostor u koji se može razviti korijenje. Pored toga, gradsko drveće mora da se nosi sa neodgovarajućom podlogom, solju na putevima zimi i zagađenim površinskim vodama. Rastuće temperature, dugi periodi suše i toplotni valovi dodatno opterećuju drveće. U ovim uslovima na lokaciji, ono prestaje da se razvija nakon samo nekoliko godina, podložno je štetočinama, vene ili umire.

Modularni sistem za Sponge city

Kao stručnjak za upravljanje površinskim vodama i partner radne grupe Schwammstadt, koja razvija koncept Sponge city, ACO kompanija je osmisli la modularni sistem kao dio ovog projekta i kao tehničko rješenje koje je jednako efikasno kao i lako za implementaciju. Prikupljena kišnica sa krovnih površina se može direktno uvoditi u podzemno spužvasto tijelo grada, ali se zagađena kišnica sa ulica i parking mjesta mora prečistiti i kao takva uvoditi u sistem Sponge city.

Dio ACO modularnog sistema je poseban ACO slivnik sa dizajnerskom rešetkom, koji u sebi ima implementiran sistem za prečišćavanje prikupljene atmosferske vode sa ulica.

ACO Combipoint komplet za Sponge city

Već poznati ACO Combipoint ulični slivnik postaje ACO modularni sistem za Sponge city. Kombinacija postojećih elemenata sa dobro pozna tim prednostima kao što su vodonepropusnost, mogućnost podešavanja visine i fleksibilnost, sa novorazvijenim elementima Sponge city sistema, proizvodi fleksibilni modularni sistem.

Rešetke pogodne za sve aplikacije

U saradnji sa biroom za pejzažnu arhitekturu “3:0” dizajnirana je posebna rešetka za ulične slivnike nazvana “sponge city”. Dizajn preklapajuće strukture listova inspirisan je kupolom lišća u stilu Art Nouveau bečke secesije. Dva su cilja bila istaknuta prilikom razvoja rešetke “sponge city”. Prvo, podići svijest javnosti o ovom pitanju, i drugo, spriječiti ulazak supstanci koje su štetne za drveće. Ova slivna rešetka nudi se samo za projekte sponge city-a i dostupna je u ravnom i konkavnom obliku. Površina je prirodno livena bez ikakvog hemijskog premaza poput boja za potapanje ili KTL, kako bi se spriječilo ispiranje hemikalija kroz slivnik do korijenskog područja drveća.

ACO Combipoint rešetka je razvijena tako da uključuje dodatne komponente za Sponge city i sada se može koristiti posebno za različita rješenja za isto.

www.aco.ba

ACO. we care for water