Arhitektura koja hrani svijet: Pozitivni primjer iz Holandije

Foto: Tom Hegen

Holandija je drugi najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda na svijetu. Holandija je izvezla poljoprivredne proizvode u virjednosti od gotovo 100 milijardi američkih dolara samo u 2017. godini. Tajna njihovog uspjeha leži u korištenju arhitektonskih inovacija za osmišljavanje poljoprivrednih krajolika.

Način na koji Holandija koristi arhitekturu za prehranu svijeta najbolje se vidi iz zraka. Na fotografijama se vidi da je holandska poljoprivreda definisana prostranim pejzažima staklenika, koji dominiraju arhitektonskim krajolikom Južne Holandije. Zemlja raspolaže sa ukupno 93 kvadratna kilometra staklenika.

U regiji Westland, koju je National Geographic na odgovarajući način nazvao „stakleničkom prijestolnicom Holandije“, staklenici su ugrađeni u krajolik i popunjavaju praznine između gradova, predgrađa i industrijskih postrojenja.

Ispod mora osvjetljenih stakleničkih krovova poljoprivrednici koriste hidroponske sisteme i geotermalnu energiju za stvaranje neusporedivih prinosa koristeći vrlo malo resursa. Holandski staklenici koriste 1,1 litra vode po kilogramu proizvedenog paradajza, za razliku od svjetskog prosjeka od 25,6 galona, ​​s tim što neki poljoprivrednici proizvode preko 100 miliona paradajza godišnje s 14 hektara zemlje. To je omogućeno zahvaljujući kontrolisanom zatvorenom okruženju u kojem su precizne, pouzdane temperature i vlaga u kolaboraciji s niskom opasnošću od onečišćenja i bez pesticida.

Okolišni učinak staklenika potkrijepljen je arhitektonskim razmatranjima. Krovi s dvostrukim ostakljenjem omogućuju zadržavanje topline, dok lagani montažni čelični okviri omogućuju brzo širenje i prilagođavanje, bez ometanja prirodne svjetlosti. Operatori poput Duijvestijn Tomatoes-a su još inovativniji, jer vuku CO2 iz lokalne rafinerije ulja Shell koji se pumpa u staklenike kako bi se olakšao rast biljaka, dok LED svjetla omogućuju biljkama da nastave rasti tokom cijele noći. Holandsko zakonodavstvo nalaže da se 98% električne rasvjete mora upotrebljavati u staklenicima pomoću zatamnjenih zaslona i zavjesa, kako bi se ublažilo svjetlosno zagađenje.

Manifestacija ovih izgrađenih konstrukcijskih sistema širom holandske pokrajine rezultat je globalnih tokova politike i ideja. U ranim 2000-ima Holanđani su se nacionalno obvaezali na novi oblik održive poljoprivrede, koji je značio uklanjanje hemijskih pesticida u staklenicima i smanjenje antibiotika za 60% od 2009. godine. Za pokretanje ove inovacije zaslužan je Univerzitetski i istraživački institut Wageningen (WUR), koji se smatra jednim od vodećih svjetskih istraživača u poljoprivredi. Kako se budu pojavljivale nove tehnike i shvatanja kako nahraniti sve veće gradsko stanovništvo, Holandija će se nastaviti prilagođavati i rasti.

Arhitektonska transformacija ruralnog područja nastavit će se ubrzavati, jer rast gradskog stanovništva postavlja sve više zahtjeva. Do 2050. godine svijet će biti dom za 10 milijardi ljudi, što je rast od 7,8 milijardi od danas. Rezultat će biti potreba za većim poljoprivrednim urodom, upotrebom manje vode, manje energije i manje zemlje. Holandija nudi sistem pomoću arhitektonskih tipologija kako bi se pokazali pomaci u odnosima gradova i sela, kao i odnos između hrane i urbanizma.

Budući da se arhitektonska struka hvata u koštac sa brzim tempom tehnologije, koja nastavlja transformisati proces dizajniranja i izgradnje, arhitekti su sve potrebniji da osmisle nove načine oblikovanja učinkovitih, kontekstualnih, integrisanih konstrukcija za budućnost poljoprivrede.

print