ARHIV: neopipljiva granica arhitekture i urbanizma

Zagreb, 190619.
Arhitektonski studio Arhiv na Vrbiku.U staroj baraki napravljen je moderan ured.
Foto: Berislava Picek / CROPIX

ARHIV trenutno čini 13 arhitekata. Iako se radi o 13 veoma različitih osoba, karaktera, pozadina, kultura i podrijetla (u ARHIV-u rade arhitekti iz Amerike, Južne Koreje, Tajlanda, Italije, a ranije su tu bili i arhitekti iz Argentine, Portugala…), objedinjuje ih strast prema arhitekturi i urbanizmu.

Intervju: ARHIV / architecture & urbanism

ARHIV je međunarodni studio koji se bavi arhitekturom i urbanizmom. Vjeruju u dizajn kao proces u kojem je svaki parametar projekta katalizator inovativnog dizajnerskog rješenja. Kao praksa vođena istraživanjem, započinju sa analizom lokalnog i globalnog konteksta i pretvaranjem krutih ograničenja projekta u prilike dok ispunjavju sve zahtjeve klijenata, stroge proračune, kodekse i građevinske propise, građevinske zahtjeve i planove.

ARHIV sudjeluje u više skala, od namještaja do master planiranja. U svakom projektu postoji prostor za pomicanje disciplinskih granica – bilo kroz historijske oznake, procese projektnog tima, materijalna istraživanja, identitet marke, teorijske primjene i / ili tehnološki napredak u izgradnji.

ARHIV studio čine: Mislav Barada, Sven Belak, Ella Cahunek, Ema Gregurić, Marko Himelreich, Yujin Jeong, Bernarda Jukić, Magdalena Jurišić, Toni Lončar, Stephanie Newcomb, Ela Ptiček, Martino Škara, Mirna Udovčić, Branka Vuković, Pero Vuković. Za časopis m-Kvadrat, govore o počecima, djelovanju i karakteristikama studija, te gdje sebe vide u budućnosti.

Otkud ideja za naziv studia „ARHIV“ ?

ARHIV stoji za ARHitektura I Vrbanizam. Poput slova U na rimskim slavolucima, koje je uklesano imalo formu slova V, iskoristili smo manipulaciju slovima, kako bi stvorili „zvučnu“ riječ koja je zapravo skraćenica za ono čim se bavimo. Upravo je ta neopipljiva granica arhitekture i urbanizma, na kojoj se uvijek nalazimo, i koja dodiruje sve druge discipline i ljudsko djelovanje, ono što nas posebno zanima.

Tako smo nedavno, poslije 6 godina djelovanja, krenuli u redizajn vizualnog identiteta, s braćom Lošić, talentiranim dizajnerima našeg podrijetla koji su se školovali u Kanadi, i s kojima smo zajedno razvili vizualni identitet koji isključuje logo. Pojavljuju se samo riječi Architecture i Urbanism, koje su uvijek maksimalno razdvojene, ovisno o mediju, i upravo tom međusobnom napetošću stvaraju prostor u kojem djelujemo.

ARHIV se kao riječ tada pojavljuje samo u sklopu ostalog teksta. ARHIV u našem kontekstu odaje i dojam institucionalnosti pa nas nerijetko nazovu nepoznati ljudi, izdiktiraju svoj „problem“, nakon čega tek imamo priliku objasniti da nisu dobili Hrvatski državni arhiv. Tom istom Arhivu pripada domena arhiv.hr, dok je naša arhiv.eu. Iako je želja i ambicija biti prisutan u cijelom svijetu, Europa je naše ishodište.

Šta karakteriše Vaš studio?

ARHIV trenutno čini 13 arhitekata. Iako se radi o 13 veoma različitih osoba, karaktera, pozadina, kultura i podrijetla (u ARHIVU rade arhitekti iz Amerike, Južne Koreje, Tajlanda, Italije, a ranije su tu bili i arhitekti iz Argentine, Portugala…), objedinjuje ih strast prema arhitekturi i urbanizmu.

Projekti koje proizvodimo vrlo su heterogeni jer ne proizlaze „iz jedne glave“, već su spoj najrazličitijih utjecaja i nerijetko gotovo nemogućih uvjeta. Klijent s kojim radimo, također nam je važan partner i medij u projektu, koji pridonosi složenosti i višestrukom „čitanju“ projekta.

Želja nam je da ne postoji „potpis“, tzv. „signature move“, iza arhitekture i urbanizma koji stvaramo, već da „prepoznatljivost“ proizlazi iz kvalitete prostora i prostornih odnosa te pametnog prostora u svakom smislu te sintagme. Iznimno velika količina rada, posvećenost projektu i sagledavanje maksimalnog mogućeg broja rješenja iz različitih rakursa, karakteriziraju proces, često važniji od samog završnog rješenja. U procesu se koristimo svim dostupnim alatima i sredstvima, a uvijek radimo i makete, u raznim mjerilima i razinama detaljnosti kojima često najuspješnije stvaramo i komuniciramo prostor, kako međusobno, tako i s klijentom te svim dionicima u procesu (javno pravnim tijelima, izvođačima i ostalim).

Koje su Vam omiljene arhitektonske zadaće, i šta sve pokriva Vaš studio?

Svaka arhitektonska tipologija, mjerilo i složenost predstavlja nam izazov. U proteklih pet godina susretali smo se s najrazličitijim zadacima, od dizajna web stranice kojom se upravlja kao u filmu Minority report, koja praktički nema površinu, do urbanističkih planova na površinama većim od 60 hektara.

U zadnje dvije godine projekti nam se često tiču direktno ili posredno turizma. Mislim da smo u zadnje dvije godine, bez pretjerivanja, projektirali barem 50-ak tipova hotelskih soba, a osjećam da i dalje svaki put uspijemo „smisliti nešto novo“, jer je svaki kontekst, bio zadan ili stvoren, različit i uzbudljiv. Doslovno pokrivamo najrazličitija mjerila pa smo, osim web stranica, radili i projekte mikro mjerila poput namještaja (često u sklopu projekata) ili kabineta na fakultetu, preko obiteljskih kuća, poslovnih prostora, stambenih zgrada, urbanih intervencija u javnom prostoru, proizvodnih postrojenja, urbanističkih planova i slično. Za sve svoje projekte radimo i projekte uređenja interijera, kroz što smo u početku „ispekli zanat“.

Čvrsto vjerujemo da arhitekt teško može funkcionirati u suvremenom svijetu ukoliko specijalizira određenu tipologiju, jer nam je iskustvo pokazalo da upravo „posuđivanjem“ arhitektonskih elemenata iz tipologije u tipologiju proizvodimo kvalitetnije i vrijednije prostore, čime se prvenstveno bavimo.

Kako dolazite do novih klijenata?

Možda je zanimljivije izvrnuto pitanje: „Kako klijenti dolaze do nas?“. Hrvatska je malo tržište u kojem se kako dobar, tako i loš glas daleko čuju. Više od 90% poslova dobili smo na preporuku, zahvaljujući uspješno odrađenim poslovima ranije.

Polako izlazimo izvan granica Hrvatske, pa tako uskoro počinje izgradnja već druge obiteljske kuće u Sloveniji, a dugoročno je cilj djelovati u potpunosti globalno, gdje god za to postoji mogućnost i potreba. Ured je internacionalan, češće se priča engleski nego hrvatski, i prirodno je da težimo stranim tržištima.

U narednom periodu planiramo se jasnije orijentirati prema stranim tržištima, za što se posebno pripremamo. Prilagođavamo se stranim normama i radimo potrebne organizacijske poteze za jasniji iskorak.

Zadnje dvije godine ured vodi profesionalna managerica s iskustvom rada u korporaciji, koja puno pomaže profesionalnom poslovnom pristupu poslu koji nije nužno jača strana naše struke.

Prema Vašem mišljenju, šta arhitekta mora posjedovati da bi bio konkurentan na tržištu?

Često u razgovorima s klijentima dolazimo do te teme. Današnji trenutak ne prepoznaje samo kvalitetu, već zahtijeva značajnu agilnost i spretnost. Često je potrebno biti jako brz i precizan u odlukama, snalažljiv i uporan.

Socijalna inteligencija i čitanje, ne samo prostora, već i konteksta klijenta, nerijetko može imati presudnu ulogu. Mi i dalje vjerujemo da je marljivost i rad ono što je ključno za bilo kakav uspjeh. U praksi nam se pokazalo da zajednički napor s klijentom i suradnicima, međusobno učenje i razmjena znanja, iskustava i opažanja, mogu unaprijediti projekte te unijeti novu kvalitetu koju sami ne bi mogli stvoriti.

To je nešto što nas i najviše privlači u arhitekturi, jer svaki dan učimo, kroz istraživanje, interakciju, rad i stvaranje.

Za konkurentnost je bitno biti vičan u građenju, i jako nas veseli veliki broj gradilišta koji trenutno imamo, jer osim materijalizacije našeg mišljenja, grade i naš portfolio.

Recite nam nekoliko planova za budući profesionalni razvoj? Gdje sebe vidite u budućnosti?

ARHIV ima ambiciju postati vodeći internacionalni arhitektonski ured. Puno je izazova s kojima se svakodnevno susrećemo i lijepo i prirodno rastemo. Važan naglasak u uredu se stavlja na istraživanje, arhitektonsku teoriju i makete. Uz to, želja je da više kolega u uredu bude dio nastave na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu ili negdje drugdje.

Djelovanje u edukaciji smatramo gotovo jednako bitnim kao i profesionalno, kako zbog plemenitosti dijeljenja i razmjene znanja, tako i zbog vlastitog preispitivanja te unapređenja i rasta. ARHIV čini fenomenalni kolektiv mladih ljudi, različitih pozadina, iskustava, aspiracija i želja, koje zajedno povezuje zanimanje prema arhitekturi, entuzijazam i hrabrost.

Hrabrost jer su se upustili u zaposlenje i posao u mladom uredu, unatoč svojim vrhunskim akademskim uspjesima i mogućnosti zaposlenja u bilo kojem etabliranom uredu.

Koga biste izdvojili među vodećim svjetskim arhitektima?

Na možda i najkompleksnije pitanje gotovo je nemoguće ispravno odgovoriti, bez da nekoga izostavimo. Tu svakako spadaju Tadao Ando, Kazuyo Sejima, Ryue Nishizawa, Yunya Ishigami, Office KGDVS, Mos, DVVT, COBE, Anne Holtrop, Valerio Olgiati, Lacaton Vassal, Smiljan Radić, Elemental, David Chipperfield, Herzog de Meuron, OMA…

Imate li planiranih projekata u bliskoj budućnosti?

Imamo puno upita za nove projekte i puno nadolazećih projekata na kojima počinjemo raditi. Proljeće i jesen su najintenzivniji periodi u smislu novih poslova. Radimo na nekoliko jako zanimljivih projekata koji su vrlo inovativni u smislu novih tipologija, prenamjena starih i potencijalno pomicanja granica u arhitekturi. Puno projekata su tzv. brown field investicije, gdje često interveniramo u već izgrađeni okoliš, što je posebno izazovno i zanimljivo.

I za kraj, imate li neku poruku za naše čitaoce?

Čitateljima mKvadrata želimo da uživaju čitajući i puno nauče iz vašeg časopisa.

print