Muzej XIV zimskih olimpiskih igara u Sarajevu prvi put otvoren je 8. februara 1984. godine na dan otvaranja XIV zimskih olimpijskih igara, sa ciljem da trajno čuva i baštini sjećanje na organizaciju jednoga od najvećih sportskih događaja održanog na području Jugoistočne Evrope.
Zgradu Olimpijskog muzeja projektovao je čuveni češki arhitekta Karlo Paržik kao vilu za sarajevskog advokata i političara Nikolu Mandića 1903. godine i rađena je po uzora na luksuzne evropske vile iz istog perioda. Nakon Drugog svjetskog rata objekat je nacionaliziran i proglašen je društvenom svojinom.
Sama zgrada proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine kao dio graditeljske cjeline vila iz austrougarskog perioda u Petrakijinoj ulici.
Objekat je potpunosti je uništen ratnim dejstvima 1992. godine, a nakon 25 godina u potpunosti jeobnovljen, a treća faza njegove obnove podrazumijevala je obnovu fasade i enterijera.
Obnova fasade podrazumjevala je veoma kopmleksnu obnovu vanjskih zidova objekta kao i bogate fasadne ornamentike i dekoracija. Materijali korišteni kod obnove fasade dio su sanacijskog programa kompanije Baumit, specijalno razvijenog za zahtjevne sanacije istorijskih građevina.
Na konkretnom primjeru izveden je Baumit SANOVA SISTEM L čije komponente su brižljivo odabrane prema zatečenoj situaciji uz poštivanje odredbi i pravila struke kod sanacija i renoviranja objekata iz kulturno-istorijske baštine. Ovi materijali pored estetskog doživljaja, pružaju adekvatnu i kvalitetnu zaštitu konstrukciji objekta. Sanacijski malteri poznati su po svojoj visokoj poroznosti i paropropusnosti, kao i po niskoj upojnosti tekućina i otpornosti na učinke soli.
Porozna struktura maltera omogućava zadržavanje soli u unutarnjoj strukturi maltera, čime površina maltera ostaje suha, bez naslaga soli. Primjena renovacijskih maltera omogućuje prirodno sušenje zidova.
Završna obrada izvedena je visko paropropusnim fasadnim bojama, poštujući kolorističku šemu nekadašnjeg izgleda objekta, a tonovi su izabrani iz kolekcije boja Baumit LIFE.