Arhitekta mora da je iskren prema sebi i investitoru u korist njega i arhitekture

Intervju; Benjamin Hafner, arhitekta

Benjamin Hafner rođen je 28. jula 1978. u Ljubljani. Još kao dijete posvetio je punu pažnju umjetničkom stvaralaštvu. U četvrti razred primljen je u likovnu školu akademske slikarice Vere Trstenjak. Nakon završene srednje škole upisuje Arhitektonski fakultet. Početak stručnog studijskog puta na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani počeo je kod profesora dr. Aleša Vodopivca, kao demonstrator. Diplomirao je 2006. godine na temu Nova koncertna dvorana i izložbeni prostor Kulturnog centra Franca Bernika u Domžalama. U martu, 2007. godine dobio je međunarodnu nagradu za diplomski rad – Šestu nagradu za istraživanje Trima. Nakon završetka studija postao je tehnički asistent na Arhitektonskom fakultetu i započeo je sa arhitektonskom praksom u različitim uredima. 2014. godine otvorio je studio HA – Hafner arhitekti. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja.

Benjamin Hafner je slovenski arhitekta koji je arhitektonski studio Hafner arhitekti d.o.o. otvorio 2014. godine, sa sjedištem u Ljubljani. Razgovarali smo o njegovoj ljubavi prema arhitekturi, timskom radu, radnom procesu…

Za početak recite nam nešto više o sebi?

Nadam se, da sam čovjek, koji voli kreativnost i uvijek nešto novo. Blizu mi je sve što ima svoju logiku u kojoj uvijek može se pronaći ljepota stvarnosti.

Otkud ljubav prema arhitekturi?

Već je počela kad sam crtao u osnovnoj školi kod akademske slikarke. Vere Terstenjak. Nakon gimnazije obavio sam ispite na Fakultetu za arhitekturu.

Kako je krenula vaša priča u svijet arhitekture?

Između studija na fakultetu postao sam demonstrator na fakultetu kod glavnog predmeta Seminar, na kojem se uči sve o projektiranju. Nakon diplome postao sam strukovni saradnik na fakultetu, na kojem sam  pored rata u ataljejima u Ljubljani radio sve do 2015 godine. Onda sam dobio redovan posao i pogodbu u Njemačkoj, Essenu, gdje sam živio i radio sve do 2017 godine. U godini 2017 došla je prilika za predavača na Fakulteti za dizajn, gdje već sada učim enterijer javnih zgrada. Istovremeno otvorio sam i svoju firmu i atalje, koga vidim od 2014 godine dalje, sada puno intenzivnije.

Osnovali ste arhitektonski studio Hafner arhitekti d.o.o. 2014. godine, sa sjedištem u Domžalama. Recite nam više?

U svom office radimo sve vrste arhitekture od urbanizma, arhitekture, enterijera. Na Zbornici za arhitekturu aktivna mi je licenca, koju svaki arhitekt treba, da može popisivati projekte i raditi autonomno i neodvisno. Da možeš doći do tamo, treba ti obavljen strukovni ispit i puno projekta, koje si već prije realizirao u brojevima. Onda trebaš i svake godine pratit aktivna izobražavanja, da ti licenca ostaje aktivna.

Ko čini vaš tim i koliko je važan timski rad?

Pored arhitekta sudjelujemo i sa drugima inženjerima, jer pravimo cijelu projektnu dokumentaciju od statike, elektrike, strojništva, gradbene fizike, požara, itd.

Kako funkcioniše Vaš studio? Šta sve uključuje radni proces?

Normalno svaki projekat počinje u dijalogu sa investitorom, koji nam kaže njegove želje. Nakom toga trebamo provjeriti prvo sve u aktivnim aktovima za občinu, sve što kaže u prostorskim planovima. Kad se uskladi projekat sa svime onda ponovno razgovaramo sa klijentom ako bi još trebali nešto promjeniti uz njegove želje. Onda počinju svi upravni postupci, koji traje caa jednu godinu do gradbenog udovoljenja, koji je osnova da počinjemo projektovati i sa drugima inženjerima. Nakom toga bitno nam je, da se projekat gradi tako što je nacrtan, zbog toga pravimo 100% nadzor i na gradilištu.

Na kojim projektima trenutno radite, a koji su u najavi?

Ima više projekta: nekoliko kuća, odjeljenje za demenciju, ambulanta, vrtić i slično.

Kakva je arhitektura u regiji?

U zadnjih 20 godina puno se napravilo, gdje arhitekti traže kombinaciju između tradicije i moderne.

Prema vašem mišljenju, šta treba da posjeduje arhitekta?

Jednostavno, da je iskren prema sebi i investitoru u korist njega i arhitekture.

Šta biste poručili mladim arhitektima?

Neka rade to što najviše vole.

Imate li poruku za naše čitaoce?

Kako je jezik isti, koji je bitan za komunikaciju između ljudi, tako je arhitektura jezik komunikacije prostora i izazivanje kulture naroda.