Ne nužno kao uzore, ali sviđao mi se način na koji razmišljaju i kako nekonvencionalno pristupaju rješavanju projektantskih dilema.

Intervju: Berislav Biondić, ovlašteni arhitekta i član Hrvatske komore arhitekata

Donosimo zanimljiv razgovor sa ovlaštenim arhitektom i članom Hrvatske komore arhitekata Berislavom Biondićem. Vlasnik je ureda Biondić arhitekti kojeg je osnovao 2015 godine. Ljubav prema arhitekturi vuče još iz ranog djetinjstva, a mi smo razgovarali upravo o ljubavi prema arhitekturi projektima na kojima trenutno radi, ali i planovima.

Berislav Biondić rođen je u Zagrebu. Završio je IV jezičnu gimnaziju u Zagrebu i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz osnovnu školu završava i osnovnu muzičku u školu, a nakon toga ljubav prema muzici orijentira u smjeru sporta. Takmičenja u snowboardu omogućuju mu učestvovanja na svjetskim prvenstvima što je podrazumijevalo posjete zanimljivim lokacijama u svijetu, te upoznavanje različitih kultura i načina življenja. Za vrijeme i nakon studija interes za putovanjima i upoznavanje drugačijih kultura se nastavlja, a posebno kroz proučavanje muzičke i likovne umjetnosti i, naravno, arhitekture. Na fakultetu na katedri za projektovanje kratko radi u nastavi kao honorarni asistent, učestvuje na nekoliko urbanističko – arhitektonskih konkursa, a vrlo brzo počinju stizati i narudžbe privatnih investitora. 2015 godine osniva vlastiti ured BIONDIĆ ARHITEKTI.

Za početak recite nam više o sebi?

Arhitekt iz Zagreba koji voli projektirati i živjeti u Zagrebu, ali i projektirati i živjeti na lokacijama s pogledom na more.

Ko je Berislav privatno, a ko poslovno?

Obiteljski čovjek i arhitekt, a kako to obično u našoj struci biva, te uloge se preklapaju i izmjenjuju, nekoliko puta u danu.

Otkud ljubav prema arhitekturi?

Još iz vrtićke dobi, čini mi se. Listajući knjigu iz obiteljske biblioteke naišao sam na fotografije Glass House Philipa Johnsona. Uz različite interese, do upisa na Arhitektonski fakultet, uvijek sam primjećivao prostore koji su drugačiji, bolje projektirani, koji više privlače dolazak/ostanak i koji su humaniji. Naravno, Lego kocke, kroz cijelo djetinjstvo bile su neizostavna igračka.

Recite nam više o vašem birou?

Zajedno sa suradnicima iz struke i srodnih struka te sa suradnicima iz drugih struka nudi se vođenje investicije u objekt od samog počekta – od prvih nacrta, potom ishođenja građevinske dozvole i izgradnje pa sve do dizajna i proizvodnje namještaja po mjeri tj. opremanje objekta. U posljednje vrijeme investitori nam iskazuju povjerenje i za poslove koji prethode samome projektiranju. Često smo angažirani i pri samome odabiru nekretnine da bi nakon studije isplativosti zajedno definirali i projektni program. Faza idejnog projekta je najljepša, ali i najvažnija jer u toj fazi gradnje potrebno je predvidjeti sve faze i već uključiti sve potrebne stručnjake koji će sudjelovati u glavnom i izvedbenom projektu. Izgradnja nosi svoje izazove, a uz građevinski nadzor, projektantski nadzor i pažnja prema detaljima važni su kako bi se prostor izveo baš onako kako je zamišljen. Detaljnijim definiranjem interijera i dizajnom, namještaj po mjeri proizvodi se za objekt i ugrađuje po završetku gradnje.  Osim same gradnje, kao autor ili koautor likovnih postava sudjelujem na realizacijama izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. 

Na čemu trenutno radite i koji su vam planovi?

Trenutno je aktivno nekoliko projekata stambene namjene – stambene zgrade i obiteljske kuće, objekti ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene, kuće za odmor i interijeri. Planovi za budućnost su nastaviti raditi jednako izazovne i kreativno interesantne poslove.

Šta za vas predstavlja arhitektura?

Dobru mjeru. Dobar odnos svih elemenata uključenih u promišljanje arhitekture, obzir prema povijesnom kontekstu, prema okolini i okolišu. Obzir prema namjeni i budućim korisnicima te prema društvenom značaju gradnje, građevine ili intervencije u prostoru.

Kakva je prema vašem mišljenju arhitektura u Hrvatskoj?

Izuzetno cijenim razdoblje hrvatske moderne i njen utjecaj na kasnija razdoblja. Od svjetskog je značaja, prvenstveno na području urbanizma i arhitekture, ali i likovne umjetnosti.

Koliko je bitna edukacija mladih kadrova?

Mišljenja sam da je osim formalnog obrazovanja od izuzetne važnosti samostalno istraživati i educirati se: pratiti razvoj struke i srodnih struka putem stručne literature i predavanja, ali i putovati i posjetiti lokacije predmeta istraživanja kako bi se stekao potpuniji dojam i doživjela arhitektura uživo.

Šta je najvažnije za jednog arhitektu?

Konstantno se educirati i informirati, te biti upoznat s novim tehnologijama gradnje. Biti upoznat s implementacijom novih uređaja, a posebno sustava korištenja obnovljive energije što je danas od velike važnosti. Biti upoznat i s novim pojavama u društvu i umjetnosti. I najvažnije, uživati u projektiranju.

Imate li uzore u arhitekturi?

Tijekom studija, uz hrvatske i inozemne arhitekte, posebno sam volio proučavati rad suvremenih japanskih i švicarskih arhitekata. Ne nužno kao uzore, ali sviđao mi se način na koji razmišljaju i kako nekonvencionalno pristupaju rješavanju projektantskih dilema. Sviđaju mi se i radovi arhitekata koji uspijevaju „udahnuti novi život“ u građevine starijih razdoblja nekom suvremenom rekonstrukcijom i prenamjenom ili arhitektura društvenog značaja koja utječe pozitivno, kako na pojedinca tako i na zajednicu.

Imate li savjet za naše čitaoce?

Odabrati poziv koji volite i posao u kojem uživate. Kroz pojedine faze djelovanja i rada potrebno je suočiti se s većim i manjim izazovima te ih je potrebno proći, a ukoliko volite to što radite, to će biti puno lakše i rezultat će biti vidljiv.