Naslovnica Home BIM - digitalna transformacija koja je neophodna u građevini

BIM – digitalna transformacija koja je neophodna u građevini


Skraćenica za engleski izraz „Buidling Information Modeling/Managment“ isprva se koristio kao skup tehnologija u visokogradnji i to prije svega kao 3D vizualizacija projekata

Igor Štefanac, voditelj marketinga Instituta IGH,d.d.
Kompleksnost projektiranja i građenja infrastrukturnih projekata se neprestano povećava. Što pod utjecajem socio-ekonomskih i političkih utjecaja, novih regulativa koje za cilj imaju bolje upravljanje resursima i energijom, što zbog ubrzanog razvoja novih tehnologija te sve većeg broja uključenih sudionika u projektima. Tradicionalni načini rada više ne mogu odgovoriti na izazove novog vremena te je jasno kako je u građevini potrebna ne samo digitalna transformacija već i promjena razmišljanja.
BIM upravo objedinjuje i jedno i drugo. I digitalnu transformaciju, ali i pomak u razmišljanju i shvaćanju projekata u građevini. Iako kao pojam je već niz godina prisutan u industriji, njegova značajnija primjena je vidljiva posljednjih godina. Skraćenica za engleski izraz „Buidling Information Modeling/Managment“ isprva se koristio kao skup tehnologija u visokogradnji i to prije svega kao 3D vizualizacija projekata. No, njegove mogućnosti i primjena su zapravo puno veće od toga, a naročito u infrastrukturnim projektima poput prometnica, mostova ili tunela.
„Kada govorimo o projektiranju u tradicionalnom smislu, većinom ćemo pomisliti na 2D tehničke nacrte. No, BIM seže dalje i od samog 3D-a. On nadograđuje tri primarne dimenzije s vremenom i cijenom kao četvrtom i petom dimenzijom, a nerijetko mu možemo dodati održivost i potrošnju energije te upravljanja i održavanja građevinom kao šestom i sedmom. Dakle, riječ je o sveobuhvatnom rješenju koji omogućuje stvaranja i upravljanje nacrtnom dokumentacijom, multidisciplinarnu suradnju svih uključenih u projekt i u konačnici upravljanje projektom po svim fazama, ističe Filip Andabaka, BIM menadžer u Institutu IGH.
Prednosti ovakvog pristupa su višestruke. Za profesionalce uključene u projekt, BIM omogućuje prijenos (primopredaju) virtualnog informacijskog (BIM) modela glavnom izvođaču i podizvođačima, zatim vlasniku (upravitelju) građevine. BIM model je stvoren od strane projektnog tima (arhitekti, građevinari, projektanti instalacija i drugi projektanti) . U tom procesu, svaki od profesionalaca dodaje informacije specifične za pojedinu struku (procese) u jedinstveni BIM model. Ovime se postiže smanjenje gubitka ili višestrukog unosa informacija te omogućuje opsežne informacije vlasnicima građevina.

Primjena u Hrvatskoj
„U praksi vrlo mali broj klijenata ili naručitelja zahtjeva izvedbu projekta koristeći BIM, ističe Andabaka. „Tu bih kao primjer naveo Hrvatske ceste, ali i tu govorimo o ograničenom korištenju samog jednog dijela BIM tehnologije i softverskih rješenja, no ne i sveobuhvatni proces. Postoji svijest o BIM-u među strukom, ali bi za njegovo raširenije korištenje bilo potrebno da veći broj naručitelja, a tu prije svega mislim na javne naručitelje, zahtjeva korištenje BIM-a kao metodologije za javne infrastrukturne projekte i to kroz cjelokupni ciklus projekta.“
Hrvatska komora inženjera građevinarstva je još 2017.godine donijela smjernice o korištenju BIM-a u visokogradnji. Na tragu toga, krajem prošle godine je oformljena radna skupina s relevantnim dionicima iz struke na čelu koje se nalazi tehnički direktor Instituta IGH mr.sc. Igor Džajić, koja će na tragu tih smjernica izraditi i Smjernice za korištenje BIM-a u niskogradnji. Kao sljedeći korak trebalo bi uključiti i nadležno Ministarstvo i druga državna tijela u javnu raspravu koja bi za cilj imala staviti Hrvatsku na svjetsku mapu BIM zemalja.

Edukacija stručnjaka
Naš obrazovni sustav svake godine na tržište rada uvodi nove stručnjake koji su teorijska i praktična znanja stekli na tradicionalnim metodama. Promjene u kurikulumu fakulteta su zahtjevne i često vrlo spore. S druge strane, dok ne postoji na neki način obaveza primjene BIM-a u praksi, visokoškolske institucije niti nemaju neku potrebu ulagati u nove načine rada sa studentima.
„Hrvatski BIM stručnjaci su većinom sami ulagali u sebe i doveli se na razinu da mogu odgovoriti na trenutačne potrebe tržišta, ističe Filip Andabaka, te dodaje „mislim da je na tvrtkama da u ovom trenutku preuzmu inicijativu te omoguće stručno usavršavanje na tržištu. Mi u Institutu IGH smo prepoznali ovu potrebu i još od 2018. redovito educiramo vlastite zaposlenike o BIM-u i pripadajućim Autodesk softverskim rješenjima poput Revita, Civil 3D i Infraworksa. S druge strane nedavno smo postali jedina privatna tvrtka u Hrvatskoj koja će pružati usluge stručnog usavršavanja svim osobama s položenim stručnim ispitom i koji sukladno Pravilnikom o stručnom usavršavanju osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje su obvezni u dvogodišnjem razdoblju ostvariti najmanje dvadeset školskih sati edukacije. Naš program predviđa i BIM edukacije, kako općenite tako i iz pojedinačnih softverskih rješenja. Tu bih istaknuo Revit za koji smo postali certificirani Autodesk centar te ćemo polaznicima izdavati i certifikat.
Kao dodatnu priliku vidim i mogućnost suradnje s relevantnim Fakultetskim institucijama koje kroz svoje programe EU suradnje i financiranja mogu svojim studentima omogućiti edukacije izvan obaveznog fakultetskog kurikuluma te ih na taj način bolje pripremiti za buduće tržište rada, zaključio je Andabaka“.
Hrvatska građevinska industrija sve više gleda na tržišta i izvan granica Hrvatske i regije kao mogućnost daljnjeg rasta i razvoja, naročito u kontekstu očekivanog pada ekonomskih aktivnosti. Neka od tih tržišta, naročito zapadno europska imaju BIM kao standard niz godina. Stoga, digitalizacija hrvatske građevine nije stvar prilagodbe, već postaje i pitanje opstanka. Samo oni spremni na brze i odlučne poslovne poteze će na kraju isplivati, dok drugi ne trebaju gledati daleko u prošlost. Neka se samo sjete posljednje ekonomske krize.

Novosti

Poslovni objekat ’’Mia Dorćol’’ – na uglu ulica Mike Alasa i...

0
Veoma važna činjenica je ta da se preklopilo takvo nastojanje sa željom investitora Nikole Lazića i firme Granit Invest, da objekat na savremen način,...

Polimer beton

Sika MonoTop® MALTERI ZA SANACIJU BETONA

Bajkovita vikendica na Vlašiću

Povezani članci

-

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime