Biofilni dizajn i arhitektura

Zamislite da se nalazite u uredskoj kabini koja se nalazi na sredini objekta. Nemate pravi prozor ili pogled prema vani, tako da ne možete znati je li napolju kiša ili je sunčano, ili ste imali sreću da dobijete ured sa prozorom, ali isti ima pogled na ured susjednog objekta koja je udaljena svega nekoliko metara. Fluorescentna rasvjeta pod kojom sjedite osam sati izbacila je prirodni cirkadijanski ritam vašeg tijela. Prozračivanje je u redu, ali počnete osjećati anksioznost oko 15:00, jer je nivo  ugljičnog dioksida u vašem uredu porasla. Čak se osjeća i zagušljivost prostora, bez obzira na to jesu li vrata otvorena ili zatvorena…

Sada pomnožite to s pet dana u sedmici, 48 sedmica u godini…

Hipoteza o biofiliji

Izloženost prirodnom svijetu ključna je za dobrobit čovjeka, jer ljudi imaju urođenu vezu s prirodnim svijetom. Zvuči očito, zar ne? Ali koliko se često oslanjamo na prirodni svijet kako bismo napunili energiju i ponovo se povezali? Živimo u svijetu punom distrakcija i u kulturi koja stavlja prioritet na učinkovitost, brze promjene i trenutno zadovoljstvo. Je li čudo da se stope anksioznosti i depresije povećavaju, a naše znanje i svijest o problemima mentalnog zdravlja i pažnja rastu?

Prirodno okruženje nam je potrebnije više nego ikad prije obzirom da nam je betonska džungla postala normalana pojava u životu. Priroda je tu cijelo vrijeme, strpljivo čeka da se zaustavimo, udahnemo i napunimo energiju.

Kakve to veze ima s dizajnom i arhitekturom, pitate se?

Biofilni dizajn – šta je to?

Filozofija biofilnog dizajna potiče upotrebu prirodnih sistema i procesa u dizajnu kako bi se omogućilo izlaganje prirodi. Otkriveno je da izloženost prirodi ima pozitivne odgovore na ljudsku psihologiju i fiziologiju koji doprinose poboljšanju zdravlja i dobrobiti.

To je integracija hipoteze o biofiliji u dizajn. Biofilni dizajn je dodatno uklopljen u teorije psihologije okoliša, teorije obnove pažnje i teorije oporavka od stresa. Obje teorije sugerišu da postoje stresna i ne stresna okruženja i da ne stresno okruženje može aktivno pomoći ljudima da se oporave od stresa i umora.

Te su teorije potkrijepljene studijama koje su otkrile da izloženost prirodi smanjuje varijabilnost otkucaja i brzinu pulsa, smanjuje krvni pritisak, snižava kortizol i povećava aktivnost parasimpatičkog živčanog sistema, istovremeno smanjujući aktivnost simpatičkog živčanog sistema.

Biofilija nije samo opskrba drvećem i zelenilom, sastoji se od različitih prirodnih slojeva koji se mogu podijeliti u izravno iskustvo prirode (svjetlost, zrak, vremenske prilike), neizravno iskustvo prirode (prirodni materijali, evociranje prirode) i doživljaj prostora i mjesta (perspektiva i utočište, organizovana složenost).

Šta s ovim podacima?

Sve što je potrebno jeste stvoriti humana okruženja koja omogućavaju rehabilitaciju. Jedan od ključnih načina za to je upravo korištenje biofilnog dizajna.

Jedan od dobrih primjera upotrebe ovog dizajna može biti upravo u kazneno-popravnim objektima, iz razloga što su zatvori poznati kao neatraktivni objekti.  S dizajnerskim fokusom na rehabilitaciju, a ne na kažnjavanje, dio te rehabilitacije bilo bi stvaranje terapijskih prostora i mirnih okruženja u kojima se ljudi mogu osjećati sigurno. Mnogo odluka u procesu dizajna su oko biofilnog dizajna, poput pružanja pristupa prirodnoj svjetlosti i svježem zraku, pogleda na krajolik i uporebe boja i materijala. Poboljšanje kvalitete života ne mora biti složeno ili skupo, ono se svodi samo na prioritiziranje i učinkovit dizajn, a u slučaju sigurnosnih objekata – ravnotežu sa sigurnosnim zahtjevima.

Implementacija biofilnog dizajna u slučaju ovakve vrste objekata može se odnositi na prirodnu svjetlost u svakoj sobi za zatvorenike i za osoblje, i operabilni otvori ili prirodne ventilacijske jedinice u svakoj sobi na cijelom mjestu. Drvo se također koristi iznutra i izvana. Orjentisanje ka ovoj vrsti dizajna može doprinijeti terapijskom učinku ustanove.

Šta se može učiniti?

Biofilni dizajn može smanjiti stres, poboljšati kognitivne performanse i pozitivno utjecati na emocije i raspoloženje. Može se primijeniti u svim tipologijama, uključujući stambene, obrazovne, komercijalne, zdravstvene, pa čak i kazneno-popravne ustanove.

print