Koliko ste promjena napravili u svom domu tokom protekle godine? Bilo da je riječ o promjeni rasporeda namještaja, farbanju zidova, dodavanju više rasvjetnih tijela ili ih možda čak uklanjanju, nakon što ste toliko vremena proveli na jednom mjestu, prostor na koji ste nekada bili navikli više nije imao smisla.
Mogli bismo kriviti cjelokupnu situaciju za to kako se osjećamo u posljednje vrijeme, ali zapravo, unutrašnje okruženje igra veliku ulogu u tome kako se osjećamo ili ponašamo. Međutim, ako se pitate zašto se neke komšije čine mnogo neometanijima i spokojnijima čak i usred pandemije, to bi moglo biti zato što je trava zelenija na drugoj strani.
U teoriji, ljudsko oko i mozak prevode svjetlost koja se odražava na objektu u boju. Retine u našim očima imaju receptore osjetljive na plavu, zelenu i crvenu, koji su odgovorni za percepciju boje. Kombinacije i varijacije ove tri boje stvaraju vidljivi spektar boja koji nam je svima poznat. Tada ljudski mozak stvara vezu između boje koju vidi i konteksta u kojem ih je navikao vidjeti, što utječe na psihološku percepciju boje. Psihologija boja proučava nijanse i nijanse i njihov utjecaj na ljudsko ponašanje. Prema studiji koju je proveo njemački neurolog i psihijatar dr. Kurt Goldstein, boje dužih valnih dužina poput žute, crvene i narančaste stimulišu u odnosu na one kraće valne dužine, poput zelene i plave, koje izazivaju smirenost i vedrinu. Međutim, način na koji ljudi percipiraju boje razlikuje se zbog nekoliko faktora kao što su kulturne razlike, geografski položaj i starost.
Dakle, na šta se uglavnom gleda kao na zelenu boju?
„Zelena boja može imati posebnu konotaciju u smislu evolucije čovjeka zbog svoje podudarnosti s plodnim prirodnim okruženjem gdje su faktori poput umjerene klime i dostupnosti hrane bili pogodniji za preživljavanje. Ljudi imaju tendenciju da migriraju i naseljavaju se u zelenim plodnim geografskim regijama svijeta, pa je sklonost ka pozitivnom raspoloženju u prirodnom okruženju urođeni instinkt u kojem zelenilo ima poseban značaj.
Instinktivno, ljudski mozak povezuje zelenu boju sa prirodom i vegetacijom, a u prirodi se obično pronađu svježina, zdravlje i spokoj. To je područje života koje je dugo postojalo prije ljudske rase i vitalni je simbol obnove i prosperiteta. Mnogi psiholozi i istraživači otkrili su da je zelena ljekovita boja, zbog čega se često koristi u klinikama i čekaonicama. Čak i u medijskim studijima, gosti i sagovornici televizijskih emisija čekaju u „zelenoj sobi“ kako bi ublažili stres zbog emisije. Pored svojih umirujućih kvaliteta, zelena je često povezana s pojmom “kreni”, budući da se koristi i na semaforima i infografikama. Ova vrijednost koja oslobađa endorfin izaziva poziv na akciju, kao da je čovjek „spreman za polazak“ ili je „na dobrom putu“, zbog čega su područja za proučavanje često obojena u zeleno kako bi izazvala motivaciju, kreativnost i maštu.
Zelena i dizajn enterijera
Što se tiče unutrašnjih prostora, dizajneri su pronašli nekoliko načina za korištenje zelene boje. Osim farbanja zidova, dizajneri su unijeli otvoreni prostor u zatvoren koristeći biofiliju kao važan izvor inspiracije, te su popularizirali zdravlje i zadovoljnost, ugrađujući prirodno zelenilo u svoj dizajn.
Što se tiče koordinacije boja, zelena je vrlo svestrana boja koja se dobro slaže sa neutralnim poput smeđe i sive, bojama koje se pretjerano nalaze u kućama i komercijalnim prostorima. Iako se zelena smatra hladnom bojom, široki raspon nijansi omogućava joj dobar kontrast s toplim tonovima poput žute i narančaste. Na kraju, crvena i zelena suprotnosti su na krugu boja pa se prirodno nadopunjuju.
Pogledajte kako su dizajneri iskoristili zelenu u enterijerima.