“…imenom smo htjeli izraziti naše vječno stremljenje u visinu, doslovno i metaforički”

Intervju: Boran Petljak, osnivač i glavni dizajner
Stairwell&Loft studija za arhitekturu i dizajn enterijera

Boran Petljak rođen je u Zagrebu gdje živi i upravlja tvrtkom, studijem za arhitekturu i dizajn interijera Stairwell&Loft. Po završetku gimnazije upisuje Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, no već za vrijeme studiranja stječe radno iskustvo u arhitektonskom uredu, pa tek u kasnim dvadesetima upisuje i ubrzo završava studij dizajna interijera. Godine 2013. pokreće vlastiti studio koji se ubrzo pozicionirao u cijeloj regiji, a rad Stairwell&Loft studija višestruko je publiciran u domaćim i inozemnim strukovnim časopisima kao i nagrađivan (Luxury Lifestyle Awards 2020 – NYC, BCDA 2015 – Beograd). Osim na domaćem tržištu, studio je ostvario i zavidne projekte na području Ujedinjenih Arapskih Emirata, Francuske te Španjolske. Boran je već petu godinu redovni profesor dizajna interijera u Visokoj školi Aspira u Zagrebu, a u rijetko slobodno vrijeme piše kolumnu o arhitekturi i dizajnu za lifestyle portal fashion.hr. Za časopis m-Kvadrat govori o izazovima u radu, ljubavi prema arhitekturi, te budućim angažmanima.

Za početak, možete li predstaviti studio Stairwell&Loft za naše čitaoce? Otkud ideja za ovakav naziv studija?
Osnovne djelatnosti Stairwell&Loft studija su arhitektura i dizajn interijera, a njegov stručni tim koji čine sedam trenutno zaposlenih arhitekata i dizajnera specijaliziran je za razvijanje projekata hotela, restorana, uredskih i maloprodajnih prostora, kao i rezidencijalnih objekata. Ideja o pokretanju vlastitog dizajn studija u meni je jako dugo sazrijevala, a od samog osnivanja plan je bio okružiti se provjerenim suradnicima. Iz tog smo razloga za imenovanje angažirali Maju Benčić, jednu od rijetkih specijaliziranih naming konzultanata u Europi i šire, koja danas vodi agenciju Startaparat u Dubaiju, dok je izrada vizualnog identiteta povjerena Siniši Sudaru iz Studija Sudar. To su sve moji dugogodišnji prijatelji i suradnici, koji nisu dvojili oko sudjelovanja u kreiranju brenda Stairwell&Loft, a koji se svojim urbanim razmišljanjem o interijeru vrlo brzo diferencirao na vrlo zahtjevnom i zasićenom tržištu. Samim imenom smo htjeli izraziti naše vječno stremljenje u visinu, doslovno i metaforički, a željeli smo da naziv bude na engleskom jeziku jer smo od početka ciljali i na inozemno tržište.

Možete li objasniti kako su izgledali Vaši počeci i šta ih je definiralo?
Moji počeci bavljenja dizajnom sežu gotovo desetljeće i pol u prošlost, godinama prije nego sam pokrenuo vlastiti posao stjecao sam iskustvo i učio zanat u poznatom zagrebačkom arhitektonskom uredu pod mentorstvom arhitekta Borisa Nemetha. Nije bila lagana odluka otići s dobro plaćenog posla i krenuti u poslovnu nesigurnost, posebice prije osam godina dok je gospodarstvo bilo u velikoj recesiji. No taj potez koliko god bio riskantan, ujedno je bila i najbolja odluka u mom životu. Naravno da je svaki početak težak, ali nekako mi se dogodio splet dobrih okolnosti, i posao je odmah krenuo prilično ekspanzivno. Kako je broj projekata rastao, tako smo iz godine u godinu zapošljavali jednog do dvoje novih arhitekata i dizajnera. Jako sam ponosan na tim ljudi s kojima svakodnevno radim, upravo su oni pokretački motor studija. To su uglavnom mladi ljudi koje smo zaposlili praktički s fakulteta, a danas su stručnjaci koji na dizajn gledaju izvan standardnih okvira.

Odakle crpite inspiraciju za nove projekte, i šta za Vas predstavlja dizajniranje određenog prostora?
Kako arhitektura tako i dizajn interijera usko graniče između umjetnosti i znanosti, pa inspiraciju najčešće tražim u svakodnevnom životu, putovanjima, umjetnosti, glazbi, filmu, prirodi. Dizajniranje prostora ne smije se uzimati banalno, od teme koju je zadao vlasnik ili korisnik nekog prostora, važnija je atmosfera koju treba postići projektom interijera.

Iza Vas je veliki broj projekata, koji uključuju rezidencijalna rješenja, uređenja ugostiteljskih objekata i poslovnih prostora, gdje se ističu ZOI, Takenoko, uredski prostor u Iličkom neboderu… Koje dizajnerske zadaće vas najviše zanimaju?
U karijeri sam zajedno sa svojim timom arhitekata i dizajnera sudjelovao u dizajnu niza rezidencijalnih objekata, no moja najveća strast je ipak tzv. ‘hospitality design’ odnosno projektiranje hotela i restorana. Izuzetno sam ponosan na zagrebački japanski restoran Takenoko i splitski mediteranski restoran ZOI koji nas čine jedinim domaćim studijem koji je potpisao interijere čak dva restorana uvrštena u Michelin Guide. Zanimljivo je i da smo autorski potpisali dizajn lanca mediteranskih restorana Verdura u Dubaiju i Abu Dhabiju. Kao dizajn studio, kod ovakvih projekata nudimo tzv. ‘total design’ koji osim interijera uključuje i naming, vizualni identitet, dizajn ambalaže proizvoda, pa čak i dizajn uniformi djelatnika. Cijelu priču zaokružujemo profesionalnom fotografskom produkcijom iza koje stoji Duško Vlaović, jedan od ponajboljih regionalnih fotografa interijera koji se prije tri godine pridružio našem stručnom timu na mjestu kreativnog direktora studija.

Postoji li neki određeni stil koji preferirate pri uređenju enterijera?
Ne postoji, trudimo se ne pratiti slijepo trendove, a svakim projektom prilagođavamo se klijentu i savladavamo nove stilove.

Opišite nam proces uređenja jednog prostora- od ideje do realizacije projekta?
Početak svakog projektiranja je definiranje inspiracije i stila. Proces dizajna interijera niz je koraka, a detalji pojedine faze mogu se razlikovati ovisno o predmetu zahvata jer je pristup svakom projektu individualan. Polazna točka svakog uspješnog projekta je prepoznavanje i razumijevanje želja klijenta, a interakcija klijenta i tima direktno se odražava na uspješnost ispunjavanja teme. Studio smo koji uspješnost projekta definira kroz zadovoljstvo klijenta, a postižemo ga skladom spoznaja o tome što je vizualna atraktivnost prostora i praktičnih radnji kojima ćemo to postići. Često želja klijenta nije zadani dizajn prostora, nego atmosfera i osjećaj koji žele dobiti. Na meni i mom timu je onda zadatak definirati ključne elemente kojima možemo postići zadanu temu. Inspiracijama zadajemo okvir u kojem ćemo kreativnim potezima upotpuniti sliku potencijalnog rješenja projektnog zadatka. Nakon pozitivnog feedback-a klijenta, krećemo u vizualizaciju dizajna u stvarnom prostoru, a nakon eventualnih potrebnih korekcija i u konkretnu realizaciju.

Kada govorimo o projektima koje ste realizirali, možete li izdvojiti neki koji je za Vas poseban?
Osim već spomenutih projekata restorana, jako sam ponosan i na prošlogodišnji projekt ‘property staging’-a Villa Giardino Heritage Boutique hotela u Bolu na Braču, a svakako bih izdvojio i redizajn maloprodajnih jedinica Zagrebačkih pekarni Klara i njihovog flagship dućana pod nazivom KLARA Premium Store na zagrebačkom Zrinjevcu. Prije dvije godine smo osmislili novi koncept drogerije BIPA pod nazivom BIPA Backstage, a čija je prva lokacija otvorena u strogom centru Zagreba.

Ko su Vaši uzori, koga slijedite?
Ne bih govorio o nekim uzorima, ali rado se inspiriram u radovima kolega, svjetskih arhitektonskih i dizajnerskih imena, kao što su Axel Vervoordt, Lázaro Rosa-Violán, Ilse Crawford, Vincent Van Dysen, Piero Lissoni.

Imate li planiranih projekata u skorijoj budućnosti?
Moram priznati da u ovo nezahvalno vrijeme po pitanju investicija, količina projekata u našem studiju ne jenjava, naprotiv ugovorili smo i velik broj novih. Tako se jako veselim skorom otvorenju jedne high-tech poliklinike koju upravo završavamo u Zagrebu, kao i projektu ekskluzivnog turističkog resorta na otoku Pagu koji je u završnoj fazi izgradnje, dok za početak turističke sezone 2022. godine već pripremamo i projekt novog hotela u Komiži na otoku Visu.

I za kraj, imate li možda neku poruku za naše čitaoce?
Dizajn interijera kao i svaka kreativna djelatnost zahtjeva talent, no radom i ulaganjem u sebe i svoje znanje možete nadoknaditi sve ono što vam možda u samom startu nedostaje. Danas sam i više nego uvjeren u to jer kao profesor znam što sve obrazovanje o dizajnu interijera može pružiti kreativnom umu željnom uspjeha na ovom području. S druge strane, ukoliko se odlučite okušati u ovoj industriji, budite dovoljno samokritični i svjesni onoga što radite odlično, a gdje su vaši prostori za napredak. Želja za uspjehom ponekad nadmaši mogućnosti koje vam vaše znanje u tom trenutku pruža i tada je bitno potražiti ga, educirati se i izgraditi kao dizajner kroz iskustva onih čiji rad nas inspirira.