Tu bi prije svega istakao standard BAS EN 206+A2, Beton – Specifikacija, osobine, proizvodnja i usklađenost koji je usvojen metodom prijevoda i izvorni standard BAS 1057, Beton – Specifikacija, svojstva, proizvodnja i usklađenost – Smjernice za primjenu standarda BAS EN 206, koji je u izravnoj korelaciji s njim.

Intervju: Borislav Kraljević, dipl.ing.građ. zamjenik direktora u Institutu za standardizaciju BiH

Biografija: Od 2014. godine Borislav Kraljević radi na poziciji zamjenika direktora Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine. Zamjenjuje direktora u slučaju njegovog odsustva ili spriječenosti, obavlja poslove neophodne za ostvarenje plana i programa djelovanja rada Instituta. Evidentira i prati izvršenje zadataka dodijeljenih državnim službenicima i zaposlenicima. Oblikuje i predlaže strategije razvoja i/ili unaprijeđenja sistema standardizacije. Učestvuje u izradi prijedloga proračuna, godišnjeg izvještaja o radu Instituta i donošenju programa i plana rada Instituta. Organizuje saradnju sa europskim, međunarodnim i nacionalnim organizacijama za standardizaciju i učestvuje u radu. Također, učestvuje u pripremi tehničkih propisa u vezi ocjenjivanja usklađenosti sa resornim državnim i entitetskim ministarstvima i organizacijama, te vrši koordinaciju izdavanja publikacija i javnog predstavljanja Instituta.

23.5.2001. godine Vijeće ministara BiH je donijelo odluku o osnivanju Instituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo, a sa gospodinom Borislavom Kraljevićem, zamjenikom direktora u Institutu smo upravo na ovaj datum 2024 godine razgovarali i pripremali intervju za ovogodišnje izdanje časopisa Mbeton. Vizija Instituta je biti međunarodno, regionalno i institucija za standardizaciju prepoznatljiva u Bosni i Hercegovini koja će se svojim stručnim i profesionalnim radom punopravno uključiti u europski i globalni posao standardizacije. Strateški cilj Instituta je unaprijediti razvoj konkurentnog ekonomskog okruženja, dok je srednjoročni cilj unaprijediti sistem infrastrukture kvaliteta u skladu sa EU zakonodavstvom i dobrom praksom EU, efikasniju regulaciju tržišta u svrhu osiguranja slobodnog kretanja roba i usluga i tržišne fer konkurencije.

Specifični cilj je unaprijeđenje procesa pripremanja, donošenja i objavljivanja BAS standarda i ispunjavanje kriterijuma za punopravno članstvo u evropskim organizacijama za standardizaciju (CEN i CENELEC). U narednim redovima čitajte razgovor sa gospodinom Kraljevićem, s kojim smo razgovarali o radu Instituta, nadležnostima, standardima, te BAS standardima iz oblasti betona.

Za početak, recite nam nešto o Institutu i njegovom radu.

Najkraće rečeno, Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine je samostalna državna znanstveno-stručna institucija koja se bavi poslovima standardizacije i ocjenjivanja sukladnosti u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina putem Instituta ostvaruje članstvo i suradnju s odgovarajućim međunarodnim i europskim institucijama i sa sličnim nacionalnim institucijama u području standardizacije putem članstva, javne komunikacije, razmjene dokumentacije, tehničke pomoći, edukacije i drugih oblika, ovisno o naravi i načinu njezina ostvarivanja.

Od 2014. godine radite na poziciji zamjenika direktora ISBIH. Recite nam više.

Moj dolazak u Institut za standardizaciju BiH u svibnju 2014. godine za mene je bio nešto novo i drugačije, budući da sam do tada radio u privatnom sektoru.

Iskustvo tadašnjeg direktora u radu u Institutu i moje, koje sam donio iz privatnog sektora, rezultiralo je uspješnim radom Instituta u tom razoblju. U Institutu me je čekao upravo započet projekt prijevoda eurokodova (svi europski standardi iz oblasti graditeljstva) koje smo uspješno završili uz financijsku potporu Češke razvoje  agencije (ČDA) i Češkog ureda za standarde i mjeriteljstvo (ÚNMZ). To je bio opsežan i naporan posao prevođenja, recenzije i lektoriranja blizu 5.700 stranica teksta. Uz to smo kroz radne grupe izradili karte vjetra, snijega, temperature i seizmičke karte za područje Bosne i Hercegovine, koje su interaktive i besplatno dostupne svim zainteresiranim stranama u Bosni i Hercegovini. To je velika pomoć svim projektantima i izvođačima radova u graditeljstvu.

Također smo izradili pojedine nacionalne dodatke za određene oblasti graditeljstva. Kao voditelj ovog projekta želim istaći da je to bilo uspješno i naporno razdoblje u radu našeg Instituta.

Ovim putem želim se zahvaliti svima koji su uzeli učešće u realizaciji ovog projekta (posebna kolegama iz Instituta i svim članovima Tehničkih komiteta i radnih grupa za eurokodove). Posebno zahvala ide češkim kolegama bez čije stručne i financijske pomoći realizacija ovog projekta ne bi bila moguća.

Koje su nadležnosti Instituta?

Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine je nadležan da:

1. a) U području standardizacije: predlaže strategiju standardizacije u Bosni i Hercegovini, priprema i izdaje bosanskohercegovačke standarde, zastupa i predstavlja Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim i drugim međudržavnim organizacijama za standardizaciju, te obavlja poslove koji proizilaze iz međunarodnih sporazuma i članstva u tim organizacijama, sudjeluje u pripremanju tehničkih propisa, razvija i uspostavlja informacijski sustav o standardima i drugim srodnim dokumentima, proglašava standarde BiH, organizira i provodi specijalističko obrazovanje kadrova u području standardizacije, bavi se nakladničko – publicističkom djelatnošću iz područja standardizacije.
2. b) U području ocjenjivanja sukladnosti: sudjeluje u uspostavi i održavanju sistema certificiranja i homologizacije sukladno europskom modelu. Zastupa Bosnu i Hercegovinu u europskim i međunarodnim organizacijama za ocjenjivanje sukladnosti (EOTC i EUROLAB, itd) do osnivanja asocijacije ispitnih laboratorija i asocijacije kalibracijskih laboratorija i organizira obrazovanje iz područja ocjenjivanja usklađenosti.

Šta je zapravo standard?

Standard je dogovoreni način izrade proizvoda, procesa ili pružanja usluge. Zamislite standard kao formulu koja opisuje najbolji način da se nešto učini. Standardi su destilirana mudrost ljudi sa iskustvom i stručnim znanjem o svojoj temi i koji poznaju potrebe organizacija koje predstavljaju – ljudi kao što su proizvođači, trgovci, kupci, trgovačka udruženja, korisnici ili regulatori.

Oni podržavaju naš svakodnevni život mnogo više nego što mislimo. Veliki dio napretka u našem modernom životu dugujemo standardizaciji. Bez standarda naš život ne bi bio organiziran kao što je danas. Imali bismo poteškoća u ostvarivanju osnovnih stvari koje sada uzimamo zdravo za gotovo.

Kako nastaju standardi?

Standardi se razvijaju kao odgovor na potrebe koje prepoznaju tržišni igrači, bilo da se radi o industriji, vladi, potrošačima ili drugima.  Standarde razvijaju stručnjaci iz cijelog svijeta (ili Europe, ako se radi o europskim standardima), koji su dio većih skupina koje se nazivaju tehničkim komitetima. Ti stručnjaci pregovaraju o svim aspektima standarda, uključujući njegov opseg, ključne definicije i sadržaj.  Kada se postigne konsenzus u tehničkom komitetu, zemlje članice organizacije koja razvija standard glasaju o objavljivanju tog standarda kao međunarodnog/europskog standarda. Standard stoga odražava dvostruku razinu konsenzusa – između tržišnih igrača i između zemalja. Kada se određeni standard objavi od strane međunarodnih ili europskih organizacija za standardizaciju, svaka zemlja svijeta, pa tako i Bosna i Hercegovina, preuzima taj standard i objavlje ga kao nacionalni standard. U našem slučaju, to je BAS standard.

Koje su koristi od standarda?

Kao konsenzusom izgrađen skup pravila/definicija za učiniti nešto, standardi pogoduju održivim inovacijama i gospodarstvu u cjelini. Standardi se mogu koristiti u velikom broju slučajeva kako bi se zadovoljio raznolik raspon potreba. Oni mogu pružiti zajednički jezik za definiranje zahtjeva proizvoda, usluga i procesa. Oni mogu pomoći u identificiranju referentnih pokazatelja učinka koji se tiču sigurnosnih, okolišnih i tehničkih karakteristika proizvoda, dajući mogućnost postavljanja (barem) minimalne referentne razine prihvatljivosti. Oni mogu osigurati ispravno međusobno djelovanje različitih dijelova složenih sustava. Oni mogu definirati uobičajene postupke ispitivanja i mjerenja, omogućujući poštenu usporedbu kvalitete i svojstava između proizvoda različitih proizvođača.

Ko se može uključiti u standardizacijski rad u BiH?

Bilo koja zainteresirana stana za određeno područje rada tehničkog komiteta i registrirane su u Bosni i Hercegovini mogu prijaviti svoje predstavnike za sudjelovanje u radu tehničkih komiteta Instituta za standardizaciju BiH. Koristi koje proizlaze iz članstva u tehničkom komitetu između ostalog su:

• pristup najnovijim informacija o radu europske i međunarodne standardizacije; pristup informacijama o standardima;
• mogućnost utjecaja na program rada tehničkog komiteta;
• mogućnost utjecaja na sadržaj standarda u različitim fazama njihovog razvoja; mogućnost da sudjeluju u radu međunarodnih i europskih radnih grupa na izradi standarda i radnim sastancima;
• ostvarivanje kontakata sa stručnjacima u određenom području standardizacije.

Koliko BAS standarda trenunto ima iz oblasti betona?

Katalog BAS standarda trenutno ima 203 važeća standarda. To su većinom preuzeti europski i međunarodni standardi, te 1 izvorni BAS standard.

Koji su najinteresantniji standardi iz ove oblasti??

Tu bi prije svega istakao standarda BAS EN 206+A2, Beton – Specifikacija, osobine, proizvodnja i usklađenost koji je usvojen metodom prijevoda i izvorni standard BAS 1057, Beton – Specifikacija, svojstva, proizvodnja i usklađenost – Smjernice za primjenu standarda BAS EN 206, koji je u izravnoj korelaciji s njim. Također bih istakao seriju standarda BAS EN 12350, Ispitivanje svježeg betona koji ima 12 dijelova od čega je njih 7 usvojeno kao BAS standardi, metodom prijevoda. Svi naprijed navedni standardi imaju veliku primjenu, a na iste se upućuje i u tehničkim propisima za beton koje donose entitetska ministarstva za oblast graditeljstvo.

Da li smo propustili nešto reći, a da je bitno pomenuti?

Važno je znati kada je primjena standarda dobrovoljna, a kada obvezna. U većini slučajeva, korištenje standarda je dobrovoljno, omogućujući kompanijama fleksibilnost u provedbi najboljih praksi. Dobrovoljni standardi često služe kao smjernice koje pomažu organizacijama u poboljšanju svojih procesa i proizvoda, bez pravne  obveze. Međutim, u određenim sektorima i situacijama, korištenje standarda postaje obvezno. Ovo se najčešće odnosi na oblasti gdje su sigurnost i zdravlje prioritet, kao što su građevinarstvo, medicina i prehrambena industrija. Obvezni standardi se obično uspostavljaju kroz zakone i podzakonske akte kako bi se zaštitili potrošači i osigurala javna sigurnost. Ukratko, dok dobrovoljni standardi pružaju smjernice za unapređenje, obvezni standardi postavljaju minimalne zahtjeve za sigurnost i kvalitetu, osiguravajući zaštitu svih uključenih strana.

Za kraj, imate li poruku za naše čitatelje?

Od velike je važnosti da se što više zainteresiranih strana uključi u rad tehničkih komiteta Instituta, jer se time doprinosi razvoju bosanskohercegovačke standardizacije, koja u konačnici rezultira razvojem gospodarstva BiH, kao i razvojem svih drugih sfera društva. Također, istakao bih neophodnost većeg angažmana regulatora u BiH na izradi novih i inoviranju postojećih tehničkih propisa, u cilju pozivanja na najnovija izdanja BAS standarda. Na taj način bi išli u korak sa ispunjavanjem uvjeta koje BiH ima na svom putu za punopravno članstvo u Europskoj Uniji.