Bosanskohercegovačka arhitektica koja djeluje u Japanu

Selma Mašić slobodna je arhitektica, dizajnerica i umjetnica. Diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Studirala kao nagrađeni stipendist na Politehničkom sveučilištu Katalonije u Barceloni, Odsjek za arhitekturu. Sudjelovala u programu prakse u Odjelu za urbanizam u Barceloni.

Nakon dvije godine rada u jednom malom arhitektonskom studiju u Sarajevu, preselila se u Japan kako bi pohađala doktorski istraživački program na Sveučilištu Waseda, Arhitektonski fakultet kao MEXT stipendistica. Istodobno je radila kao pripravnica u Kengo Kuma and Associates u Tokiju.

Rođena i odrastla u Bosni i Hercegovini,  trenutno živi i radi u Tokiju u Japanu kao samostalna arhitektica.

Ponajbolje ocjene svjetskih medija o arhitekturi do sada je dobila kroz stambeni objekat BORDERLESS HOUSE- kuća izrađena posebnom metodom gradnje u urbanom Japanu prva je takve vrste, a specifičnosti samog projekta pogledajte u nastavku:

Arhitekti: Haryu Wood Studio, Selma Mašić  + Sei Haganuma

Površina: 63 m²

Fotografije: Selma Mašić

Proizvođači: Sanwa, Odelic, Tate Log

mala kuća za četveročlanu obitelj zauzima parcelu široku tri metra u gusto naseljenom gradu u Tokiju. Selma Mašić – u saradnji sa Sei Haganuma (Haryu Wood Studio) – dizajnirala je kuću. Arhitekti su ukupnu površinu od 63 četvorna metra zamislili kao trospratnicu. Razlika u razini između životnih prostora stvorena je tako da se spajaju bez oštrih granica, pružajući stanovnicima postavke za čitav niz aktivnosti ovisno o njihovim potrebama i dobu dana.

Položaj na uglu ulice omogućuje jedinstveni odnos između unutarnje i vanjske strane kuće; većina životnih prostora mogla bi biti projektirana tako da bude izložena otvorima koji unose prirodno svjetlo. Fasada okrenuta prema ulici projektirana je tako da bude porozna, a da pritom ne bude izuzetno zatvorena ili izuzetno otvorena. U tu svrhu postavljene su zavjese kao privremene pregrade kako bi stanovnici imali fleksibilnost u određivanju koliko žele vizualno otvoriti prostor prema van.

S fiksnim elementima poput kuhinje koja se nalazi u prizemlju i tuš kabine na trećem spratu, vidimo vertikalnu gradaciju u funkcijama prostora: ona se iz javnog mijenja u intimni prostor kako se povećava. Cilj je bio nadići uobičajeni način života dizajniranjem prostora koji je prilagođen stanovnicima i razvija se prema njihovim potrebama. Ovakav koncept pomaže integriranju životnih područja u urbani kontekst, umjesto da ih razdvoji kao zasebne cjeline.

Strukturni zidovi i podovi sastoje se od montažnih ploča od cedrovine. Ploče su izrađene od četverougaone drvene građe 15×15 cm, povezane vodoravno metalnim vijcima bez ljepila. Ova karakteristika omogućuje potpunu reciklažu, a istovremeno omogućuje rastavljanje i ponovnu upotrebu kuće na drugom mjestu.

Budući da ovaj materijal zadovoljava visoke standarde propisa o zaštiti od požara u urbanom Japanu, moguće je otkriti strukturu i ostaviti je nepokrivenom Trosobna kuća izrađena ovom metodom gradnje u urbanom Japanu prva je takve vrste. U usporedbi s uobičajenim metodama gradnje drvenih kuća u Japanu, ova metoda koristi dva puta više građe. Očekuje se da će ovo biti efikasan način skladištenja ugljičnog dioksida i oživljavanja šumske industrije u Japanu.

print