Na listi 112 kapitalnih investicijkih projekata za FBiH u sektorima poljoprivrede, energetike, industrije, prometa, turizma i zaštite životne sredine našao se i projekt modernizacije i ubrzanja magistralne ceste Mostar – Široki Brijeg – Posušje – Tomislavgrad – Livno za čiju je realizaciju potrebno osigurati 89,000.000 KM, a za čiju su izgradnju potrebne tri godine.

“Cilj ovoga projekta je povezivanje Mostara s Livnom, a potom bi se taj pravac spojio s Republikom Srpskom, preko Bosanskog Grahova s autocestom Gradiška – Banja Luka, a dalje bi se pravac povezao s Republikom Hrvatskom”, kazao je Denis Lasić, federalni ministar prometa i veza. Završetkom brze ceste Lašva – Donji Vakuf prometnim ipsilonom bi se odvajala dva kraka.

Jedan krak bi se odvajao preko Bugojna i Kupresa te spajao s magistralnim pravcem Mostar – Livno, gdje bi se taj cestovni pravac preko Livna spajao s Republikom Hrvatskom. Spajanjem Livna na brzu cestu Lašva – Nević Polje, HBŽ bi se na Lašvanskoj petlji spojio na koridor Vc.

Drugi krak ipsilona odvajo bi se prema Jajcu. Koliki je značaj izgradnje i modernizacije ovih cestovnih pravaca govori i podatak kako je brza cesta Lašva – Nević Polje dio nove proširene  europske mreže brzih cesta, tzv. rute 2A Okučani (RH) – Banja Luka – Jajce – Travnik – Lašva.

Spomenimo i to kako je Vlada FBiH prije nekoliko mjeseci usvojila inicijativu za realizaciju projekta izgradnje brze ceste Lašva – Nević Polje kao prve faze projekta brze ceste Lašva -Donji Vakuf po modelu koncesije.

Značaj ceste

Moderna magistralna cesta Mostar Livno od strateškog je značaja za Hrvate u Hercegovini i njihovo dalje povezivanje sa središnjom Bosnom, ali i povezivanje zapadne Hercegovine s Mostarom i M17.

cestovni pravac Mostar – Livno prolazi kroz područje s različitim karakteristikama i problemima. Neodgovarajuća je povezanost zapadne Hercegovine s M17 na području grada Mostara. Problemi su osobito izraženi na prijevojima i u lošem stanju kolničke konstrukcije.

Važnost modernizacije i ubrzanja ovog cestovnog pravca leži u tome da bi on doprinio razvoju cijele regije, od bolje prometnice, koja je jedan od lošijih u BiH, do većeg gospodarskog rasta i razvoja, potom bolje povezanosti kako sa središnjom Bosnom tako i s Republikom Srpskom te susjednom Hrvatskom, što bi doprinijelo većem zapošljavanju i manjem iseljavanju stanovništva.

Uz prometni i gospodarski značaj, tu je i kulturološki, ali i ono što je za Hrvate BiH vrlo bitno, politički značaj. Uslijedila bi bolja povezanost Hrvata Hercegovine i središnje Bosne, čime bi središnja Bosna izišla iz svojevrsne izoliranosti, otvorila se prema većinski hrvatskim područjima u BiH, ali i Hrvatskoj te EU. 0 izgradnji ovog cestovnog pravca bilo je riječi još 2010. godine, da bi 2013. godine tadašnja federalna Vlada usvojila prostorni plan u kojem su potpuno zapostavljena i blokirana većinski hrvatska područja, što je HNŽ, ZHŽ i HBŽ ponukalo na inicijativu o izgradnji brze ceste koja bi povezala većinski hrvatske prostore.

Večernji List