U arhitektonskom smislu, riječ „obzirno“ sugeriše, pored pažljvog razmišljanja, i emocionalan a možda i empatetičan pristup. 

Dobra arhitektura može i treba biti obzirna – u svakom smislu te riječi. Može početi od motivacije za dobrim pristupima i kasnije zahtijevati moralni pristup, osjetljivost u kombinaciji s dubokim znanjem individualnih ili javnih potreba. 

Bez obzira da li pruža sklonište, podržava rad ili javne usluge, zbližava zajednicu ili reflektuje ideju kroz estetiku, dobra arhitektura uvijek ima svrhu. Sa strane projektanta, to znači biti pažljiv i otvoren prema svim prostornim, okolnim i ljudskim faktorima u isto vrijeme. Da bi građevine imale značajnu ulogu u životu individualaca, grupa i zajednice, prvo se moraju identifikovati dugotrajni, neposredni zahtjevi korisnika te se zadovoljiti na respektabilan način. To znači da arhitektura treba biti i priuštiva, ekonomski prihvatljiva i reagovati na potrebe. 

Uz financijski pad globalne ekonomije i sve veće nejednakosti u bogatstvu među zajednicama širom svijeta, za arhitekte je važno da iskoriste svoje vještine i znanje da stvore visoke, ali priuštive standarde za svakoga. 

To onda uključuje pregled gotovo svih arhitektonskih tipologija i inovativnih reakcija na gradilišne troškove. Financijski benefiti koje dobro shvaćen i snalažljiv posao može proizvesti često promašuje cijenu ulaganja, i u smislu samog projekta, ali i društvenih i okolišnih troškova uzrokovanih razvojem. Razumijevanje utjecaja koji arhitektonski projekti mogu imati ključni je dio primarnog studija arhitekture u fazi projektovanja.