spot_img

Dodaci za betone: Njega betona

KAKO BI BIO IZDRŽJLIV, beton ne samo da mora biti čvrst, već mora biti i vodonepropusan, naročito u područjima blizu površine.

Što je manja poroznost i što je cementna pasta gušća, to beton ima veću otpornost na vanjske uticaje, naprezanje i štetna djelovanja. Kako bi se to postiglo kod očvrslog betona potrebno je poduzeti mjere zaštite svježeg betona, naročito mjere zaštite od:

́ preuranjenog sušenja zbog djelovanja vjetra, sunca, niskog nivoa vlage itd.
́ ekstremnih temperatura (hladnoća, vrućina) i štetnog djelovanja naglih temperaturnih promjena
́ kiše
́ termalnih i fizikalnih udara
́ štetnih hemijskih djelovanja
́ mehaničkog naprezanja.

Zaštita od preuranjenog sušenja potrebna je kako uklanjanje vode ne bi uticalo na razvoj čvrstoće betona. Posljedice preuranjenog gubitka vode su:

́ niske čvrstoće u područjima blizu površine
́ prašenje
́ veća vodopropusnost
́ smanjena otpornost na atmosferske uticaje
́ niska otpornost na štetna hemijska djelovanja
́ pojavljivanje pukotina uslijed skupljanja u ranoj fazi
́ povećani rizik od nastanka svih vrsta pukotina uslijed skupljanja.

Donja slika prikazuje količinu isparavanje vode po m² površine betona u različitim uslovima. Kao što je vidljivo na slici (strelice), pri temperaturama zraka i betona od 20°C, relativnoj vlažnosti zraka od 50% i prosječnoj brzini vjetra od 20 km/h, 0,6 litara vode može ispariti iz 1 m² betonske površine u sat vremena. Brzina isparavanja vode se znatno povećava u slučajevima kada je temperatura betona veća od temperature zraka te povećanjem razlike između temperature zraka i betona. U istim uslovima pri temperaturi betona od 25°C došlo bi do 50% većeg isparavanja, tj. do isparavanje 0,9 litara po m² po satu.

Grafikon 1.
Uticaj relativne vlažnosti zraka, temperature zraka i betona te
brzine vjetra na isparavanje (prema Njemačkog udruzi proizvođača cementa – VDZ).

Primjer: Svježi beton s količinom vode od 180 litara po m³ sadrži 1,8 litara vode po m² u sloju debelom 1 cm. Brzina isparavanja od 0,6 litara po m po satu znači da beton gubi količinu vode jednaku ukupnoj količini vode u sloju betona debelom 1 cm za 3 sata i količinu vode u sloju debelom 3 cm za 9 sati. Ta debljina prelazi minimalni betonski pokrivač potreban za vanjske konstrukcije prema normi DIN 1045. Dolazi samo do djelomičnog nadoknađivanja isparene vode iz dubljih područja betona. Postoji znatni negativni učinak na čvrstoću, otpornost na habanje i vodonepropusnost slojeva blizu površine.

Ekstremne temperature uzrokuju deformacije betona – beton se širi pri visokim temperaturama i sužava pri niskim. Te deformacije uzrokuju naprezanja što može dovesti do nastanka pukotina, kao što je slučaj kod skupljanja zbog postojanja ograničenja. Zbog toga je važno spriječiti velike temperaturne razlike (>15 K) između jezgre i površine svježeg i novog betona te izloženost naglim temperaturnim promjenama djelomično očvrslog betona.

Mehaničko naprezanje poput snažnog titranja i snažnih udara tokom vezivanja i u početnoj fazi očvršćivanja može oštetiti beton ako je strukturalno oslabljen. Kiša i voda često uzrokuju trajna oštećenja svježeg ili novog betona. Štete uslijed novih betoniranja mogu se spriječiti tako da se zaštite rubovi te korištenjem zaštitnih prekrivača za neformirane betonske površine, a oplate se kasnije uklanjanju.

Štetna hemijska djelovanja supstanci iz podzemnih voda, zemlje ili zraka mogu djelomično ili čak potpuno oštetiti beton, čak i uz korištenje odgovarajuće mješavine i pravilnu ugradnju, pod uslovom da do naprezanja dođe prerano. Beton je potrebno što duže zaštiti od takvih supstanci, npr. korištenjem štitova, drenažom ili prekrivanjem.

 

ZAŠTITNE MJERE od preranog starenja su:

́ nanošenje tečnih premaza za njegu (npr. Sika® Antisol®-E20)
́ ostavljanje u oplatama
́ prekrivanje folijama
́ postavljanje prekrivača koji zadržavaju vodu
́ kontinuirano prskanje vodom, kako bi površina betona uvijek bila prekrivena vodom i
́ kombinacija svih navedenih metoda

Tečni premazi za njegu poput proizvoda Sika® Antisol®-E20 mogu se prskanjem nanijeti na betonsku površinu jednostavnim alatima, npr. vrtna prskalica niskog pritiska. Potrebno ih je čim prije nanijeti na čitavu površinu: na izložene dijelove površine odmah nakon što početna sjajna površina postane mat te na oblikovane dijelove površine odmah nakon uklanjanja oplata. Uvijek je važno stvoriti gustu membranu i nanijeti ispravnu količinu (g/m²), kao što je određeno i u skladu s uputstvima za upotrebu. Na okomitim betonskim površinama potrebno je nanijeti nekoliko premaza.
Sika® Antisol®-E20 je mliječno bijele boje kad je svjež, što omogućava jednostavno otkrivanje nepravilnosti. Nakon sušenja tvori prozirnu zaštitnu membranu.

Ostavljanje u oplati znači da apsorpcijske drvene oplate moraju biti vlažne, a čelične oplate nužno je zaštititi od zagrijavanja, odnosno od direktne sunčeve svjetlosti te od brzog ili pretjeranog hlađenja pri niskim temperaturama. Pažljivo prekrivanje nepropusnim plastičnim folijama je najčešća metoda koja se koristi za neoblikovane površine te nakon uklanjanja dijelova oplate. Folije je na mokri beton potrebno postaviti na način da se međusobno preklapaju te je potrebno učvrstiti njihove spojeve (npr. pločama ili kamenjem) kako bi se spriječilo isparavanje vode iz betona.

Korištenje plastičnih folija posebno je preporučljivo za natur beton zato što ovakve folije u znatnoj mjeri sprječavaju neželjenu pojavu iscvjetavanja. Folije se ne smiju nalaziti direktno na svježem betonu i potrebno je izbjeći tzv. efekt dimnjaka. Ako se za prekrivanje betonskih površina koriste materijali koji zadržavaju vodu, kao što su juta, slama itd., prekrivači moraju stalno biti vlažni te ih se, ukoliko je potrebno, plastičnim folijama treba dodatno zaštiti od naglog gubitka vlage.

Preuranjeno sušenje moguće je spriječiti stalnim vlaženjem betonske površine. Ciklusi vlaženja i sušenja mogu uzrokovati naprezanja i pukotine novog betona. Potrebno je izbjegavati direktno vlaženje betona vodenim mlazom jer postoji opasnost nastanka pukotina ukoliko dođe do hlađenja betonske površine zbog niže temperature vode i latentnog razvoja topline betona, posebno kod masivnih betonskih konstrukcija. Pogodne za vlaženje betona su prskalice ili perforirane gipke cijevi. Ako je moguće, vodoravne površine treba ostaviti pod vodom dok beton ne očvrsne.

PRI NISKIM TEMPERATURAMA nije dovoljno samo spriječiti gubitak vode iz betonske površine.
Za sprječavanje prekomjernog hlađenja potrebno je pripremiti te u pravom trenutku primijeniti dodatne zaštitne termo izolacijske mjere. Mjere uglavnom zavise od vremenskih uslova, vrstama komponenti, njihovim dimenzijama i oplati.

Njega vodom nije dopuštena pri temperaturama zamrzavanja. Termalni prekrivači kao što su ploče, podlošci od slame ili trske, lagane građevinske ploče i plastični prekrivači pogodni su za kratke periode mraza. Poželjno je prekrivače s obje strane folijama zaštiti od vlage. Najprikladniji i najjednostavniji za upotrebu su plastični podlošci, prekriveni folijom s jedne strane. Za vrijeme jakog mraza ili za vrijeme dugih perioda temperatura zamrzavanja potrebno je zagrijati zrak oko svježeg betona i betonske površine moraju stalno biti vlažne. Izuzetno je važno i pravilno zaptivanje (npr. potrebno je zatvoriti otvore za vrata i prozore ili koristiti zatvorene šatore).

VRIJEME TRAJANJA NJEGE potrebno je odrediti na način da područja blizu površine dostignu čvrstoću i vodonepropusnost potrebnu za trajnost betona i antikorozivnu zaštitu armature.
Razvoj čvrstoće usko je povezan sa sastavom betona, temperaturom svježeg betona, klimatskim i vremenskim prilikama i dimenzijama betona. Isti faktori utiču i na potrebno vrijeme trajanje njege betona. U okviru Evropskog procesa standardizacije trenutno se pripremaju standardizovana pravila za njegu betona.

Norma E DIN 1045-3 sadrži načela Evropske radne verzije. Osnova radne verzije je da je beton potrebno njegovati sve dok betonska komponenta ne dostigne 50%
vrijednosti karakteristične čvrstoće fck. Proizvođači betona obvezni su navesti informacije o razvoju čvrstoće betona kako bi se mogao odrediti potrebni vremenski
period njege. Ovi podaci izvedeni su iz prosječne tlačne čvrstoće u periodu od 2 do 28 dana pri temperaturi od 20°C. Na navedenom se temelji podjela na brzi, prosječni, spori ili vrlo spori razvoj čvrstoće.

Minimalni period njege propisan normom E DIN 1045-3 također se bazira na ovoj podjeli. Donja tabela prikazuje minimalni period njege kao faktora razvoja čvrstoće betona i temperature površine.
Njega prema normi DIN 1045-3 Juli 2001.
Metode njege
DIN 10453
– Relativna vlažnost zraka ≥ 85 %
– Ostavljanje u oplati
– Prekrivanje vodootpornim folijama
– Korištenje prekrivača koji zadržavaju vodu
– Prekrivanje površine betona tankim slojem vode
– Premaz za njegu

VRIJEME NJEGE
RAZREDI IZLOŽENOSTI

Obratite se Vašem lokalnom predstavništvu kompanije Sika za dodatne informacije i tehničku pomoć.

Sika BH d.o.o. Džemala Bijedića 299, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 788 390; Fax: +387 33 788 391;
e-mail: infoba@ba sika com
web: www.sika.ba

 

Popularno

Copyright- 2021 | m-Kvadrat Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.