Tako da se u proizvodnji betona ne traži nikakav dodatni zahtjev, ali odabir vrste betona mora biti projektom određen i zahtijevan.

Donka Würth (Janeva) rođena je u Topuskom 1970. godine, Republika Hrvatska.  Diplomirala je 1997 godine na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, te je 2011 godine stekla zvanje akademski stepen magistra znanosti također na  Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sa temom „Ovisnost sastava i svojstava samozbijajućeg betona“. Nakon fakulteta 16 godina je radila u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH) u Laboratoriju za materijale, te aktivno učestvovala na poslovima istražnih radova, izradi projekta sanacije AB konstrukcija. 2014 godine postaje zaposlenik Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, Graditeljski odjel, te predaje na stručnom i specijalističom studiju, a u isto vrijeme je voditeljica Laboratorija za materijale na graditeljskom odjelu. Aktivno učestvuje na kongresima i radionicama u području betona. Živi u Zagrebu udata je i ima dvije kćer. Uz rad sa studentima s kojima uživa, voli sport i igra tenis.

U narednim redovima razgovaramo sa Donkom Würth, magistricom znanosti o betonu, tehnologiji izvedbi betonskih građevina bez hidorizolacije, pojmu bijela kada, ulozi betona u bijelim kadama, te zakonskim regulativama.

Za početak, recite nam nešto više o tehnologiji izvedbe betonskih građevina bez hidroizolacije „bijele kade“?

U današnje vrijeme većina podzemnih objekata osigurava vodonepropusnost izvođenjem hidroizolacije oko podzemnog dijela građevine. „Bijelim kadama“ nazivaju se podzemne građevine kao što su garaže, pothodnici, bazeni, vodospremnici koje se izvode bez hidroizolacije, te vanjski nosivi zidovi građevine osim funkcije nosivosti i maju i funkciju hidroizolacije. Vodonepropusni objekti su građevine kao što i sama riječ kaže objekti izvedeni na način da osiguraju vodonepropusnost, tj. ugradnjom brtvi, limova na spojevima vertikalnih i horizontalnih AB elemenata, te radnih i dilatacijskih reški. Također očekuje se tijekom gradnje da neće doći do pojave pukotina u betonu koje će propustiti vodu u sami objekt.

Šta predstavlja naziv ”bijela kada”?

Vodonepropusne građevine, često puta nazivamo „bijele kade“ (weiße wannen), a izraz smo preuzeli od Austrijanaca i Nijemaca koji su prvi počeli izvedbu objekata bez hidroizolacije. Jednostavno objašnjenje je, kada imate objekt sa hidroizolacijom to su „crne kade“, a u slučaju bez hidroizolacije„ bijele kade“. Često puta postavlja se pitanje da li su to objekti koji su izvedeni od bijelog cementa, te da li su bijele boje? Odgovor je NE, beton je dapače tamniji jer bi u svom sadržaju trebao imati više mineralnih dodataka kao što je pepeo, zgura. Zamislimo da imamo podzemnu građevinu koja čini jednu vodonepropusnu kadu i voda ne bi smjela izaći van, ali niti ući unutar građevine.

Recite nam više o tehnologiji izvedbe betonskih građevina bez hidroizolacije?

Izvedba vodonepropusnih betonskih objekata temelji se na izvedbi AB elemenata bez pukotina ili dozvoljene su manje pukotine a vodonepropusnost spojeva vertikalnih i horizontalnih elemenata, radnih i dilatacijskih reški, osigurava se ugradnjom brtvi, traka, limova. Posljedično bitno je posvetiti veliku pažnju projektiranju ab elemenata, proizvodnji betona, raspodjeli armature, izvedbi detalja s brtvama i bubrećim trakama. Uspješna realizacija najprije se osigurava uzajamnom suradnjom investitora, projektanta i izvođača. U Hrvatskoj trenutno u tehničkoj regulativi nema smjernica niti propisa na koji način projektirati i izvesti vodonepropusne građevine. Projektanti u svojim projektima pozivaju se na Austrijske i Njemačke smjernice, te očekuje se od izvođača da izvede ovu vrstu građevine prema navedenim smjernicama. Ako izvođač nema iskustva s izvedbom ove vrste građevine, ako u projektu nije opisan postupak izvedbe, te osnovna pravila izvedbe, vrli često dolazi do grešaka i pojave pukotina u betonu, te prodora vode u objekt. U austrijskim smjernicama ima jedna preporuka koja se često zanemari, a to je da je poželjno ovu vrstu objekta izvoditi u zimskom, hladnijem periodu, nikako ljeti kada su velike vrućine.

Kakva je uloga betona u „bijelim kadama“?

Austrijske smjernice (Richtlinie “Wasserundurchlässige Betonbauwerke – Weiße Wannen„ Februar 2018) imaju 90. stranica/11 poglavlja, a poglavlje 5. je BETON (koje sadrži 25 stranica), gdje su opisuje vrsta betona s njegovim svojstvima svježeg i očvrslog betona, transport, ugradnja, zaštita i njegovanje, tada se može reći da veliku ulogu u vodonepropusnosti objekta ima beton. Često puta projektanti imaju zahtjev da se primjenjuje „VODONEPOROUSNI BETON“ a svi znamo da je beton barem malo propustan (nepropusna je hidroizolacija) tada treba naglasiti da je zahtjev za betonom beton bez pukotina. I najmanje propustan beton ako ima pukotinu postaje propustan.

Na šta je potrebno obratiti pažnju prilikom proizvodnje betona?

Najvažniji je, odabir betona, recepture, koja također ima svoja ograničenja, za ovu vrstu objekta potrebno je projektirati beton niske topline hidratacije ili ako ga ima u proizvodnom programu primijeniti. Za pojedine betonare to znači nabava nove vrste cementa, te dodatni silos za cement. Projektanti u projektima koji se pozivaju na smjernice (austrijske ili njemačke) moraju zahtijevati u projektu beton niske topline hidratacije, sa ograničenjem C3A u cementu, izričita je zabrana primjene CEM I i CEM II/A, poželjna je primjene mineralnog dodatka (zgure, pepeo). Tako da se u proizvodnji betona ne traži nikakav dodatni zahtjev, ali odabir vrste betona mora biti projektom određen i zahtijevan.

Tokom ugradnje betona, može doći do pomaka, oštećenja traka koje će nakon nekog vremena pokazati tragove procurivanja vode. Recite nam više?

Ugradnja betona je jedna od važnijih stavki u fazi izvedbe „bijelih kada“, te postoje također pojedini zahtjevi i ograničenja tijekom ugradnje. Uslijed loše konzistencije betona (ako je beton previše tekuć ili previše gust), može doći do pojave segregacije ili proslojaka, te nakon uklanjanja oplate vidljiva su nastala oštećenja uslijed loše ugradnje. Ovakvi defekti u AB elementima potencijalna su mjesta za moguće provlaživanje, procurivanje vode. Beton dobre konzistencije, a to ovisi o načinu ugradnje, ako je ugradnja pumpom konzistencija je na gornjoj granici S3 ili donjoj granici S4, dok kod ugradnje iz miksera ili kibli može biti manja, važno je naglasiti da ugradnja, tj ispuštanje u oplatu ne bi smjelo biti više od 1m. Tijekom ugradnje može zbog veće visine ugradnje doći do pomaka brtvi, traka, te također kasnije u fazi očvrslog betona i do procuriivanja na tim lošim mjestima. Ugradnja betona mora biti kontinuirana, tj. ne smije doći do prekida i pojave tkz. hladnih spojeva, da je jedan sloj betona vezao, dok se još drugi nije ugradio. Također bitno je naglasiti da se za izvedbu vodonepropusnih elemenata isključivo moraju primjenjivati betonski distanceri. Sve su to zahtjevi na koje tijekom izvođenja treba obratiti pozornost.

Na kraju faze betonskih radova kako njegovati i zaštititi beton?

Zaštita i njegovanje betona ne razlikuje se od klasičnog njegovanja. Opet naglašavam važno je u svim segmentima izvođenja osigurati da se ne pojave pukotine u betonu. Pukotine se pojavljuju u ranoj ili u kasnijoj fazi očvršćavanja betona.

Nakon ugradnje i završne obrade površine betona, kada beton očvrsne toliko da se može započeti s njegovanjem, potrebno je pravovremeno nastupiti s njegovanjem. To je trenutak kada je beton dobio svoju čvrstoću i njegovanje vodom ne može oštetiti (isprati) njegovu površinu. Najbolje sredstvo za njegovanje je voda, koja osim što sprečava evaporaciju, hladi beton i njeguje ga. Druga alternativa njegovanja je sredstvo za njegovanje betona tj. curing. Sredstva za njegovanje idealna su za vertikalne površine, kako je ponekada teško izvesti njegovanje vodom recimo zidova, i mislim da je njegova najveća prednost, ako se AB element nalazi ljeti u području vjetra. Puhanje toplog zraka ljeti na površini betona izaziva takozvani „efekt fena“. Zamislite da ste uzeli fen i pušete s njim po površini betona. U tom procesu površina se isušuje, dolazi do evaporacije vode iz betona, te pojave pukotina. Dakle faza zaštite i njegovanja je vrlo bitna, a s obzirom da dolazi pri kraju radnog vremena na gradilištu, često puta je zanemareno.

Koje su zakonske regulative kada govorimo o betonu koje su na snazi, a koje bi stručnjacima bile potrebne?

Ovo je jako zanimljivo i značajno pitanje. U Hrvatskoj ne postoje smjernice niti norme koje nam osiguravaju prije svega kvalitetno projektiranje, a kasnije i kvalitetnu izvedbu. Projektanti koji rade ili su radili u Austriji ili Njemačkoj, već su upoznati s načelima projektiranja „bijelih kada“, pa se ili pozivaju na iste smjernice ili sami do detalja opišu faze izvođenja „bijelih kada“, te dati detalje postavljanja brtvi, skice radnih polja, dilatacija, opisati faze izvođenja. Projektanti koji su načuli nešto o tome, a nisu dovoljno educirani u tom segmentu, postaju velika opasnost za izvedbu vodonepropusnih objekata. Zato je hitno potrebno izraditi Hrvatske smjernice, koje se mogu izraditi na temelju Austrijskih i Njemačkih, ali moraju se nadopuniti našim nacionalnim dodacima, koje će dati smjer dobrom projektiranju, te podsjetiti na sve detalje na koje treba obratiti pozornost kod vodonepropusnih objekata. Hrvatska komora građevinskih inženjera ima plan izraditi smjernice koje će naveliko pomoći sudionicima u gradnji.

Šta je najvažnije tokom izvedbe ove vrste objekata?

„Bijele kade“ su vodonepropusni objekti ako u betonu nema pukotina, kada su detalji spajanja sa brtvama dobro razrađeni. Kod izvedbe ove vrste građevine izvođač mora dati vremena betonu da očvrsne polako, njegovanjem kako se ne bi pojavile pukotine. Isto tako jako je važno da se zna koji su zadaci ili obaveze projektanta, izvođača i nadzornog inženjera. Možda ovo zvuči smješno, ali najčešće kada dođe do reklamacije, procurivanja loptica odgovornbosti se prebacuje, jer nije definirana. Stoga izrada smjernica za izvedbu vodonepropusnih objekata je u ovom trenutku najbitnija.

Imate li neku poruku za naše čitaoce?

U Hrvatskoj je ova tema vrlo aktualna, te trudimo se svi koji možemo svojim znanjem pridonijeti kvaliteti izvedbe ove vrste betonske građevine, pa čak evo pokrenulo se i izrada budućih smjernica, međutim ja bih svima koji žele biti dobri u svojem poslu preporučila, da iako ne postoji zakon, pravilnik svaki inženjer može uz dostupne materijale na netu pročitati o ovoj vrsti građevine, educirati se pitanjima ili uključenjem pojedinih stručnjaka u projekt, kako bi se zadovolji zahtjevi investitora da dobije kvalitetnu vodonepropusnu podzemnu građevinu. Najbolje rješenje ka dobroj i uspješnoj izvedbi „bijelih kada“ na svakom gradilištu trebalo bi biti prisutno timsko okruženje, sinergija svih sudionika, pa tako i u izvedbi ove vrste objekta.