Od davnina su ljudi gradili svoja skloništa i kuće koristeći drvo. Postepeno, te građevine su postajale sve složenije, ali drvo je i dalje igralo temeljnu ulogu u arhitekturi i građevini. Danas, posebno zbog rastuće zabrinutosti zbog klimatskih promjena i emisija ugljika, drvo je dobilo na značaju kao važan građevinski materijal za budućnost, ako se svjesno i održivo koristi. Drvene konstrukcije imaju široku primjenu – od laganih repetitivnih okvira koji su uobičajeni u niskim i srednjim objektima do većih i težih, često hibridnih sistema, koji se koriste za izgradnju arena, ureda, univerziteta i drugih objekata gdje su potrebni dugi rasponi i visoki zidovi.

Masivno drvo nudi izuzetnu stabilnost i čvrstoću i postalo je održiva alternativa čeliku i betonu za mnoge primjene, uključujući i visoke konstrukcije. Kako upotreba drvenih konstrukcija i dalje raste, važno je razumjeti performanse drveta kad je riječ o zaštiti od požara. Požar predstavlja opasnost za sve objekte i gradilišta – bez obzira na građevinski materijal. Požari se događaju  podjednako u zgradama od betona, čelika, zidanim i drvenim konstrukcijama, a svi građevinski materijali doživljavaju negativne posljedice dugotrajnog izlaganja plamenu. Ono što je najvažnije su građevinski kodeksi kako bi se omogućila sigurnost objekta i njegovih korisnika.

Masivno drvo omogućava svojstvenu otpornost na vatru kroz izolaciju unutrašnjih slojeva. Kada je drvo izloženo vatri, izložena površina gori, stvarajući prirodni zaštitni ugljeni sloj. Taj sloj djeluje kao izolacija, odgađajući početak zagrijavanja jezgre drveta. Zbog čvrstog blok-sastava od masivnog drveta, putanja zraka i vatre je onemogućena. Čađ se formira predvidivom brzinom (3,8 cm/h) i usporava širenje vatre.

Ispitivanja drveta na požar posljednjih godina pokazuju sigurnost ovog održivog, obnovljivog građevinskog materijala. Upravo zbog konstrukcijskih karakteristika zidova, podova i građevina od čvrstog drveta, međunarodno vijeće za kodeks u 2016. godini osnovalo je odbor stručnjaka iz industrije koji će ispitati i predložiti odgovarajuće standarde za ovaj građevinski sistem. Da bi se procijenilo ponašanje požara u drvenim konstrukcijama, razvijen je niz strogo praćenih ispitivanja vatre koji su pružili vrijedne podatke za izmjenu pravila i propisa za visoke drvene objekte. Svaki od pet simuliranih materijala i situacija zamišljen je da replicira stvarne uslove u pet identičnih scenarija okoline. Istraživanja i analize pokazuju da masivno drvo ne samo da ispunjava propise o požarnoj sigurnosti, već ih može i premašiti. U testnom požaru, zid debljine cca. 18 cm od lameliranog križanog drveta (CLT) trajao je 3 sata i 6 minuta. Ovaj je rezultat jedan sat duži od trenutnih zahtjeva za požarnu sigurnost.

Protupožarna sigurnost u javnim objektima

Požari u objektima zaštićenim prskalicama bili su manji i sadržavali su se u jednoj prostoriji preko 96% vremena. Ostale važne mjere zaštite od požara uključuju:

Savjetovanje s vatrogasnim odjelima;

Izgradnja vatrozida;

Korištenje gips kapsule;

Instalacija automatskog sistema za prskanje;

Primjena sistema za otkrivanje požara;

Izrada sveobuhvatnih planova evakuacije;

Povećana upotreba izložene drvene građe u javnim objektima i  poslovnim zgradama stvorila je potrebu za većim razumijevanjem postupaka projektovanja ovih vrsta građevina. Elementi masivnog drveta mogu se oblikovati tako da preostaje dovoljan presjek drveta da izdrži konstrukcijsko opterećenje za potrebno trajanje izloženosti vatri. Ovo izdvaja masivnu drvenu građu kao jedinstveni građevinski materijal – onaj koji može postići konstrukcijske performanse i pasivne ciljeve otpornosti na vatru u visokim zgradama od drveta, nudeći tako veću estetsku vrijednost i koristi za okoliš.