spot_img

Efekat temperature na izdržljivost betona

Izdržljivost betona može se definisati kao mogućnost betona da pruži otpor vremenskim uslovima, hemijskim napadima i abraziji, ujedno održavajući potrebna svojstva.

Temperatura je nešto što ne možemo kontrolisati. Različite temperature mogu utjecati na krajnji proizvod novog stambenog ili poslovnog projekta od betona, i to je nešto što uvijek treba imati na umu. Beton je, prije svega, plastični materijal napravljen kombinacijom cementa, vode i agregata. Voda može biti previše vruća ili hladna, zbog čega može utjecati na to kako će beton izgledati kad se stvrdne.

Ova mješavina se vremenom stvrdnjava da bi beton dobio na potrebnoj jačini. Čak i u toku proces stvrdnjavanja, beton će ispustiti dosta toplote i izgubiti vode, što zahtijeva kontrolisanje procesa stvrdnjavanja.

Varijacije temperature uzrokovat će promjene u zapremini betona. Kada se temperature poveća, poveća se zapremina betona, a kad temperature opadaju tad se beton ukrućuje.

Ako je beton ‘slobodan’ onda promjene u zapremini neće imati posljedica, ali beton je obično ograničen temeljima, armaturom ili drugim elementima, i zbog toga će promjena imati posljedice na pritisak na beton, što će eventualno rezultirati pukotinama.

Temperature veće od 95 stepeni mogu imati značajan efekat na beton. Ukupna promjena volumena betona je zbir promjena volumena cementne paste i betona.

Na visokim temperaturama, cementna pasta će se skupiti zbog dehidracije i kalcijum-silikat-hidrata (K-S-H), dok će se agregati širiti. Visoke temperature dovode do pukotina, zbog čega se većinski koristi hladna voda za proces miješanja, tj. da bi se kontrolisala temperatura betona i smanjila šansa od oštećenja.

Dok se beton stvrdne i dobije željenu jačinu, što je obično do 28 dana, širit će se i skupljati zavisno o temperaturama zraka i okoline u kojem se nalazi. To kretanje se određuje koeficijentom toplotnog širenja betona i promjena u temperaturi kojoj je građevina izložena.

Omjer razvoja primarmo je određen agregatima koji se koriste, jer oni čine 70-80% volumena betona. Visoke temperature uzrokuju širenje u betonu i to dovodi do pucanja. Sveukupna dužina betonske strukture također može ‘nabaciti’ dodatni pritisak. Taj je faktor posebno bitan kod izgradnje mostova.

Niske temperature, s druge strane, mogu dovesti do skupljanja betona, zbog čega voda može ući u pukotine, stvoriti led i napraviti značajan pritisak na beton zbog povećanja volumena.

Varijacije temperature mogu imati i negativan i pozitivan utjecaj na beton i njegovu jačinu. Rane visoke temperature utječu na kasniju jačinu betona, jer se povećava hidratacija i dovodi do nejednake distribucije proizvoda hidratacije. To dovodi do koncentracije proizvoda u području hidratantnih čestica i to usporava daljnju hidrataciju i utječe na snagu. Visoke temperature tokom ugradnje mogu također povećati šupljine u betonu, a to može ozbiljno utjecati na njegovu trajnost.

Visoke temperature također remete obradivost betona. Brza hidratacija čini da beton rano dobije na jačini, uzrokujući poteškoće kod vibracija i postavljanja. Tad se formira ‘pčelinje saće’, što može imati veliki utjecaj na jačinu betona.

Popularno

Copyright- 2021 | m-Kvadrat Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.