spot_img

Emina Helić Čamdžić: Mlada bh. arhitektica koja je izložbom povezala London i Sarajevo

Bavim se projektima sa fokusom na energetsku efikasnost i klimatske promjene, uz upotrebu BIM tehnologije.

Emina Helić Čamdžić je Magistar arhitekture i urbanizma Univerziteta Sarajevo, magistrirala na temu „ Idejni projekat kulturno – umjetničkog objekta “. Završila semestralne kurseve na Harvard Univerzitetu i Program na Stanford Univerzitetu – Škola za Zemlju, energiju i okolinske nauke aprila 2020. godine te u procesu stručnog usavršavanja stekla znanja iz oblasti energetske efikasnosti, BIM, energije, klimatskih promjena, samoodrživog zelenog pristupa projektovanju, akustike, energetske obnove, energetskog siromaštva, Net – Zero objekata, zelenih krovova i dr. Kao dio projektantskog tima, projektovala objekte izgrađene u Dresdenu, Berlinu, Heilbronnu, Minhenu, Stuttgartu, Sarajevu. Vodi Eminent Atelier platformu i od 2017. godine do danas učesnica je u glavnom programu Londonskog festivala arhitekture ( LFA ).

Emina Helić Čamdžić u posjeti Londonu
Emina Helić Čamdžić u posjeti Londonu

Kao arhitekt ili saradnik arhitekt karakterizira je rad na idejnim i glavnim projektima u projektantskim preduzećima pri projektovanju objekata u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini različitog mjerila i tipologije: stambeni objekti individualnog i kolektivnog stanovanja, stambeno – poslovni objekti, poslovni objekti, komercijalni objekti, turistički objekti; izrada maketa, projekti enterijera i urbanistički projekti. Pored toga bila je i povremeni univerzitetski predavač, te je radila i na inovativnim projektima očuvanja arhitektonskog i kulturno – historijskog naslijeđa u Londonu, Sarajevu, Stocu i Mostaru.

Za početak recite nam ko je Emina privatno, a ko poslovno?

Emina Helić Čamdžić je mlada bh. arhitektica rođena u Gračanici, TK i nastanjena u Sarajevu, sa više od 10 godina profesionalnog radnog iskustva koja je 2017. godine izložbom povezala London i Sarajevo. Bavim se projektima sa fokusom na energetsku efikasnost i klimatske promjene, uz upotrebu BIM tehnologije. Na početku karijere sam imala priliku da radim na velikim projektima objekata u Dresdenu, Minhenu i Berlinu.

Emina Helić Čamdžić je arhitektica. Otkud ljubav prema arhitekturi, kako je krenula vaša priča u svijet arhitekte?

Kombinacija stvarnosti života u poslijeratnom okruženju i kasnija iskustva Londonu kao uređene multikulturalne prijestolnice sa bogatom arhitekturom i stoljećima vidljive historije inspirisalo me za život u arhitekturi. Tokom studija arhitekture, radila sam paralelno i sticala radna iskustva u biroima u Londonu i BiH. Strastvena sam za arhitekturu i interesujem se za oblast energetske efikasnosti, okoliš i klimatske promjene, kao i za samoodrživost pri arhitektonskom projektovanju prema ciljevima održivog razvoja – Agende 2030.

Emina je radila i kao predavač sa posebnim interesom za inovativne energetske projekte koji su prilagođeni klimatskim promjenama. Recite nam više.

Pored toga što sam u prethodnom periodu bila zaposlena kao povremeni univerzitetski predavač na školi osnovnog i naprednog kompjuterskog projektovanja i modeliranja, u periodu od 2017. do 2020. godine bila sam gost predavač za Master studente arhitekture kao što je KKH Štokholm / Oksford Brookes Univerzitet gostujuća škola i Univerzitet East London. Novembra 2017. godine na poziv sam održala predavanje i bila kritičar na projektima za studente Master studija arhitekture u Londonu koji su za svoj projekat dobili Rektorovu nagradu za najbolji projekat univerziteta u Londonu. Elementarne nepogode predstavljaju jedan od najvećih izazova 21. stoljeća i klimatske promjene doprinose tome, nije više problem određene države ili kontinenta, što pokazuje da je samoodrživa energetski efikasna arhitektura važna u doba klimatskih promjena u gradovima kao sistemima izgrađenog i prirodnog okruženja.

Koliko su važni energetski projekti i kakva je tu situacija u BiH?

Projekti energetske efikasnosti su od iznimne važnosti i ključni u EU ciljevima. Energetski efikasni ( EE ) projekti na kojima sam radila uključuju studije energetske efikasnosti, mjere i preglede više od 50 kompleksnih objekata sa više od 1000 m2 površine: stambeni objekti kolektivnog stanovanja, javni objekti ( kao što su institucije, škole, objekti kulture i dr.), između ostaloga sa publikacijama detaljni energetski pregledi objekata kulture u Mostaru te stambenih i javnih objekata u Zenici, EE studija javnih objekata u Srednjebosanskom kantonu i EE projekat obnove Historijskog muzeja u Sarajevu. Usljed nedavno usvojenih zakona i podzakonskih akata kao pravnog okvira za energetsku efikasnost u BiH usporilo se sa implementacijom projekata. Prema podacima, više od 70% javnih objekata je izgrađeno prije 30-ak godina bez mjera energetske efikasnosti pri projektovanju. U cilju brže implementacije projekata energetske efikasnosti potrebno je kreirati pravne i finansijske mehanizme za energetsku efikasnost ne samo za javni sektor. Energetski efikasna arhitektura predstavlja značajan potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, cjelokupan ekonomski razvoj i dobrobit društva.

Svoje radove ste izlagali na međunarodnim festivalima. Recite nam više.

U okviru Londonskog festivala arhitekture ( LFA ) kao najvećeg svjetskog festivala arhitekture u periodu od 2017. do 2023. godine predstavljene izložbe radova, gdje na izložbi održanoj u Londonu istražujem značenje sjećanja i identiteta kao arhitektonskih termina, pokušavam predvidjeti kako će se arhitektura i kultura BiH razviti u budućnosti, kao i pogled mladih na situaciju u gradovima. Izložbe su prikazane na LFA u Londonu od 2017. godine do danas, te „AA XX 100: Žene u arhitekturi 1917. – 2017.“ u Londonu, „Collegium Artisticum 2018“ u Sarajevu, „Bijenale zelenog dizajna 2017“ u Mostaru i „Klimatski pogledi“ u Minhenu 2011. godine.

Gdje danas radite i čime se bavite?

Kao samostalni arhitekta vodim Eminent Atelier, što je on-lajn platforma www.eminent-atelier.com sa interesovanjem u pravcu primjene BIM u arhitekturi, konsultantske usluge iz oblasti energetske efikasnosti i „smart“ projekti. Odlučila sam projektovati visokokvalitetne projekte i nacrte sa BIM tehnologijom, jer je efikasnije od drugih programa za projektovanje. Fokusirala sam se na primjenu BIM u projektovanju objekata, renoviranju objekata i enterijera, BIM projekti na kojima sam u prethodnom periodu radila su: obnova stambenih objekata, adaptacija enterijera stambenih objekata, projektovanje novih EE individualnih i stambenih objekata kolektivnog stanovanja, projekat studentskog doma, renoviranje i prenamjena poslovnih objekata, u Njemačkoj – Heilbronnu i Stuttgartu, te Londonu, Sarajevu, Mostaru, Gračanici.

Elementi energetske efikasnosti primijenjeni u BIM objektima koje projektujem su: studija osunčanja objekta, količina iskorištenih elemenata stolarije, efikasna i inovativna rješenja za renoviranje u smislu energetske obnove, ozelenjene fasade, odvodnja, solarni paneli, klimatizacija i prirodno provjetravanje objekta, hortikulturno rješenje, podaci terena na datoj lokaciji objekta i realni slikovni prikazi. Iza sebe kao arhitekta imam izvedene projekte enterijera poslovnih, individualnih stambenih objekata i stambenih jedinica kolektivnog stanovanja u Norveškoj, Londonu, Njemačkoj, Sarajevu, Tuzli.

Kakav prema Vašem mišljenju treba da bude arhitekta?

Arhitektura predstavlja stubove za oblikovanje naše planete. Arhitekti su ključni za rješavanje izazova klimatskih promjena i uloga arhitekata ne smije biti zanemarena. Nakon temelja kojeg steknemo formalnim obrazovanjem, dalji razvoj se temelji na cjeloživotnom učenju. S obzirom da trend uticaja krize klimatskih promjena ne dozvoljava projektovanje i građenje na ustaljene načine, važna je arhitektura otporna na klimatske promjene kao i poznavanje tehničkih propisa i standarda.

Kakva je arhitektura u BiH?

Prema arhitektonskim člancima koje sam objavila za Svjetsku arhitekturu ( World Architecture Community ) može se primijetiti da je veliki broj objekata zahvaćen poslijeratnom rekonstrukcijom i objekti zahvaćeni elementarnim nepogodama sa klimatskim promjenama. Kao dio rekonstrukcije u poslijeratnom okruženju brzi rast ad – hok objekata upitne arhitektonske vrijednosti imalo je ogroman uticaj na način na koji gradovi ujedno i izgledaju i osjećaju, prioritizirajući jeftinu i brzu gradnju kratkotrajnog roka više od samoodrživog razvoja urbanog područja. Lica gradova i starih jezgri su se promijenila iznad prepoznatljivosti u BiH, u najčešćim slučajevima ovo nije na bolje. Promjene se dešavaju brzinom koja je gotovo nezamisliva bila deset godina ranije i zahvatile su svaki sloj društva, uključujući promjene u načinu gradnje i obnove. Dok je ružno i neprirodno izgrađeno i ostati će ovdje, lijepo i prirodno još uvijek se može desiti kroz stvaranje boljeg okruženja, ne samo ugodno za gledati nego i zdravo živjeti. U BiH do 2017. godine nije postojao zakonski okvir za energetsku efikasnost, a tek 2019. godine predstavljena je Odluka o uspostavljanju Sistema energetskog menadžmenta i Informacionog sistema energetske efikasnosti.

Imate li poruku za naše čitatelje?

Drago mi je da postoji M – Kvadrat list koji daje veoma dobar uvid u svijet arhitekture na lokalnom nivou i trendovima u svijetu. Kontinuirano pratite i primjenjujte standarde i propise, a cjeloživotnim učenjem i tehničkim propisima kroz praktičan rad u primjeni novih znanja u struci razvijajte inovativna rješenja u održivoj gradnji koja doprinose smanjenju klimatskih promjena i održivom razvoju. Za ljubitelje arhitekture, saznajte više o mojim projektima i novostima na web stranici:  www.eminent-atelier.com

Za M – Kvadrat list sam podijelila i nekoliko slika u potpisu Eminent Atelier projekata u Norveškoj, iz BiH u Sarajevu i drugim gradovima i LFA izložbe, koje možete pogledati u novom izdanju lista M – Kvadrat.

 

Popularno

Copyright- 2021 | m-Kvadrat Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.