Dok se svijet bori sa hitnom potrebom da se pozabavi klimatskim promjenama, COP29 proizilazi kao značajan događaj i za arhitekte i druge inženjere. Ovogodišnja konferencija donosi unaprijed rješenja, prikaze praksi, Nacionalne klimatske akcione planove i strategije koje mogu značajno utjecati na budućnost projektovanja objekata i infrastrukture. Klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov, posebno u arhitekturi i gradnji. Izgrađeni okoliš je odgovoran za 7% svjetske CO₂ emisije, dok su proizvodni pogoni odgovorni za 30% svjetske emisije CO₂.

Piše: EMINENT ATELIER, Emina Helić Čamdžić, BA Dipl. Ing. Arh. MA Arh.

Foto 1: Napori COP29 istakli održivi menadžment resursa pitke vode i zelenog okoliša. Foto od Eminent Atelier

Dok se klimatska kriza intenzivira, COP29 konferencija koja je održana od 11.11. do 22.11.2024. godine u Baku, pruža vitalnu platformu za vlade, aktiviste i naučnike, namijenjena da bude podstrek ka naprijed u globalnim razgovorima o klimatskim djelovanjima, te poboljša napore saradnje i osvrne se na hitnu potrebu zajednica koje pate usljed klimatske krize. Konferencija je privukla širok spektar učesnika, od vladinih službenika do nevladinih organizacija, grupe autohtonih skupina i mladih aktivista za dijalog u borbi protiv utjecaja klimatskih promjena.

Šta je COP?

Konferencija članica ( COP ) je vrhovno odlučujuće tijelo Konvencije o klimi, te sve zemlje koje su članice Konvencije su predstavljene na COP, na kojem prikazuju implementaciju Konvencije, pravne instrumente i preuzimaju odluke potrebne da promovišu efektnu implementaciju Konvencije, uključujući institucionalna i administrativna uređenja. Ključni zadatak COP je pregled izvještaja dostavljenih od država članica o njihovoj emisiji stakleničkih plinova i klimatskoj akciji.

COP članice se sastaju svake godine već 29. godina, osim ako članice ne odluče drugačije i COP predsjedništvo se rotira između pet regija – Afrika, Azija, Latino Amerika i Karibi, Centralna i Istočna Evropa, te Zapadna Evropa i Drugi. Postoji tendencija da se mjesto održavanja COP-a također mijenja između ovih grupa. COP sesije nisu otvorene za publiku, osim dijelova koji su prikazani on-lajn nakon COVID pandemije. Zaključci prethodnih COP sastanaka su rezultirali u Kyoto protokolu, te Pariškom sporazumu i Klimatskom paktu iz Glasgow-a.

Foto 2: COP29 istaknuo je zeleni okoliš i ukidanje deforestacije šuma. Foto od Eminent Atelier

Prethodni COP zaključci do COP29

COP28 zaključci su bili slijedeći: težnja da se dostigne smanjenje emisije stakleničkih plinova od 43% do 2030. godine u odnosu na nivo od 2019. godine i smanji globalno zagrijavanje do 1.5 stepeni Celsijusa prema ciljevima i Nacionalnim klimatskim akcionim planovima (NDC). Zaključeno je da će doći do povećanja emisije za 9% do 2030. godine u odnosu na prije 10 godina, te se javilo urgentno pitanje kako razvijene zemlje i najmanje razvijene zemlje mogu svoje klimatske ambicije da sprovedu pod Pariškim ugovorom. Zaključena je potreba omogućiti međunarodnu saradnju za borbu protiv klimatskih promjena, otključati finansijsku podršku za zemlje u razvoju dok bi novi mehanizam kredita visokog integriteta omogućio državama da povećaju klimatsku ambiciju i implementiraju Nacionalne klimatske akcione planove pristupačno. Dalje je zaključeno da je potrebno omogućiti državama da razmijene obnovljivu energiju direktno kroz bilateralne ugovore, uspostaviti novi mehanizam karbon kredita, te uklanjanje stakleničkih plinova u širem kontekstu uz informacije tehničkih eksperata. Izdvojene su saradnja i implementacija suzbijanja i adaptacije koje nisu tržišne kao što su promocija smanjenja i ambicija adaptacije, zatim povećanje učešća javnog i privatnog sektora i organizacija civilnog društva u implementaciji Nacionalnih klimatskih akcionih planova, te mogućnosti za koordinaciju putem instrumenata i relevantnih institucionalnih ugovora.  Nacionalni klimatski akcioni plan je investicijski i razvojni plan. Na COP28 samitu je shvaćen spori napredak u NDC planovima jer je samo 58 država od tada 154 članice dostavilo NDC planove, te da je ubrzan razvoj i implementacija istih od krucijalnog značaja za jačanje otpornosti na klimatske promjene na državnim nivoima.

COP28 je kao ključni prioritet izdvojio adekvatno finansiranje, jačanje državnih kapaciteta za implementaciju Nacionalnih klimatskih acionih planova efektno, povećanje transparentnosti i odgovornosti, te upotrebu Zelenog klimatskog fonda za lakše i brže finansiranje implementacije projekata. COP28 je zaključen sporazumom koji signalizira početak kraja ere fosilnih goriva pružajući podlogu za pravednu i jednaku tranziciju uz povećanje finansiranja i smanjenje emisija. Više od 200 sudionika došli su do odluke na prvu svjetsku globalnu zalihu za klimatsko djelovanje prije 2030. godine i težnju da se održi globalni limit temperature unutar 1.5 stepeni Celsijusa. Naglašena je potreba svih vlasti i biznisa da okrenu svoje napore u ishode realne privrede bez odlaganja. Sve članice su pozvane da preuzmu djelovanja ka ostvarivanju: na globalnom nivou utrostručavanje obnovljivih izvora energije i udvostručavanje poboljšanja u vidu energeske efikasnosti do 2030. godine, smanjenje uglja i izdataka fosilnih goriva, te druge mjere koje vode tranziciju dalje od fosilnih goriva u energetskom sistemu, u pravednom, regularnom i jednakopravnom načinu te da zemlje u razvoju vode naprijed. Članice su podržane da istupe naprijed sa ciljevima koji su ambiciozni, redukcijom emisija u privredi do 2025. godine. Postignut je historijski dogovor o operativnom aranžmanu Fonda za gubitak i štetu od klimatskih promjena, kao i Globalni cilj adaptacije sa okvirom gdje svijet treba da ide da bi postao otporan na utjecaje mijenjajuće klime. Na COP27 u Glasgow-u je usvojeno da se održava i Klimatski forum za mlade, da se čuje i bude dio vitalnog procesa glas mladih ljudi.

Foto 3: COP29 naglašava utjecaj klimatske krize na poljoprivredu i dostupnost hrane. Foto od Eminent Atelier

Agenda COP29

COP29 koji je održan u Baku, Azerbejdžanu bilo je moguće pratiti sesije on-lajn. Tematski program COP29 sadržavao je: samit svjetskih lidera o klimatskoj akciji, energija/ mir i oporavak, nauka, tehnologija i inovacije/ digitalizacija, finansiranje, investicije i trgovina, ljudski kapital/ djeca i mladi/ zdravlje/ obrazovanje, hrana, poljoprivreda i voda, urbanizacija/ transport/ turizam, priroda i bioraznolikost/ domorodačke skupine/ rodnopravnost/ okeani i primorske zone, te finalni pregovori.

Izvršni sekretar COP29 je istaknuo da je klimatski utjecaj najviše zahvatio ranjivu populaciju koji su najmanje uzrokovali klimatsku krizu, dodajući: „ Potreban nam je COP proces i učešće da se prisjetimo činjenice da je klimatska kriza zahvatila zajednice u svakom dijelu svijeta “.

Agenda COP29 obuhvata slijedeće: CMP19 – Konferencija članica sastanak 19. sesije vezano za Kyoto protokol, CMA6 – Konferencija članica sastanak vezano za Pariški sporazum, buduće sesije, finansiranje, dugoročno finansiranje, Zeleni klimatski fond, Fond za gubitak i štetu usljed klimatskih promjena.

Šta su klimatske promjene?

Odnosi se na dugotrajne promjene u temperaturi i vremenskim prilikama. Ljudsko djelovanje je glavni pokretač klimatskih promjena koje zagrijavaju planetu brže nego ikad u prethodnih 2000 godina, primarno usljed korištenja fosilnih goriva kao što su ugalj, nafta i gas. Energija, industrija, transport, objekti, poljoprivreda i način korištenja zemljišta su među glavnim sektorima koji uzrokuju stakleničke plinove.

Više od 40% zemljišta u svijetu je degradirano kao dokaz klimatske krize, navode iz COP29, što uzrokuje smanjenje prirodnih ekosistema i usjeva, smanjenu podršku prirodnim vodotocima i korištenju zemljišta kao skladišta karbona, dok je prethodnih 10 godina najtoplije po mjerenju, te su insekti polinatori važni za usjeve u alarmantnom opadanju. Navodi se da je 3 od 4 osobe globalno zahvaćeno sušama do 2050. godine.

Značaj COP29 o klimatskim promjenama ili klimatskoj krizi je i činjenica da se 2024. godine održava COP o bioraznolikosti, te COP o zemljištu, što izražava važnost zaštite planete Zemlje i odgovor na rastuće zahtjeve za hranom, vodom i prirodnim resursima. Naglašen je značaj Klimatskog pakta sa COP28 i drastičnog povećanja zajedničke provizije klimatskog finansiranja od razvijenih zemalja za zemlje u razvoju.

Foto 4: COP29 istaknuo je zeleni okoliš i bioraznolikost u gradovima, prohodne gradove. Foto od Eminent Atelier

O čemu je bilo govora na COP29?

Imperativ na održivost i otpornost

Klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov, posebno u arhitekturi i gradnji. Podaci podvlače potrebu za održivim praksama u projektovanju i gradnji. Na COP29, ključne strategije i rješenja su istaknuta za smanjenje emisije i podršku okolinskom održivom razvoju. Još jedan ključni fokus na COP29 je poboljšanje energetske efikasnosti u projektovanju. Prisutni su istražili osnovne strategije kao što su pasivni solarni projekti, vjetroelektrane i integracija obnovljivih izvora energije.

Klimatska adaptacija i otpornost

Sa klimatskim utjecajima u porastu, COP29 podvlači važnost otpornog projektovanja. Arhitekte i inženjeri moraju projektovati objekte sposobne da se odupru ekstremnim vremenskim događajima dok ostaju funkcionalni, na COP29 se navodi primjer otpornosti na poplave, ekstremne temperature, uragane i sl. Uzevši u prioritet otpornost, profesionalci se mogu bolje pripremiti za nepoznanice koje donose klimatske promjene uz Zeleni klimatski fond za politike, podobnost programa, Pariški ugovor za COP i Fond za adaptacije.

Glavni pregovarač je istaknuo koncenzus članica kao kritičan korak ka primjeni Člana 6, potrebu da se dostave resursi zemljama u razvoju i uštedi 250 milijardi dolara usljed implementacije klimatskih planova, te da je zahvalan na fleksibilnosti članica na COP29. Naglasio je potrebu dostaviti mnogo toga, i Samit lidera kao krucijalnu mogućnost da lideri istupe i ne smiju ne poslati jak signal da se bore protiv klimatske krize. Dodao je poziv na djelovanje kao mogućnost ka naprijed, te pozvao lidere finansijskih institucija i kako se svi moraju fokusirati na svoju ulogu u zajedničkim naporima.

Izvršni sekretar COP29 je istaknuo kontekst COP29, te da Međunarodna energetska agencija (IEA) smatra da će 2 triliona dolara ove godine biti utrošeno na čistu energiju i infrastrukturu. Naglasio je da ukoliko se svijet osvrne na nekoliko velikih tržišta, moguće je spasiti i poboljštati živote milijardi ljudi na svijetu. Naveo je jako klimatsko djelovanje 100% u interesu svih zemalja članica, jer će klimatska kriza ubrzo uništiti ekonomije i sve članice moraju odgovoriti jednako, inače će sva domaćinstva biti zahvaćena inflacijom. Dodao je da klimatska kriza predstavlja trošak krize življenja u svakoj ekonomiji na svijetu, dok je klimatska akcija globalno osiguranje protiv inflacije. Uz to je naglasio da milijarde ljudi ne mogu ostaviti lidere sa COP29 bez dobrog odgovora za jače ekonomije, više poslova i ravnopravnosti, manje zagađenosti, boljeg zdravstva i sigurnog pristupa energiji. Smatra kako će Nacionalni klimatski akcioni plan od iduće godine biti iznimno važan, te da je kvalitet dostavljenih NDC planova od najvažnijeg značaja. Shodno tome, istaknuo je potrebu još raditi na Članu 6 i čuti mnoge, te globalnu saradnju kao jedini način da se preživi globalno zagrijavanje. Uprkos konkretnim rezultatima procesa, smatra da isti nisu dovoljni i moraju se ubrzati.

Na Samitu svjetskih lidera o klimatskoj akciji se govorilo o slijedećem:

Predsjedavajući COP29 je istaknuo nepopularnu temu energetske sigurnosti, te da podržava zelenu tranziciju ali je potrebno biti realan o resursima koje svaka zemlja posjeduje, uz punu podršku da se dostigne uspješan COP koji je svima potreban.

Generalni sekretar UN je istaknuo sat koji otkucava i potrebu zaustaviti povećanje temperature od 1.5 stepeni Celsijusa, te 2024. godinu kao očigledno najtopliju godinu po mjerenju. Naglasio je negativan utjecaj klimatskih promjena na bioraznolikost, usjeve, zajednice, infrastrukturu, domove i cijene hrane, te kako je sve to rezultat ljudski uzrokovanih klimatskim promjena i nijedna država nije pošteđena. Smatra da najbogatiji uzrokuju i najsiromašniji plaćaju cijenu, ipak postoji razlog za nadu, te prema istraživanju Oksford univerziteta 80 % ljudi želi više klimatske akcije. Napomenuo je kako naučnici, aktivisti i mladi ljudi traže klimatsku akciju i moraju se čuti, ne ušutkati. Shodno tome, istaknuo je rješenja u vidu jeftinijih načina proizvodnje električne energije, čistu energijsku revoluciju, potrebu da se zaustavi povećanje temperature do 1.5 stepeni Celsijusa, kao i efektivno i dostojno karbon tržište. Dodao je da lokalne zajednice moraju biti uključene, bez lažne zelene tranzicije. Naveo je do slijedećeg COP30 su potrebni značajni pomaci: novi Nacionalni klimatski akcioni planovi, sve emisije zaustaviti, značaj privrede, udvostručiti energetsku efikasnost, tri puta povećati obnovljive izvore energije, svu deforestaciju zaustaviti do 2030. godine, doprinijeti održivom razvoju i investicije usmjeriti prema Nacionalnim klimatskim akcionim planovima. Kao ključni prioritet istaknuo je finansiranje i da bogate zemlje moraju učiniti svoje.

Izvršni direktor UN- Habitat i prethodna zamjenica generalnog sekretara je istaknula da osjetljive grupe imaju svakodnevni napor, te istaknula važnost saradnje i partnerstva, kontinuirane podrške sa COP27 i klimatske akcije iz COP28. Naglasila je da su izazovi klimatskih promjena veoma realni, te potrebu uz konzistentno finansiranje se osiguraju: ozelenjeni prostori, prohodni gradovi, smanjenje karbon emisija i ovisnosti o automobilima, važnost prirodnih rješenja i bioraznolikih gradova. Napomenula je da do 2040. godine će biti 1.3 milijarde tona plastike u vodi i hrani koju jedemo u vidu mikroplastike. Shodno tome, istakla je potrebu za mir sa prirodom i sa sobom, te osigurati mir. Dodala je važnost konkretnog djelovanja, ispunjenja rokova i finansiranja, te da Fond za štete dostigne najpotrebnijima.

„ Planeta ljudi  i ne planeta profita. Naša posvećenost da ozdravi Planeta za buduće generacije, zajedno dajmo planeti Zemlji, ljudima i miru šansu “ , istakla je prethodna zamjenica generalnog sekretara i izvršni direktor UN- Habitat.

Kako shvatiti kontekst pregovora?

Kontekst pregovora je u vidu godinu dana trajanja međuministarskih konsultacija kako bi se razvio državni stav svake od 198 članica, te pregovarači dolaze na sesije sa instrukcijama od državnih vlasti sa malo mogućnosti odstupanja. Zatim su izazovi proslijeđeni na ministarske konsultacije na COP-u. Posmatrači mogu raditi u svojoj državi na glasanju, kampanjama, izvornom radu, radu sa lokalnim vlastima i općinskim vlastima, i sl. Pored toga postoje dodatni sadržaji koji uključuju izložbe i događaje na teme COP-a.

ZAKLJUČAK

COP29 djeluje kao osnovno okupljanje za istraživanje praktičnih rješenja koja za cilj imaju održivost u prirodnom i izgrađenom okolišu uz to prigrlivši inovativne materijale, poboljšavajući energetsku efikasnost i klimatsku otpornost. Strategije koje su podijeljene na konferenciji su vrijedne dok se teži stvaranju održive budućnosti, utječući ne samo na individualne objekte nego na cijele zajednice. Pored toga, arhitekte i inženjeri su podstaknuti da prihvate istaknute prakse. COP29 nastavlja sa utvrđenim načinima saradnje, klimatske akcije i klimatskog pakta sa prethodnih COP konferencija. Naglašena je potreba da razvijene države pripomognu državama u razvoju, važnost finansiranja i promocije, klimatske otpornosti, energetske efikasnosti, održivosti, te ubrzanog djelovanja ka suzbijanju klimatske krize i zaustavljanju rasta temperature od 1.5 stepeni Celzijusa. Nacionalni klimatski akcioni planovi imaju krucijalnu važnost u djelovanju svake države pojedinačno ka globalnim naporima u suzbijanju ljudski uzrokovanih promjena klime.

Postoji zabrinutost zbog napora klimatske akcije između razvijenih i zemalja u razvoju, i potreba za jednakom dostupnošću resursa i tehnologija kao izazov. Ključna poruka je podsjetnik da razvijene države održe svoju posvećenost dajući finansijsku podršku za one koji su najviše zahvaćeni klimatskom krizom, naglašavajući saradnju, inkluzivnost i jednakopravnost kao odlučujući dio buduće klimatske strategije.

COP29 predsjedništvo je pokrenulo Deklaraciju o vodama za klimatsku akciju, kao dio Akcione agende, podržano od više od 50 država koje se obavezuju poduzeti integrisane pristupe za borbu protiv uzroka i utjecaja klimatskih promjena na vodoslivove, uz veću regionalnu i međunarodnu saradnju. Deklaracija poziva na integraciju mjera suzbijanja i adaptacije vezano za vodu u nacionalnim klimatskim politikama, uključujući Nacionalne klimatska akcione planove i Nacionalne akcione planove, te jačanje generacije naučnih dokaza uzroka i utjecaja klimatskih promjena na izvore voda i slivove voda, uključujući dijeljenje podataka i stvaranje novih klimatskih scenarija duž slivova voda.

Multisektorski akcioni putevi ( MAP ) Deklaracija za otporne i zdrave gradove pokrenuta na COP29 u saradnji sa UN- Habitat je podržalo više od 160 sudionika uključujući države i gradove. Predstavlja jednu od ključnih inicijativa, igra vitalnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i promovisanju urbane otpornosti, te poziva na međusektorsku saradnju za stvaranje gradova koji su otporni i inkluzivni. MAP Deklaracija za otporne i zdrave gradove predstavlja strateški okvir i vodič ka urbanoj otpornosti i zdravim gradovima, oblikujući buduće klimatske pregovore za COP30. MAP Deklaracija se fokusira na: izazove klimatskih promjena u urbanom okolišu, poziva na povećanje saradnje među sektorima od lokalnog do globalnog nivoa sa naglaskom na zdrave gradove, održivi urbani transport, klimatsku otpornost, zelenu gradnju, poljoprivredu i prirodno- bazirana rješenja u gradovima te urbano klimatsko finansiranje.

COP29 konferencija o klimi završila je sa novim finansijskim ciljem da pomogne državama zaštititi ljude i ekonomije od klimatskih nepogoda te podijeliti benefite čiste energije. Članice COP29 su postigle finansijski dogovor koji označava povećanje finansiranja država u razvoju od prethodnog cilja 100 milijardi godišnje na cilj 300 milijardi godišnje do 2035. godine, te osigurati napore svih sudionika da zajedno povećaju finansiranje država u razvoju iz javnih i privatnih resursa na 1,3 triliona godišnje do 2035. godine.

COP29 konferencija u Baku je podstakla obnovljenu posvećenost suzbijanju klimatskih promjena na globalnom nivou. Sa zahtjevima, primjenom tehnologije, mehanizmima finansiranja i strastvenom uključenošću različitih ključnih strana, konferencija je dala podlogu za svjesno klimatsko djelovanje. Kada se učesnici lideri vrate kući, jasan je izazov: okrenuti diskusije u konkretna i efektna djelovanja. Svijet gleda pobliže da li se ova posvećenost prenosi u efektna djelovanja. Dok su temelji postavljeni, vrijeme je da se gradi iznad za održivu budućnost – za Planetu i sve njene stanovnike.

Izvori:

1. Konferencija o klimatskim promjenama 28, Dubai, UAE. Preuzeto 16 Novembra, 2024 sa ( https://unfccc.int/ ) putem COP.
2. Konferencija o klimatskim promjenama 29, Baku, Azerbejdžan. Preuzeto 15 Novembra, 2024 sa ( https://unfccc.int/cop29 ) putem COP29.
3. COP29 Baku Azerbejdžan. Preuzeto 21 Novembra, 2024 sa ( https://cop29.az/en/home) putem COP29 Baku Azerbejdžan.
4. Sve fotografije od Eminent Atelier, link: EMINENT-ATELIER.COM