Emir Ramović: Balans arhitekture i slikarstva

 „Svjestan sam da je put koji sam odabrao daleko od kratice, pogotovo u društvu jasnih podjela i instant uspjeha. Vjerujem da je moje Interdisciplinarno iskustvo sa transdisciplinarnim eksperimentalni pristupom, prvi korak ka jednom drugačijem pogledu na svijet. “

Intervju: Emir Ramović, arhitekta i slikar

Emir Ramović (1984.) iz Sarajeva, živi i radi u Beču kao slikar, arhitekt i dizajner enterijera od 2012. godine. Karijeru u austrijskoj arhitekturi je započeo u etabliranom arhitektonskom birou Moser Architects gdje je na poziciji Head of Design do 2015 godine razvijao i vodio mnogobrojne internacionalne projekte, sa fokusom na luksuzni segment u hotelskoj i stambenoj arhitekturi. Nakon toga nastavlja svoj rad samostalno u saradnji sa svojom suprugom u sklopu studiju Boya Architecture & Management.

Još kao student Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu je ostvario nagrade i publikacije, među kojima je znaćajna pulikacija RESTART – Arhitektura u BiH 1995 – 2010, sa nagrađenim konkursnim radom Spomen sobe – Memoriajli Centar Potočari iz 2006 godine. Kao samouki slikar posljednjih petnaest godina eksperimentiše s različitim metodama crtanja, slikanja i dizajnerskih tehnika, uvijek pomjerajući granice sopstvene kreativnosti. U periodu od 2015 -2018 godine pohađa eksperimentalne kurseve metoda oblikovanja na Akademiji primjenjenih umjetnosti u Beču gdje produbljuje svoj umjetnički rad. Za časopis m-Kvadrat govori o svojim počecima, inspiraciji, ravnoteži između arhitekture i slikarstva, te budućim projektima…

 

Kako biste opisali svoju arhitektonsku filozofiju?

Težim ka tome da budem dio produhovljene, samoodržive, purističke ali pak životom ispunjene arhitekture.

Možete li se ukratko osvrnuti na vaše etape profesionalnog razvoja, te nam otkriti tajnu vašeg uspjeha?

Još u srednjoj školi sam počeo raditi na gradilištu i sticati svoja prva radna iskustva u građevini. Kroz fakultet sam paralelno radio na raznim projektima i izvodio svoje prve enterijere i objekte. Također sam rano počeo da učestvujem u arhitektonskim konkursima i neki od njih su donosili nagrade i publikacije što me postaklo za daljni rad. Istovremeno sam neumorno radio na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu u nastavi i raznim naučno istraživačkim projektima sa ciljem da doprinesem prenosu znanja. Iako sam već kao student proveo godinu dana u Barceloni i radio u Zavodu za Urbanizam Grada Barcelone, prve veće internacionalne projekte sam iskusio na poziciji Head of Architectural Design u velikom Bečkom arhitektonskom birou Moser Architects a nastavio samostalno kao partner u sklopu naše firme Boya Architecture & Management.

Ovaj razvoj je uvijek praćen slikarstvom i umjetnošću što me je većim dijelom i usmjeravalo ka nekonvencionalnim putevima koji me ispunjavaju.

Šta vas je inspirisalo da postanete slikar?

Moja prva sjećanja na slikarstvo potječu iz ranog djetinjstva. Već tada sam bio opčinjen mirisom uljanih boja dok sam krišom pregledavao radove mog tetka slikara u njegovom ateljeu u staroj kući na Alifakovcu u Sarajevu. Kolaži sa apstraktnim motivima jarkih boja i apstraktni aktovi, sve su to bili nadražaji koji su očito ostavili traga. Iako su moje crtačke sposobnosti tokom daljnjeg odrastanja dolazile do izražaja, za slikara da se rodi je bilo potrebno mnogo više. Tek nakon sto je prestao dugogodišnji trud u košarkaškoj karijeri i kada sam kao juniorski kapiten i perspektivni košarkaš zbog povrede morao da odustanem od tog sna, tek tada je započeo proces slikara. Iako je to bio dramatičan prijelaz iz jednog svijeta u drugi, na koncu se nekako sasvim prirodno odvio bez da to previše preispitujem. Počeo sam da slikam, a i time su me počeli prozivati slikarom.

Šta je za vas bitno u realizaciji jednog projekta?

Na prvom mjestu stoji dobra saradnja i komunikacija sa investitorom koja omogućava zdravo koncipiran projekat kao polaznu tačku. Svaki projekat je poseban za sebe – različiti novi investicioni modeli kao i individualne potrebe, zahtijevaju konstantnu daljnu edukaciju i fleksibilnost u poslovanju. Prema tome, veliku ulogu igra dobro uspostavljen tim saradnika koji zajedničkim snagama radi ka cilju da se projekat iznese od početka do kraja. Vjerujem da je glavni zadatak arhitekte da ne izgubi iz vida širu sliku i zadrži cjelokupni pregled nad svim.

Pronalaženje ravnoteže između slikarstva i arhitekture…

U stvarnom životu je to često jedan balansni akt sa stalnim pomjeranjem težišta i testiranjem granica. Ravnoteža kao pojam stanja mirovanja za mene vjerovatno u tom kontekstu ne postoji. Svjestan sam da je put koji sam odabrao daleko od kratice, pogotovo u društvu jasnih podjela i instant uspjeha. Vjerujem da je moje Interdisciplinarno iskustvo sa transdisciplinarnim eksperimentalni pristupom, prvi korak ka jednom drugačijem pogledu na svijet. Moja ljubav i predanost prema tim disciplinama su ravnoteža sama za sebe i na tom sam jako zahvalan.

Projekat apartmana u Beču

Kao slikar i arhitekta, koju poruku želite prenijeti kroz svoja djela?

Iako se pojedinačni radovi tematski, stilski pa i disciplinarno razlikuju oni u suštini proizilaze iz iste potrebe utkane u svjesni kreativni proces. Umjetnički i stvaralački rad za mene primarno predstavlja jedan trajni proces eksperimentisanja i traganja za novim dimenzijama i intuitivnom spoznajom.

Šta karakteriše vaš biro Boya Architecture & Management?

Boya postoji od 2015. godine kada smo moja supruga Azra Demir Ramović i ja odlučili da pokrenemo samostalnu praksu sa fokusom na zastupanje internacionalnih klijenata u kompleksnim razvojnim projektima na polju Construction Project Managment-a. Taj Know How koristimo kao sastavni dio našeg poslovanja u kojem, bez obzira na tip ili veličinu projekta, prilazimo pažljivo iz perpsektive održive investicije i socijalno angažirane arhitekture. Ovaj inicijalni pristup nam je omogučćo da i našu projektantsku i dizajnersku djelatnost dopunimo jednom vrijednom komponentom. Spoj promišljene održive investicije i purističkog dizajna karakteriše naš arhitektonski i oblikovni jezik.

Vaša web stranica prikazuje jedinstven sastav svih projekata kroz idealističke rendere i fotografije. Kako ste došli na ideju da svaki projekat predstavite kao umjetničko djelo?

Hvala na komplimentu, jednostavno slijedimo našu intuiciju. Pored funkcionalnosti i konceptualne zamisli, skulpturalnost prostora je sastavni dio našeg oblikovnog procesa. Naša web stranica trenutno sadrži mali broj odabranih projekata – radujem se novom sadržaju koji će uskoro biti objavljen.

Imate li neke buduće projekte ili nadolazeće događaje koje biste željeli spomenuti?

Pored nekoliko stambenih kuća u Beču mogu izdvojiti projekat hotela u Grčkoj koji nas uskoro očekuje, uz to smo započeli rad na razvoju projekta jednog inovativnog Flagshipstore-a za austrijskog proizvođača kafe.  To su projekti sa akcentom na Project Development sa vrlo interesantnim interdisciplinarnim pristupom uz vrlo blisku suradnju sa investitorom.

I za kraj, imate li možda poruku za čitaoce m-Kvadrata?

Jako mi je drago da postoji jedna platforma kao što je to m-Kvadrat. Nadam se da ćemo svi mi čitaoci i dalje podržavati i doprinijeti budućim publikacijama vrijednog stručnog sadržaja.

print