Trenutno, najveća efikasnost javne rasvjete postiže se ugradnjom kompaktnih fluorescentnih sijalica, odnosno svjetlećih LED dioda
Piše: Msc. Adna ŠovšićKurešepi, dipl.ing.el.,CETEOR Sarajevo, asovsic@ceteor.ba
Javna rasvjeta je veliki potrošač električne energije, te predstavlja veliki potencijal kada je u pitanju ušteda energije i postizanje mjera energetske efikasnosti koje donose prednost prije svega za lokalnu zajednicu, budući da potrošnja električne energije u sistemima javnog osvjetljenja i troškovi održavanja istog čine bitnu stavku u budžetu lokalnih samouprava. Javna rasvjeta kojom su osvjetljene ulice, trgovi i saobraćajnice u BiH je tehnički realizovana opremom koja je tehnološki, ekološki i ekonomski prevaziđena (sijalice na bazi žive). Neefikasnost i neoptimizovanost glavne su karakteristike postojećih sistema javne rasvjete u BiH.
ZAMJENA KONVENCIONALNIH SVJETILJKI SA LED (LED LIGHT-EMITTING DIODE) TEHNOLOGIJOM
Trenutno, najveća efikasnost javne rasvjete postiže se ugradnjom kompaktnih fluorescentnih sijalica, odnosno svjetlećih LED dioda. LED svjetiljke u javnoj rasvjeti nisu novost u svijetu, ali u Bosni i Hercegovini predstavljaju veliki korak u projektima energetske efikasnosti. Svjetleća dioda je posebna vrsta poluprovodničke diode koja emituje svjetlost kada kroz nju teče struja.Osnovna prednost ove tehnologije je odlika male potrošnje energije u odnosu na količinu svjetlosti koju proizvodi u poređenju sa drugim izvorima koji proizvode istu količinu svjetlosti. Pored osobine visoke svjetlosne efikasnosti i izuzetno dugog životnog vijeka, vrlo dobre prednosti LED svjetiljki u poređenju sa konvencionalnim su i odlična otpornost na vibracije i pouzdan rad na niskim temperaturama, te činjenica da je na raspolaganju mnogo veći izbor snaga LED modula (grupe svjetlećih dioda), što omogućuje pravilan izbor, dok se to za konvencionalna rasvjetna tijela ne može reći budući da se proizvode samo u nekoliko standardnih snaga (npr. između 150W i 400W dostupna je samo sijalica snage 250W).
Prilikom zamjene konvencionalne svjetiljke sa LED svjetlosnim izvorom LED tehnologije se mora voditi računa o konfiguraciji objekta koji je predmet osvjetljenja, odnosno o parametrima kao što su širina saobraćajnice, kategorije saobraćajnice, broj voznih traka, međusobno rastojanje između stubova, visina postavljanja svetiljke,o svjetlosno zagađenje, svjetlotehničke karakteristike zamjenske LED svjetiljke, tako da nije moguće dati tipsku preporuku o principu zamjene. Prije nego se predloži zamjena konvnecionalne svjetiljke slijedi niz proračuna u softverima poput DIALux-a i RELUX-a, gdje se unose svi navedeni parametri, a potom se bira optimalna svjetijlka kako bi sigurnost naselja i saobraćajnica u noćnim satima bila na što boljem nivou.
Sigurnost naselja u noćnim satima se često dovodi u vezu sa kvalitetom javne rasvjete, ali i opći kvalitet života stanovnika naselja se može dovesti u direktnu vezu sa osvjetljenjem. Ovaj ergonomsko sigurnosni aspekt javne rasvjete se često zanemaruje, a naročito prilikom donošenja odluke o gašenju pojedinih dionica javne rasvjete. Dakle, moguće je generirati uštede bez potrebe da se narušava sigurnost stanovnika ili ergonomija naselja opcine.
Kako predstavništva kompanija prodaje i proizvodnje rasvjetnih tijela u svojoj ponudi dominantno nude LED rasvjetna tijela predpostavlja se da će u skorijoj budućnosti LED tehnologija zauzeti vodeće mjesto kada je u pitanju osvjetljavanje kako privatnih tako i javnih objekata.
Dodatne uštede se mogu ostvariti upravljanjem javnom rasvjetom shodno potrebama objekta koji se osvjetljava za koje savremene tehnologije nude jasna i vrlo praktična rješenja.
Moderna regulacija odnosno optimizacija rasvjete ne podrazumijeva restrikciju u funkcionalnom smislu, kao npr. gašenje svake druge svjetiljke, što loše utiče na učesnike u saobraćaju, već podrazumijeva kontrolisano smanjivanje intenziteta svjetlosti koju emituje svaka svjetiljka, pri čemu se zadržava ravnomjernost osvjetljenosti.Pored navedenog, upravljanjem javnom rasvjetom postižu se i ciljevi kao što su: smanjenje emisije CO2, smanjenje svjetlosnog zagađenja, reduciranje troškova energije, povećanje sigurnosti na ulicama, kontrola nad izvršenim održavanjem, preciznije obračunsko mjerenje, povratna informacija o stanju rasvjete, fleksibilnost na podešavanju svjetlosnih razina, bolja usluga građanima/korisnicima i sticanje “zelenog” imidža.
Kada se govori o zamjeni postojeće ulične rasvjete sa LED tehnologijom u BiH se najčešće provode pilot projekti koje finansiraju organizacije poput UNDP-a i USAID-a, odnosno finansiraju se i grantovskim sredstvima iz projekata EU. Tako su opštine Čajniče i Bosanski Petrovac finansirale zamjenu postojeće ulične rasvjete u nekoliko ulica sa LED rasvjetom grantovskim sredstvima projekta Alter Energy u iznosu po oko 100.000 KM. U okviru projekta izvšen je i monitoring postignutih ušteda prema kojem su ostvarene uštede oko 10% više od očekivanih.
Prema raspoloživim podacima o javnoj rasvjeti u BiH iz 2010 godine, u Bosni i Hercegovini su u upotrebi oko 7 miliona konvencionalnih sijalica, i troškovi javne rasvjete u opštinama srednje veličine imaju 2% – 5% učešća u budžetu, a ukupni troškovi energije imaju između 5% i 9% budžeta na godišnjem nivou.
Akcioni planovI energetski održivog razvoja pokazali su da se primjenama mjera kao što su zamjena energetski neefikasnih rasvjetnih tijela visokoefikasnim i ekološki prihvatljivijim rasvjetnim tijelima i optimizacija rada sistema javne rasvjete mogu ostvariti godišnje uštede električne energije u 2020. god. u iznosu od 22.602 MWh i smanjenje emisija CO2 iznosi 16.341,36 t.
Prema navedenom se može zaključiti da sektor javne rasvjete predstavlja jedno od najinteresantnijih polja djelovanja u smislu rekonstruktivnih zahvata sa ciljem uštede energije budući da je u funkciji veliki broj neefkasnih i zastarjelih rasvjetnih tijela čije održavanje postaje sve skuplje (živine sijalice visokog pritiska, natrijumove sijalice visokog pritiska, metalhalogene sijalice) i na koja se troši suviše javnog novca. Uvođenjem mjera energetske efikasnosti u javnoj rasvjeti dovodi do ušteda i na taj način se dugoročno rasterećuje opštinski budžet, te se ostvarene uštede mogu preusmjeriti na druga budžetska izdvajanja.
m-Kvadrat