S ciljem postavljanja temelja i otvaranja prostora za povećanje ulaganja u rezidencijalni sektor sa niskim emisijama ugljika, implementiran je projekat koji će pružiti tehničku, menadžersku, finansijsku i edukacijsku pomoć, te savlada specifične rizike i barijere za poboljšanje energijske efikasnosti u rezidencijalnom sektoru u BiH.

Pišu: Andrej Lekić, mr.dipl.ing.maš.,
nLogic Advisory Sarajevo
Meho Kulovac, mr.dipl.ing.maš.,
nLogic Advisory Sarajevo

Rezidencijalni sektor u Bosni i Hercegovini je najveći potrošač finalne energije, a u isto vrijeme sektor sa najvećim potencijalnom za smanjenje potrošnje energije i emisije štetnih čestica. Investicije na velikom nivou u energijski efikasne mjere mogle bi rezultirati smanjenjem potrošnje finalne energije, te doprinijeti povećanju komfora života u BiH. Ove investicije bi inicirale formiranje stambenog sektora sa niskim emisijama ugljika, i značajno doprinijele smanjenju stakleničkih plinova, te uključile Bosnu i Hercegovinu u globalnu borbu protiv klimatskih promjena. Iako postoji potencijal za uštedu energije u rezidencijalnom sektoru, te je moguće ostvariti smanjenje emisija stakleničkih plinova – potrebni investicijski troškovi za takve poduhvate su ogromni, te su potrebna značajna ulaganja vlasnika stanova.

S ciljem postavljanja temelja i otvaranja prostora za povećanje ulaganja u rezidencijalni sektor sa niskim emisijama ugljika, implementiran je projekat koji će pružiti tehničku, menadžersku, finansijsku i edukacijsku pomoć, te savlada specifične rizike i barijere za poboljšanje energijske efikasnosti u rezidencijalnom sektoru u BiH. Cilj projekta je identifikacija paketa intervencija i modaliteta koji su najefikasniji, te otvaranje prostora za investicije velikog volumena, kako domaćih tako i internacionalnih izvora. Projektom su analizirana određena područja u cijeloj Bosni i Hercegovini, te su ovdje prikazani rezultati analize jednog područja u Sjevernoj Bosni.

Analizom energijske efikasnosti u jednoj bosanskohercegovačkoj općini obuhvaćeno je 190 objekata individualnog i 20 objekata kolektivnog stanovanja. Naredni korak je bila tehno-ekonomska analiza seta arhitektonsko-građevinskih mjera s ciljem dovođenja objekta u energijski povoljniji razred (optimalno „B“, ali je i „C“ prihvatljiv). Pored arhitektonsko-građevinskih mjera, predložene su i mašinske mjere na termotehničkom sistemu s ciljem smanjenja troškova toplotne energije i smanjenja emisija štetnih plinova u atmosferu, s tim da one nisu troškovno analizirane.

Korisne grijane površine analiziranih objekata individualnog stanovanja kretale su se od 36 do 725 m². Prosječna korisna grijana površina iznosila je 150 m², a ukupna površina oko 28.000 m².

Na sljedećem grafiku može se vidjeti procentualna raspodjela energijskih razreda za 190 objekata individualnog stanovanja prije provođenja mjera, dok su brojčane vrijednosti prikazane tabelarno.

Sa grafika je vidljivo da je najveći broj objekata prije primjene arhitektonsko-građevinskih mjera pripadao „D“ i „E“ energijskom razredu.

Nakon primjene seta arhitektonsko-građevinskih mjera (termoizolacija fasade sa 10 cm EPS-a, zamjena stolarije, termoizolacija stropa/krova sa 15 cm mineralne vune) ili primjene samo neke od ove tri mjere, 104 objekta dovedena su u „C“ energijski razred, dok je 86 objekata dovedeno u „B“ energijski razred.

Prosječne toplotne potrebe za 190 analiziranih objekata individualnog stanovanja iznosile su Q_HND = 31.000 kWh/god za referentne klimatske podatke, dok je nakon primjene mjera energijske efikasnosti ta vrijednost smanjena za 57% pa su prosječne toplotne potrebe iznosile Q_HND = 13.300 kWh/god.

Ukupna investicija za provedbu arhitektonsko-građevinskih mjera iznosila je oko 4,08 miliona KM.

Zbirne uštede u troškovima toplotne energije iznosile su 454 hiljade KM/god, što daje prosječnu uštedu u troškovima toplotne energije od 2.400 KM/god po objektu.

Na sljedećem grafiku prikazano je smanjenje prosječnih toplotnih potreba, novčane uštede, ukupna vrijednost investicije i jednostavni period povrata investicije.

NAPOMENA: Na dijagramima je korištena logaritamska skala zbog velike razlike u redu veličina prikazanih parametara.

Kako je to ranije navedeno, pored 190 objekata individualnog stanovanja, u analizu je ušlo i 20 zgrada kolektivnog stanovanja.

Od 20 objekata njih 18 je prije provođenja arhitektonsko-građevinskih mjera spadalo u „C“ energijski razred, dok su dva objekta pripadala „D“ energijskom razredu. Nakon provođenja mjera svih 20 objekata je dovedeno u energijski povoljan „B“ razred.

Ukupna investicija u arhitektonsko-građevinske mjere iznosila je oko 2,80 miliona KM, dok su ukupne uštede u troškovima toplotne energije iznosile 160 hiljada KM/god. Jednostavni period povrata za objekte kolektivnog stanovanja iznosio je nešto manje od 18 godina, a prosječna ušteda u troškovima toplotne energije iznosila je 8.000 KM/god po objektu.

Prosječne toplotne potrebe za 20 objekata iznosile su Q_HND = 146.300 kWh/god za zatečeno stanje, dok su nakon primjene arhitektonsko-građevinskih mjera smanjene za 41% i iznosile su Q_HND = 85.930 kWh/god.

Investiranjem u navedene mjere doprinijelo bi se poboljšanju životnih uslova domaćinstava značajnim smanjenjem troškova energije, te bi se pomoglo spašavanju budžeta porodica i time doprinijelo prevazilaženju energetskog siromaštva.  Pored toga, kreirala bi se nova radna mjesta kao i prilike za ekonomski rast na mikrolokacijama (Povećala bi se potražnja za instalaterskim firmama koje su u mogućnosti implementirati mjere, kao i firmama i radnicima koji bi navedene mjere održavali). Pored svih navedenih benefita mogućih investicija, smanjenje potrošnje energije bi doprinijelo energijskoj neovisnosti Bosne i Hercegovine od vanjskih faktora, kao i poboljšalo sigurnost snabdijevanja energijom.

nLogic Advisory kao ekspertska kompanija pruža usluge poslovnog savjetovanja kroz PCM aktivnosti koje uključuju savjetovanje, konsalting, istraživanje i monitoring u oblastima energetike, energije, obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša, energijske efikasnosti, klimatskih promjena i održivog razvoja.