Odnos ljudske rase s insektima je drevan i složen. Iako mogu uništiti polja i proširiti bolesti, insekti su vitalni za naše preživljavanje na planeti Zemlji zato što su oprašuju i recikliraju.

Stručnjaci kažu da kada bi insekti nestali, nestalo bi i sve biljke koje cvjetaju a tako i hrana koju pružaju. Ovaj bi gubitak zahvatio svijet reptila, vodozemaca, ptica i sisavaca – skoro čitav kopneni život. Nestanak insekata zaustavio bi organsko rastvaranje i uništio ciklus. Ljudi ne bi mogli preživjeti.

Mišljenje javnosti se posljednjih godina pogotovo promijenilo u vezi sa pčelama zbog njihove važnosti i značaja za proizvodnju hrane, te skrenulo pažnju na korištenje pesticida i otrova. Za razliku od ruralnih područja, urbana područja moderniziranih gradova nisu prilagođena životu insekata, pa čak ni ptica niti drugih životinja. Engleska kompacija Green&Blue radili su na projektu stvaranja arhitektonskog okoliša koji će u obzir uzeti i prirodu.

Prema njihovim riječima inspiraciju su dobili shvatajući ozbiljnost problema divljeg života. Shvatili su da je građevinska industrija toliko velika a stopa izgradnje brza i uspješna, da industrija ima moć da napravi prostora za prirodu do tolikog nivoa da može napraviti veliku razliku.

Kompanija ima širok spektar građevinskih proizvoda za pčele, ptice pa čak i šišmiše. Najpopularniji je ‘Bee Bricks’ ili Pčelinja cigla, cigla koja može zamijeniti klasičnu ciglu u zidu, pružajući elegantno gnijezdo za nekoliko vrsta pčela (koje ne žive u pčelinjacima) u svojim rupama neregularnih uzoraka. Ove cigle trebale bi biti okrenute jugu i biti bar 1 metar iznad tla, dok SwiftBlocks trebaju (cigle za ptice čiope) trebaju biti u zaklonjenom, idealno ispod nadstrešica i bar 5 metara iznad tla.

Pravljenje gnijezda za pčele i ptice je bitno za održavanje ljudske rase. Kod usamljenih pčela gnijezda se prave na proljeće i ljeto i u njih se polaže 6 do 12 jaja, od kojih je svaka posebno zatvorena u odvojenim ćelijama i koja ima svoj polen i nektar. Bee Brick je čvrsta u pozadini i ima oblikovane rupe gdje pčele mogu nositi jaja i začepiti rupu blatom ili sažvakanom vegetacijom. Larva na proljeće izlazi i započinje novi proces gniježdenja, ponavljajući ciklus. Za ptice su gnijezda vrlo bitna zato što embriji koji su u jajima, te ptići koji izlaze iz jaja neko vrijeme trebaju biti sakriveni i zaštićeni.

Ne samo rast gradova, već i način na koji se izgrađuju utječe na uslove življenja. Usamljene pčele su se godinama gnijezdile u šupljim ciglama i malterima, dok su se čiope, šišmiši i druge ptice gnijezdile na mjestima poput štala, žitarnica, ispod nadstrešica, krovova i slično. Moderni materijali za izgradnju nisu pogodni za životinje, zbog čega se broj čiopa, na primjer, smanjio za 50% u svijetu u posljednjih 20 godina. Cigle za životinje napravljene su kao rajski dom za divlji svijet.

Pored navedenog tu je i briga za klimatske promjene, s obzirom da je sve veća neravnoteža u atmosferi zbog štetnih gasova.

Na mnogim je gradovima da odgovore na hitnost u vezi s klimatskim promjenama. Bitno je misliti na prirodu i način na koji mi ‘su-živimo’ s njom. Urbane okoline trebale bi u obzir uzeti prilagođavanje divljem svijetu, prirodni način proizvodnje hrane te prirodu kao cijelu uzeti u obzir.

„Faye Clifton, glavni direktor Green&Blue-a navodi: „Kao ljudi bitno je da pozitivno doprinesemo, pored toga što se nećemo previše upetljavati u prirodni ekosistem. Trebamo razumjeti kako sve vrste imaju svoju funkciju koju trebaju obaviti i da je ravnoteža vrlo bitna.“