GRAĐEVINSKI SEKTOR NA PUTU PREMA KLIMATSKOJ NEUTRALNOSTI DO 2050.GODINE: POŠTIVANJE ZAKONSKE REGULATIVE U BiH JE PRVI KORAK DO USPJEHA

Piše: MA Amila Ivazović-Brčaninović,dia

CETEOR d.o.o. Sarajevo, abrcaninovic@ceteor.ba

“Mi oblikujemo naše zgrade. Poslije toga, one oblikuju nas.” Winston Churchill

U procesu kreiranja određenog prostora, ključno je razumjeti da izgrađeni prostor ne postoji e djeluje izolirano, već da je dio užeg i šireg okoliša. Sve zgrade imaju uticaj na okoliš svojim postojanjem, energetskim potrebama, materijalima od kojih su napravljene i načinom na koji se integriraju u prirodni okoliš. Prostor predstavlja osnovni element naše svakodnevnice, obzirom da značajan dio našeg života provodimo unutar nekog izgrađenog prostora koji ispunjava različite funkcionalne potrebe, od doma i radnog prostora do različitih odgojnih, obrazovnih, kulturnih, sportskih, vjerskih i drugih prostora. Sam kvalitet i komfor našeg boravka određujemo mi sami pri kreiranju prostora, a onda nam prostor daje odgovor i oblikuje nas, upravo u skladu sa poznatom izjavom Winstona Churchilla “Mi oblikujemo naše zgrade. Poslije toga, one oblikuju nas.”

Odnos objekata prema okolini je kroz samu historiju arhitekture različito interpretiran kako u cijelom svijetu, tako i u našoj zemlji, te imamo objekte koji su u potpunosti građeni po principima koji slave svaku sintezu prirodnog i izgrađenog prostora, do objekata koji svojom arhitekturom šalju određene poruke, inovacije materijala i to uzimaju kao svoju osnovu funkciju postojanja. Kroz projektovanje zgrada po bioklimatskim principim, mi oblikujemo ne samo naše zgrade, već i način na koji živimo i kako se povezujemo s prirodom, te koristimo prirodne resurse za postizanje održivosti objekata. Rezultat različitog pristupa projektovanju u arhitekturi po pitanju bioklimatskih principa, ogleda se u tome da danas u Evropi zgradarstvo ima učešće čak 40% od ukupne potrošnje energije i 36% emisije stakleničkih plinova, koje uglavnom proizlaze iz izgradnje, korištenja, obnove i rušenja. Prosječna potrošnja energije u javnim zgradama u BiH je tri puta veća od prosjeka Evropske unije (EU).

Obzirom na činjenicu da više od 50% zgrada zahtjeva mjere za povećanje energijske efikasnosti, ovaj segment ima značajan potencijal za uštede energije i stvaranje boljih uslova za korisnike zgrada. Poboljšanje energijske efikasnosti zgrada i izgradnja novih energijski efikasnih zgrada daje ključnu ulogu građevinskom sektoru u ostvarivanju ambicioznog cilja karbonske neutralnosti do 2050. godine, kako je postavljen u okviru Europskog zelenog sporazuma (European Green Deal). Međunarodne obveze Bosne i Hercegovine u oblasti energijske efikasnosti, zaštite okoliša i smanjenja uticaja na klimatske promjene proizilaze iz međunarodnih sporazuma koje je Bosne i Hercegovine (BiH) potpisala. Zahtjevi i međunarodne obveze BiHu području energetskog sektora u najvećoj mjeri sadržane su u odredbama Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice iz 2005.godine, Agende 2030 za održivi razvoj iz 2015. godine, te Sofijske deklaracije iz 2020. godine.

Na tom putu ka održivim objektima, poštivanje legislative Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti postaje ključna smjernica za sve novoprojektovane objekte, te i prvi korak za projektante kako bi ostvarili održivu budućnost i projektovali održive objekte.

Krovni zakon na nivou Federacije BiH je Zakon o energijskoj efikasnosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 22/17), a prateće su uredbe, pravilnici i ostali propisi koji regulišu dodatno ovu oblast. Pravilnik o minimalnim zahtjevima za energijske karakteristike zgrada
(“Službene novine Federacije BiH”, broj 81/19 i) i njegova izmjena iz maja 2023.godine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 34/23), omogućili su da Elaborat energijskih karakteristika zgrade izrađuju projektanti tj. stručna kvalificirana lica u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom u pravnom licu koje je registrirano za projektovanje. Obzirom da je Elaborat sastavni dio Glavnog projekta potrebnog za ishodovanje građevinske dozvole, projektanti će Programom obuke za stručna lica (Modul 1 i Modul 2) biti osposobljeni za samostalnu izradu Elaborata, te steći uslove za ovlaštenje za potpisivanje Elaborata.

U tom pogledu, projektanti kao ključni akteri na putu prema klimatskoj neutralnosti u građevinskom sektoru, imat će priliku da osiguraju da se svaki objekt gradi u skladu sa legislativom i standardima, te da se primjenjuju najbolje prakse za postizanje energijske efikasnosti iz zemalja regiona, Evrope i svijeta. Energijska efikasnost nije štednja, već ušteda energije uz održavanje toplotnog komfora u prostoru.

Obzirom na situaciju u kojoj se nalazi naša država, put prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine neće biti lak, ali je nužan. Svi zajedno moramo raditi na stvaranju bolje budućnosti za našu zemlju i naš planet.

Program obuke Modul 1 i Modul 2 pruža projektantskim kompanijama potrebna znanja i vještine za samostalnu izradu Elaborata energetskih karakteristika zgrada, omogućujući im da kompletiraju Glavni projekat, ali i da se dodatno educiraju u oblasti energijske efikasnosti u zgradarstvu.

CETEOR d.o.o. kao ovlašteni nosilac programa obuke stručnog osposobljavanja i usavršavanja energijskih auditora u FBiH već 12 godina uspješno educira diplomirane inženjere mašinstva, arhitekture, građevine i elektrotehnike za sticanje ovlaštenja/licence za provođenje detaljnih energijskih audita i energijsko certificiranje zgrada sa jednostavnim (Modul 1) i složenim sistemima (Modul 2).

Otvorene su prijave za obuku za:

Modul 1:period 20-24. novembar 2023. godine;

Modul 2: period 04-07. decembar 2023. godine;

Modul 3 -08. decembar 2023. godine.

Izvori: