Naslovnica Dešavanja Haris Bradić: Na prvom mjestu i u fokusu su mi uvijek okruženje...

Haris Bradić: Na prvom mjestu i u fokusu su mi uvijek okruženje i čovjek

“Početna formula je vrlo jednostavna – novom zadatku se uvijek pristupa s emocijama i sistematično.”

Intervju: HARIS BRADIĆ, NEUFELD&BRADIC Architecture

Dr.sc. HARIS BRADIĆ, dipl. ing. Arh, osnivač je, i vlasnik projektantskog ureda NEUFELD&BRADIC Architecture u Sarajevu. Nakon završene osnovne i srednje škole u Sarajevu, Arhitektonski fakultet te Master studije pohađao je u Sarajevu i Barceloni. Doktorirao na prvom doktorskom studiju u Republici Hrvatskoj, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Do 2018 stalno je angažovan kao docent na Arhitekotonskom fakultetu u Sarajevu. Iza sebe broji zavidan opus projekata koji prvenstveno ističu sklad objekta, i teže ka principima energetske efikasnosti u istima.
U nastavku pročitajte razgovor sa Harisom, o principima koje slijedi u arhitekturi, kao i o projektima na koje je posebno ponosan.

Zašto arhitektura kao životni poziv?
Još kao malo dijete znao sam da želim da se bavim kreativnim i “opipljivim stvarima”. Moguće je da je prvi „krivac“ za tu moju odluku bio moj rahmetli otac, inžinjer mašinstva, i uvijek puna kuća crteža, paus papira, namjenski sto za crtanje, rapidografi. Također, činjenica da sam ’94. godine u okviru tehničkog odgoja u svojoj osnovnoj školi dobio nagradu za najbolju maketu kuće bila je dodatni podstrek da krenem u smijeru arhitekture. Nakon toga nizali su se studentski izazovi uspjesi kao motiv i pokretačka snaga, nakon čega su došle i prve uspješne realizacije. Danas sam jako sretan što sam ostao dosljedan odabranom pozivu i što se ljubav prema arhitekturi nikad nije smanjila.

Digitalizacija projektovanja, smatrate li da je imperativ prilagođavanje situaciji te da li koristite BIM tehnologiju u birou?
Kako trenutno radimo na više relativno velikih projekata, smatram da bi bilo jako teško sve sagledati, biti involviran u stalne izmjene bez modeliranja. Siguran sam da BIM nema alternativu. To vam je kao nekadašnji prelazak sa rajšne i pausa na Cad, a danas je taj skok sa Cad-a na BIM. Ubjeđen sam da je voditeljima projekata u birou puno brže raditi u BIM sistemima, reagirati na stalne izmjene i zahtjeve u pogledu funkcionalnih i dispozicionih rješenja, a i zanimljivije, jer mogu da u ranoj fazi dožive i sagledaju ono što crtaju. U kojem obimu će arhitekti u našoj državi isti i prihvatiti ovisi o mnogo faktora. Mislim da uz ovakav odnos prema struci, gdje se još uvijek projekat kalkulira po m2, neće biti jednostavno da većina prihvati rad u BIM sistemu.

Na koje projekte ste posebno ponosni, a koji su realizovani ili su trenutno u procesu realizacije?
Ponosan sam na one projekte u kojima je vladalo uzajamno poštovanje i jasna komunikacija između svih učesnika u projektu. Jedino takav pristup rezultira uspješnim pričama i dobrim projektima. Izdvojio bih stambeno-poslovnu zgradu u Sarajevu, vikend kuću u Rakovici – Sarajevo, koja je osvojila nagradu BIGSEE Architecture Award 2019 (u kategoriji stambena arhitektura) te privatni bazen u Sarajevu, zbog složenosti i specifičnosti konstrukcije forme konoida.

S druge strane, posljednjih godina mnogo se djelovalo i na internacionalnoj sceni, od kojih se mnogi projekti realiziraju ili su već završeni – projekti u Njemačkoj, Istri i Austriji. Nažalost, uvijek postoje i projekti koji ostanu samo na nivou ideje. Tu bih istakao projekat za hotel u Splitu (konkursno rješenje), projekat javne garaže sa poslovnim sadržajima u Gradačcu, koji je osvojio drugu nagradu na pozivnom konkursu, kao i projekat vile na otoku Korčuli, Hrvatska. Ističem ih jer su to projekti koji su od rane faze jako dobro interpolirani u svoje okruženje, visokog nivoa unikatnosti i osobenosti, a sa težnjom ka bezvremenosti te sa dozom provokativnosti.

Šta biste istakli kao prioritet prilikom Vašeg pristupa novom projektnom zadatku?
Početna formula je vrlo jednostavna – novom zadatku se uvijek pristupa s emocijama i sistematično. Nema stihijskog pristupa zadatku i analiza su ključ svega – kako same lokacije tako i ostalih zahtjeva projektnog zadatka.
Na prvom mjestu i u fokusu su mi uvijek okruženje i čovjek. Smatram da objekt koji poštuje okruženje u kojem nastaje i teži da bude ugodan svom korisniku oslikava jedinu ispravnu i pravu arhitekturu. Ponekad namjerno provociram kontrastnim formama, jednostavnim kompozicijama sa akcentima, odnosima punih i praznh segmenata. Također, uvijek kad je to moguće, pokušavam da principe energetske efikasnosti, komfora unutarnjeg prostora, odnosa zgrade prema okruženju sa gledišta korištenja obnovljivih izvora energije, interpoliram u projekt.

Kako Vaš ured vidite u budućnosti?
Kao ured koji djeluje internacionalno, progresivno i u skladu sa savremenim tokovima arhitekture, dizajna i tehnologije, koji postavlja nove standarde u projektiranju.

Tim u uredu čine mladi ljudi i trudim se da na svaki način osjete posebnost ovog poziva. Postoje ljudi koji su sa vama od najranijih početaka i jednostavno postanete porodica – koja živi za isti cilj, a to je u ovom slučaju vrhunska arhitektura i dobra radna atmosfera.

Nažalost, trenutna situacija sa pandemijom COVID-19 usporava mnoge planove i uljeva veliku nesigurnost, ali se nadam da će se cijeli svijet uskoro vratiti u svoje normalne tokove.

S obzirom na zavidan portofolio, planirate li širiti ideje i vizije na mlađe generacije u obliku edukacije, online predavanja i slično, naravno ako izuzmemo Vaš angažman u akademskom dijelu?
Iako sam prije nekoliko godina donio odluku da se okušam u novim izazovima i privremeno odložim akademsku karijeru, naravno da bih u budućnosti volio da stečeno znanje podijelim sa mladim ljudima, budućim arhitektima. S jedne strane jako mi nedostaje rad sa studentima, vidjeti njihovu želju za novim spoznajama, ali isto tako vjerujem da ako želite dijeliti znanje, isto morate steći i kroz intenzivan rad i praksu te na kraju sve objediniti. Imajući u vidu trenutnu internacionalnost projekata, gdje se većina gradi po Njemačkoj i Austriji, bilo bi zanimljivo jednog dana sve to prenijeti nekim novim generacijama.

Na Vašim objektima upečatljive jasne forme, u interakciji sa okolinom, koji objekat biste istakli kao jedan od primjera sklada materijalizacije, vizuelnog identiteta i percepcije prema okolišu?
Uspjeti uskladiti elemente koje ste naveli znači da ste uspjeli kreirati djelo koje će u posmatraču pobuditi posebne emocije. Baš iz tog razloga, nebrojeno puno puta iznova analiziram sve projekte, kako tokom faze nastajanja, tako i nakon realizacije. Vjerujem da će takva uspješna sinergija biti vrlo uočljiva na tri novija projekta: 4houses u Sarajevu stambena zgrada u malom gradiću Stein am Kocher u SR Njemačkoj te projekat apartmana na Jahorini – Jelina iglica. Izdvajam ih, jer su iznimno dobro interpolirani u okruženje, provokativni su, suvremeno materijalizrani, dobro prilagođeni terenu te funkcionalno dobro programirani.

Da li imate neku poruku za naše čitaoce?
Nezahvalno je davati poruke i savjete, jer ipak više volim da djela govore o meni i da poruka koju oni šalju bude jasna kako konzumentu tako i svakom usputnom posmatraču. To je ono što je ustvari uvijek i najbitnije i najglasnije te ostavlja prostor svakom čitatelju da je interpretira na svoj način. Na kraju bih još samo dodao, čuvajte sebe i sve oko vas i ostanite zdravi.

 

Novosti

Kako izračunati količinu čelika za ploču, temelj i stub?

0
Procjena količine čelične armature za betonsku ploču, temelj i stub, grede itd. presudna je za procjenu troškova gradnje.  Projektni crteži koriste se kao osnova...

Related News

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime