Naslovnica Home INERVJU Sonja Leboš, kulturna i urbana antropologinja

INERVJU Sonja Leboš, kulturna i urbana antropologinja

Grad građanima, moj je moto

Prije svega, u ovakvom festivalu vidim potencijal za razvoj kulturnog turizma

sonja_lebos

Sonja Leboš je kulturna i urbana antropologinja, osnivačica i predsjednica Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja u Zagrebu unutar koje je pokrenula niz projekata koji se bave temama od značaja, a utemeljeni su na istraživačkim procesima interdisciplinarnog karaktera. Udruga pokušava zahvatiti neuralgične točke u današnjem društvu pa se tako bavi javnim prostorom i javnim dobrima i njihovom komodifikacijom; urbanim politikama; politikama pamćenja i kulturama sjećanja; LGBTQ historiografijom. Od 2013. godine Sonja Leboš radi i sa Sivom zonom – prostorom za suvremenu i medijsku umjetnost na otoku Korčuli, gdje također pokrećem urbanološka istraživanja i projekte, s ciljem boljitka zajednice u okvirima održivog turizma. Leboš je ove godine i članica žirija za natječaj „Mali pomaci“ u sklopu festivala „Design District Zagreb“. Mi smo iskoristili upravo ovu priliku da napravimo jedan intervju sa njom.

Koja su Vaša očekivanja od natječaja „Mali pomaci“, ali i od cjelokupnog festivala „Design District Zagreb“?

Natječaj “Mali pomaci” ima potencijal da zahvati probleme ali i istakne prednosti u jednoj od najvitalnijih ulica u gradu, a to je Martićeva ulica, u koju je ulaz sa zapadne strane markiran impresivnom arhitekturom: popularnim “drvenim” neboderom Drage Iblera, te zgradom nekadašnje Burze, danas Hrvatske narodne banke Viktora Kovačića. Očekujem da će i natječaj i festival dati primjer kvalitetnog promišljanja grada u sinergiji institucija i kreativnih profesija.

Koliko je zapravo Zagrebu potreban jedan ovakav festival i da li će on otvoriti vrata za organizaciju novih i sličnih festivala?

Festivalizacija dizajna, kulture, umjetnosti, urbanizma i slično nije nešto što smatram pozitivnim per se. Međutim, ako se kvalitetno postavi, moguće je da festivali pokrenu neka pitanja i daju suvisle odgovore. Sve ovisi o organizaciji i konceptu. Kako sam pristala biti članica žirija natječaja “Mali pomaci”, to je očiti znak da imam povjerenja u organizaciju (koja inzistira na poštivanju i zaštiti autorskih prava) i koncept koji mi je predstavljen. Prije svega, u ovakvom festivalu vidim potencijal za razvoj kulturnog turizma, koji je kod nas nepravedno zapostavljena (a ogromna) grana te danas najveće industrije – turističke.

Vi ste predsjednica Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) koja se između ostaloga bavi i urbanološkim temama. Recite nam nešto o projektima ‘Res urbanae’ i ‘aRs PUBLICae’ na kojima ste radili u sklopu Udruge?

Projekt res urbanae proizašao je iz projekta aRs PUBLICae, pa ću početi s time. Naravno da će pažljiviji čitatelji i čitateljice primijetiti da je korijen oba projekta u pojmu RES PUBLICAE, dakle javnom i transparentnom govoru (i pisanju) o stvarima od općeg značaja. Transparentnost je jedan od stupova demokracije, što se danas često “zaboravlja”, pa su tako političari objeručke prigrlili participativnost, koja je također bitna, ali ne kada se aproprira za potrebe investicija koje škode javnom interesu.

aRs PUBLICae propituje oblike i značaj javnog prostora, pa tako npr. programom u 2016. godini u fokusu stvaljeno pitanje  (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba, voda kao element javnog prostora te općenito voda kao javno dobro.

Program res urbanae bavi se jednim specifičnim segmentom javnog dobra, a to su prostori u vlasništvu gradova, odnosno prostori u vlasništvu države koji sada neiskorišteni propadaju, a predstavljaju ogroman potencijal za transverzalni održivi razvoj. Naši napori su, uz istraživanje oblika vlasništva i načine korištenja (o čemu smo izdali i jednu manju publikaciju pod nazivom “Ispražnjeno u povratu – etnografije praznine”), usmjereni na okupljanje aktera i lobiranje za prava građana da koriste te prostore (koji su u doba SFRJ većma bili u društvenom vlasništvu) u okvirima koji podliježu racionalnim parametrima, što sada nije slučaj.

Vi ste i članica žirija za natječaj „Mali pomaci“ u sklopu festivala Design District Zagreb. Koji su to osnovni kriteriji po kojima će se birati pobjednički radovi?

Članovi žirija još se nisu sastali, ali u uobičajene kriterije svih natječaja svakako spadaju: promišljen koncept, dobra prezentacija tog koncepta, izbalansiran proračun projekta.

Rok za prijavu radova od objave natječaja bio je relativno kratak –dvije sedmice – Da li smatrate da je to dovoljno da se preda kvalitetan rad?

To je vrlo kratak rok, nažalost, to je često slučaj na našim  prostorima.

Prema Vašem mišljenju, da li je Zagreb u svom trenutnom stanju zadovoljavajući u smislu dizajna, urbanološkom smislu i slično?

Zagreb je trenutno u vrlo lošoj situaciji, prije svega urbanološki gledano, urbanistička struka je političkim mešetarenjem i ucjenama potpuno izopćenja, a umjesto toga zavladale su strategije pogodovanja. To dovodi do situacija kao što je otvaranje višemetarskih (u promjeru i dubini) rupa u kolniku, do situacija u kojima lete krovovi sa osnovnih i srednjih škola, do situacija u kojima se urušavaju zaštićena javna dobra, poput Paromlina.

Koji su Vama najomiljeniji djelovi Zagreba, zapravo da li postoje neki djelovi Zagreba u kojima „ništa ne biste dirali“ u smslu dizajna?

Zrinjevac je svakako vrlo promišljen i relativno dobro održavan dio grada. Međutim, i on ima problem, a to je sadržaj okolnih zgrada, odnosno njihov urbani program. To su sudovi, policija, i tome slično, što čitavoj toj mikro-slici grada daje jednu monumentalnu ali žalobnu atmosferu. Slično je s Gornjim gradom, koji jako volim, ali čijem razvoju je najveća prepreka što je u njegovom srcu sjedište vlade, pa je tako njegov potencijal devastiran svođenjem prelijepog trga na parkiralište za službene automobile i na reprezentaciju policijskog osiguranja. Grad građanima, moj je moto, a to se u ovom trenutku najviše tiče Gornjeg grada.

Da li Zagreb ima određene prednosti ili potencijal za iste u urbanološkom smislu u odnosu na druge velike europske gradove?

Zagreb ima ogromne prednosti, i većina ih je potpuno neiskorištena: od rijeke u središtu grada, do šuma i parkova kojima se ne pridaje dovoljan značaj.

 

Intervju je objavljen u časopisu m-Kvadrat maj/2016.

Novosti

Poslovni objekat ’’Mia Dorćol’’ – na uglu ulica Mike Alasa i...

0
Veoma važna činjenica je ta da se preklopilo takvo nastojanje sa željom investitora Nikole Lazića i firme Granit Invest, da objekat na savremen način,...

Polimer beton

Sika MonoTop® MALTERI ZA SANACIJU BETONA

Bajkovita vikendica na Vlašiću

Povezani članci

-

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime