Osnovni zadatak ovoga sistema je pružanje usluga kompanijama u oblasti laboratorijskih ispitivanja (ocjenjivanja usklađenosti), standardizacije, akreditacije i mjeriteljstva, kao i kontrola tržišta.

Intervju: Mirsad Jašarspahić, podpredsjednik/predsjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH

Biografija: Mirsad Jašarspahić rođen je 03.novembra 1971 godine u Kaknju, Bosna i Hercegovina. Srednju školu je završio u Zenici, te stekao zvanje diplomiranog inženjera mašinstva na Mašinskom fakultetu u Zenici. Karijeru započinje u PD Rudstroj d.d. Kakanj, gdje je vremenom napredovao do pozicije izvršnog direktora za komercijalno-tehničke poslove.2008. godine gosp. Jašarspahić postaje generalni direktor RMU Kakanj i ostaje u ovoj kompanije do 2014. godine, kada je izabran na funkciju predsjednika/potpredsjednika Privredne/Gospodarske komore FBiH. Zbog izuzetnih postignuća u investiranju, primjeni standarda kvaliteta i savremenih tehnologija u RMU Kakanj, dodijeljena mu je nagrada Menadžer godine za 2011. godinu. Gosp. Jašarspahić trenutno obnaša funkciju podpredsjednika/predsjednika Privredne/Gospodarske komore FBiH, asocijacije koja aktivno zastupa interese privrednih društava i podstiče ekonomsku aktivnost. Dobitnik je Specijalne nagrade dodijeljene u sklopu manifestacije Menadžer godine za 2015. godinu, zbog izuzetnog angažmana i unapređenja u Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH. U decembru 2017. godine, za potrebe Projekta razvoja automobilske industrije, uspostavlja je predstavnički ured za Grupaciju automobilske industrije Privredne/Gospodarske komore FBiH u Wolfsburgu, SR Njemačka. U januaru 2020. godine, inicira uspostavljanje Inženjerske komore Federacije Bosne i Hercegovine u sklopu Privredne/Gospodarske komore FBiH, kao predsjedavajući Konstituirajuće skupštine Inženjerske komore. Trenutno je član slijedećih tijela: Mediteranskog savjetodavnog odbora PlasticsEurope, Energetskog vijeća u BiH pri Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Savjeta za strane investicije pri vladi FBiH, Poslovnog savjeta Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, te Upravnog odbora Inženjerske komore FBiH.

U časopisu m-Kvadrat ugostili smo podpredsjednika/predsjednika Privredne/Gospodarske komore FBiH, asocijacije koja aktivno zastupa interese privrednih društava i podstiče ekonomsku aktivnost. Razgovarali smo o nadležnosti komore,  njenim aktivnostima, uslugama koje pruža svojim članovima, te smo se dotakli i pandemije. Odgovore čitajte u nastavku.

Za početak, recite nam koja je nadležnost Privredne komore FBiH?

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH je asocijacija privrednika i zastupnik interesa privrede, partner zakonodavnim i izvršnim organima vlasti u Federaciji BiH i BiH, ali isto tako i asocijacija privrednih subjekata sa ciljem daljeg razvoja privrede i privredne aktivnosti u BiH. Jedna od važnijih nadležnosti Privredne komore FBiH je zastupanje interesa privrede i učešće u donošenje mjera ekonomske politike koje osiguravaju dalji rast obima proizvodnje i izvoza a time i ekonomskog razvoja BiH.

Kroz organizacionu strukturu Privredne komore Federacije BiH a u cilju olakšavanja komunikacije sa privrednicima, obezbjeđena je brža prohodnost informacija stavljanjem komorskog kadrovskog i infrastrukturnog kapaciteta na raspolaganje privedenim subjektima. U okviru Komore imamo četiri Sektora i to Sektor za industriju i usluge, Sektor energetike, Sektor za poljoprivredu i trgovinu i Sektor za ekonomske i pravne poslove i četiri Centra i to Centar za promociju i edukaciju, Centar za analizu i informatiku, Centar za javne ovlasti i Centar za međunarodnu i saradnju sa EU fondovima.  U okviru Sektora organiziran je rad  20-tak strukovnih Udruženja privrednika koji  svoje interese upravo i ostvaruju kroz svoja udruženja i kroz Centre koji su i formirani kako bi rješavali sve zahtjeve privrednih subjekata.

Koje su aktivnosti komore?

Važno je ukazati na značaj privrednog razvoja u cjelini za ekonomski razvoj jedne države i mi koji smo toga u potpunosti svjesni ulažemo maksimalne napore da zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u BiH ukažemo na loša ili neprovodiva zakonska rješenja i da zajedno sa privrednicima učestvujemo u kreiranju propisa koji bi trebali da za cilj imaju pojednostavljenje administrativnih procedura i smanje opterećenja na privredne subjekte.

Smatram posebnim za istaći aktivnosti komore tokom pandemijskog perioda. Privredna/Gospodarska komora FBiH je u martu 2020. godine, formirala Krizni štab privrednika, koji je okupio vodeće predstavnike privrednih subjekata iz reda  “pogođenih” sektora industrije, a u cilju pravovremenih reakcija na mjere Kriznih štabova i očuvanja privrede i radnih mjesta. Privredna/Gospodarska komora FBiH je putem Kriznog štaba privrednika direktno sugerisala na mjere Kriznih štabova, i upućivala apele i prijedloge mjere na sve nadležene institucije vlasti, koje su se između ostalog odnosile na ekonomske prijedloge mjere za očuvanje privrede, izuzeća od policijskog sata za radnike trećih smjena, uspostavljanje “zelenih” koridora, mjere kabinske izolacije za vozače motornih vozila, regulisanje višestrukog prevoza uspostavljanje transporta za radnike, otvaranje granica, omogućavanje rada prema epidemiološkim mjerama, pa do kreiranja baze bosanskohercegovačkih proizvođača zaštitnih maski, rukavica, dezinficijenasa i ostale prateće opreme koje smo stavili svim nadležnim institucijama na raspolaganje. Osim ovog izdvojenog dijela, na stalnoj smo vezi s privrednicima putem emaila, telefonski, ali i online. Također Privredna/Gospodarska komora FBiH je u komunikaciji s privrednicima davala prijedloge mjera za očuvanje ekonomije, te sugerisala na izmjene i dopune tzv. “Korona zakona”. Svakodnevno putem web stranice i društvenih mreža obavještavamo privrednike o trenutnom stanju i mjerama vezanim za Covid-19. Na web stranici Privredne/Gospodarske komore FBiH pokrenuli smo rubriku “Pokrenimo ekonomiju” u cilju promocije domaćih kompanija, i poticanja na potrošnju, jer stabilizacija privrednog sektora i zadržavanje nivoa potrošnje su ključ očuvanja ekonomije i ublažavanja utjecaja COVID-19. Istovremeno, nastojimo promovisati  i podržati sve pozitivne priče, kojih uprkos brojnim poteškoćama i izazovima, bh. privrednici su pokazali da ima i time su dokazali da je svaka kriza ujedno i nova prilika.

Kako i na koji način postati član komore?

Pristupanje u članstvo u Privrednu komoru FBiH se može ostvariti kroz učlanjenje u bilo koje od naših formiranih udruženja ili direktno potpisivanjem pristupnice u skladu sa važećim aktima komore. Svaki član komore ima mogućnost biti član nekih od formiranih udruženja kroz čiji rad će direktno učestvovati u svim sektorskim aktivnostima ili  biti član komore generalno ukoliko još uvijek ne postoji udruženje koje je tretira predmetnu oblast. I jedni i drugi crpe kapacitete svih resursa komore i imaju pristup svim potrebnim informacijama i projektima. Važno je napomenuti da je članstvo u komori dobrovoljno što je jedinstven slučaj u regiji i što zahtjeva jedan fleksibilan pristup radu svih nas u komori prema potencijalnim i postojećim članicama. Naša je poslovna filozofija da svakoga ko ima poslovnu aktivnost i poslovni interes na teritoriji FBiH u startu smatramo našim članom, našom aktivnošću ga dovedimo u situaciju da aktivnim učlanjenjem odnosno ugovorom postigne status aktivnog člana. Zbog toga nije rijedak slučaj da nam u članstvo pristupaju i firme koje su izvan teritorije FBiH i čak izvan teritorije Bosne I Hercegovine. Aktivnim članstvom time imaju snažniji suport i sveobuhvatnu podršku organizacionih struktura komore.

Koje su usluge komore? Koje usluge pružate članovima?

Možemo se pohvaliti da imamo jako dobru saradnju sa privrednicima i u tome jeste i snaga Privredne komore Federacije BiH kao asocijacije privrednika ali istovremeno i partnera zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini. Ta saradnja je rezultirala sa dosta riješenih pitanja i problema koji su artikulisani kroz Udruženja i Komoru ali bitno je naglasiti da nam predstoji još mnogo posla kako bi došli na nivo da privredni subjekti mogu nesmetano poslovati i kako bi mogli dodatno da se razvijaju. U Komoru od strane privrednika svakodnevno pristižu različite inicijative i prijedlozi za rješavanje problema i kroz komorske Sektore i Centre se  predmeti obrađuju i dostavljaju nadležnima. Nerijetko se angažiraju i eksperti iz različitih oblasti kako bi se prijedlozi iz Komore izašli sa potpunom, stručnom i objektivnom argumentacijom.

Tokom prethodne godine, osnovana je i inženjerska komora FBIH? Recite nam nešto više o tom procesu?

Formiranje Inženjerske komore je ideja koja se javila prije 10tak godina. Mnoštvo je problema i ograničenja sa kojima se susreću inženjeri a povezani su sa nepostojanjem Inženjerske komore FBiH. Također, inženjerska struka u BiH je prilično neorganizovana, a poslovi u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, projektovanja, izgradnje objekata i drugih oblasti značajnih za planiranje i izgradnju, zaštite opštih i pojedinačnih interesa u obavljanju poslova u inženjerskim djelatnostima, nisu u cijelosti sistemski uređeni. S obzirom na to da je Privredna/Gospodarska komora FBiH institucija sa zadatkom unapređenja privrednog ambijenta u FBiH, smatrali smo da je neophodno raditi na kvalitetnom zastupanju inženjerske struke. Instituciju Komore koja ima legalitet i legitimitet zastupanja prema svim nivoima vlasti u BiH smo stavili na raspolaganje inženjerima, svjesni da svaki put kreće prvim korakom i da će put do ambijenta kakvog imaju inženjeri u EU biti trnovit i dugačak. Dakle osnovni cilj je Inženjerska komora koja će se baviti unapređenjem statusa inženjerske struke, obezbjeđenje kontinuiranog usavršavanja članova, sudjelovanje u kreiranju zakonodavne regulative u saradnji sa izvršnim i zakonodavnim organima vlasti, kao i druge aktivnosti od interesa za inženjersku struku. Inženjerska komora FBiH je osnovana 23.01.2020. godine

Trenutno inženjerska komora djeluje u okviru matičnih sekcija, da li imate u planu kreiranje novih matičnih sekcija, i za koje oblasti?

Inženjerska komora FBiH je satkana od matičnih Sekcija, u kojima se dešavaju ključne aktivnosti pojedinih inženjerskih struka. Važno je napomenuti da postoje aktivnosti koje su zajedničke za sve struke, ali i one koje su specifične samo za neke. Zbog toga se puno pažnje posvećuje matičnim sekcijama. Do danas je formirano deset matičnih Sekcija i to; Matična sekcija inženjera biljne proizvodnje, Matična sekcija inženjera geologije, Matična sekcija inženjera hortikulture i pejzažne struke, Matična Sekcija inženjera elektronike, automatike i telekomunikacija, Matična sekcija inženjera građevinske struke, Matična sekcija inženjera sigurnosti, Matična sekcija inženjera rudarstva, Matična sekcija inženjera šumarske struke, Matična sekcija inženjera mašinske struke i Matična sekcija inženjera geodetske struke. Vode se aktivnosti na formiranju Matične sekcije inženjera arhitekata, Matična sekcija inženjera IT, Matična sekcija inženjera poljoprivredne i prehrambene struke, Matična sekcija inženjera saobraćajne struke, Matična sekcija inženjera hemijske struke.

Smatrate li da je Inženjerska komora kao krovno tijelo, osnova za zaštitu prava i  odgovornosti inženjera  u FBIH?

Svakako da je jedan od razloga za formiranje Inženjerske komora, zaštita prava i odgovornosti inženjera. Važno je da se zakoni i pravila struke poštuju, da inženjeri odgovaraju za svoj rad, ali i da svoja prava adekvatno mogu zaštititi. O ovoj problematici će se uraditi detaljne upute i svi članovi će na vrijeme biti informisani o aktivnostima Komore. Neophodno je osigurati da inženjeri obavljaju poslove za koje su akademski i stručno osposobljeni. Želimo informisati Vaše čitaoce da je Privredna/Gospodarska komora FBiH putem Inženjerske komore FBiH pokrenula aktivnosti na rješavanju problema koji imaju kompanije iz BiH a koje izvode radove na teritoriji izvan Bosne i Hercegovine, ali zbog nepostojanja ovlaštenja od strane Vlade FBiH odnosno resornih ministarstava to se još nije riješilo. Uz pomenuto ovlaštenje ili uredbu Vlade FBiH Inženjerska komora FBiH bi mogla krenuti u proces međusobnog priznavanja dokumenata sa Inženjerskim Komorama, i time izbjeći odnosno premostiti situaciju da naše inženjering kompanije moraju koristiti nametnute skupe usluge „ovlaštenih potpisa“ kompanija iz zemlje naručioca projekta da bi mogli pristupiti projektovanju i izvođenju radova.

Koji su to naredni koraci, te šta možemo očekivati s obzirom na to da je pogođen privredni sektor, netom pandemijskom krizom, i otežanim uslovima rada?

Svjesni činjenice da je ipak najvažniji i nezamjenljiv resurs ‘čovjek’ nastavit ćemo aktivnosti sa inženjerskom komorom koju smo osnovali pod našim krovom, kao i nastaviti trend kolektivnog priključivanja poslovnih klubova i udruženja bosanskohercegovačke dijaspore u privrednu komoru, te i dalje raditi na jačanju utjecaja Zadrušnog saveza FBiH kada je poljoprivredni sektor u pitanju.

Privredna/Gospodarska komora FBiH će nastaviti sa aktivnostima podrške i zaštite privrednika, a naročito ćemo nastaviti svakodnevnu komunikaciju kako bi zajedno s privrednicima nadležnim institucijama i predstavnicima vlasti davali konkretne prijedloge mjera  za oporavak privrede i razvoj ekonomije. Naše aktivnosti na promociji domaćeg, podržavanju i promociji pozitivnih priča bosanskohercegovačkih privrednih subjekata su dugoročnog i kontinuirano karaktera koji se nastavljaju i u ovoj godini. Naš zadatak i u ovoj godini je na osnaživanju privrednih subjekata, jačanju njihovih kompetencija i unapređenju poslovanja koje je sad usmjereno na online poslovanje kao “novo normalno”. U tom pogledu prema našim spoznajama još uvijek je veliki broj kompanija koji nema dovoljno znanja i kapaciteta u pogledu prelaska na digitalno poslovanje, novi pristupu tržištima, e-marketingu, te ćemo kao Komora raditi na edukaciji i usavršavanju privrednih subjekata po sektorima tj. njihovih uposlenih u unapređenju znanja i uvođenju inovacija u poslovanje, koje ovo “novo doba” zahtjeva za opstanak na tržištu, gdje nam je već od ranije poznato da u krizama poput ove uspijevaju oni koji se uspiju najbrže prilagodit novom režimu poslovanja, potrebama kupaca i uvjetima tržišta. Sveobuhvatne aktivnosti Komore koje su i dosad bile, ali možda još u jačem i većem kapacitetu nas čeka u predstojećem periodu kako bi što prije izašli iz ove krize, i ne samo ublažili posljedice već i radili na daljnjem razvoju i unapređenju privrede i privrednih subjekata.

Ako govorimo o ulozi države u ovoj globalnoj krizi, istakao bih neophodnost završetka jedinog ispravnog puta, a to je konačno uređenje sistema infrastrukture kvaliteta u Bosni i Hercegovini. Infrastruktura kvaliteta je jedan od najbitnijih elemenata poslovnog ambijenta. Osnovni zadatak ovoga sistema je pružanje usluga kompanijama u oblasti laboratorijskih ispitivanja (ocjenjivanja usklađenosti), standardizacije, akreditacije i mjeriteljstva, kao i kontrola tržišta. Utjecaj infrastrukture kvaliteta na razvoj, proizvodnju i certificiranje finalnog proizvoda je fundamentalan, a samim tim je od ogromnog značaja za razvoj i konkurentnost domaćih kompanija. Sistem infrastrukture kvaliteta u BiH je veoma loše razvijen i u principu umjesto da olakša poslovanje više predstavlja barijeru domaćim kompanijama, a istovremeno to je olakšanje ulaska robi iz uvoza na takvo nezaštićeno tržište. Osim toga, neophodno je definirati strateške grupe proizvoda za bosanskohercegovačku privredu, uvažavajući strukturu proizvodnje i uključujući u taj proces Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetska ministarstva, privredne komore, naučnu zajednici i ostale stakeholdere, te na osnovu te procjene pružiti podršku razvoju tijela za ocjenjivanje usaglašenosti, njihovoj opremljenosti, akreditaciji, saradnji sa inostranim tijelima, naučnom zajednicom i organima nadzora.

Da li imate u planu održavanje edukativnih skupova i sinergiju sa visokoškolskim ustanovama u polju edukacije privrednog sektora kao i komore inženjera?

Jedan od načina provođenja konkurentnosti članica P/G KFBIH je organiziranje programa  edukacije u saradnji sa partnerima iz zemlje i inozemstva, znanstvenim institucijama i  sveučilištima. Program edukacija bi trebalo kreirati u skladu sa zahtjevima članica P/G KFBIH, a kroz izrade projekata, stručno usavršavanje zaposlenih u financijskom i dr. sektorima i druge obuke i radionice.

Oblast edukacije u narednom periodu i dalje će imati značajan udio u aktivnostima Komore, a odvijat će se samostalno i u suradnji sa drugim komorama i institucijama, domaćim i stranim.

Posebnu pažnju ćemo posvetiti za edukacije u oblastima standarda i međunarodnog usklađivanja roba i usluga. Infrastruktura kvaliteta predstavlja temelj na kojem počiva funkcionisanje poslovnog sektora u svim državama svijeta i vrlo bitan instrument trgovinske politike. Ključna funkcija ovog sistema u oblasti industrijskih proizvoda je servisiranje preduzeća pružanjem odgovarajućih usluga u oblasti standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti, kao i provođenje nadzora nad tržištem (inspekcijske aktivnosti) u cilju zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoline.

Također, obezbjeđenje edukacije i stručnog usavršavanja članova Komore, jedan je od ciljeva Inženjerska komora FBiH. Upravo zbog toga što je kroz svoje znanje, iskustvo, pružaju društvu jedinstvena znanja, profesionalne vještine i sposobnosti neophodne za održivi razvoja, što obavljanjem poslova moraju pratiti tehnološka unaprjeđenja, što  stalnim stručnim usavršavanjem  osiguravaju mogućnost za stručni razvoj onih koji obavljaju poslove pod njihovim nadzorom, najveći broj aktivnosti će se realizirati u domenu edukacije. Matične sekcije kroz svoje programe rada planiraju aktivnosti koje su od interesa za članstvo, planirani su seminari, webinari, konferencije i sl. Neke od matičnih sekcija su u prethodnom period realizirale webinare, seminare i sl. U martu mjesecu je Matična sekcija inženjera hortikulturne i pejzažne struke za članove planirala održavanje webinara. U 2021. godini je planirano održavanje nekoliko webinara i edukacija, koji će članovima sigurno biti od koristi.

Za kraj, da li imate neku poruku za naše čitaoce?

Svi u Bosni i Hercegovini moraju shvatiti značaj jačanja domaće privrede, da i pojedinačno, a i institucionalno forsiramo domaću proizvodnju i korištenje domaćih resursa i u domenu proizvodnje i u domenu usluga. Potrošnja električne energije domaćih elektroprivrednih kompanija, telekomunikacijske usluge domaćih telekom operatera, hrana proizvedena u pogonima domaće prehranbene industrije, inženjering usluge domaćih projektanata, kupovina u domaćim trgovačkim lancima, kupovina goriva na domaćim benzinskim pumpama, korištenje resursa domaće industrije građevinskih materijala, tekstilne industrije, industrije namještaja… zajedno čini matricu za obezbjeđenje prostora za život nama, i onima poslije nas. Svi se moramo angažovati na promociji i utemeljenju domaće proizvodnje i domaćih usluga kroz sve segmente društva i to raditi u kontinuitetu. Krenuti sa revizijama strateških dokumenata, pozicioniranjem strateške grupe proizvoda, iniciranjem odgojno-obrazovnih ciklusa o važnosti i kalkulaciji domaće proizvodnje od nivoa osnovnih škola, pa nadalje…