Alan Leo Pleština: Pulsirajuća arhitektura

Alan Leo Pleština, ovl.arh./cert.arch. PULSAR ARHITEKTURA d.o.o.

“Rukovodim se etimologijom riječi arhitekton/majstor gradnje. Dakle nastojim biti što kompletniji u svim segmentima. Volim izazove, do sada sam se pokazao i sebi dobar u velikim projektima koji osim svoje veličine u kvadratima zahtijevaju i izvrsnost u organizaciji.”

Arhitektonski fakultet je pohađao i završio u Zagrebu. Nakon fakulteta određeni period radi u građevinskoj firmi kao voditelj gradilišta. Od 2000. godine se pridružuje UPI-2M-u gdje zasniva arhitektonski odjel te postaje partner u firmi. Od početka 2014 osniva Puls*Ar studio u kojem i danas djeluje. U ukupno 20 godina aktivnog djelovanja u svojstvu ovlaštenog arhitekta s iskustvom na području prostornog planiranja i arhitekture, u posljednjih 18 godina aktivno sudjeluje u radu i izradi većeg broja kapitalnih razvojnih projekata (turističkih naselja / građevina turističke namjene, sportskih građevina, javnih građevina, komercijalnih i građevina ugostiteljske namjene,…) kao koautor i glavni koordinator kompletnog projektantskog tima. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja. Držao predavanja, radionice i prezentacije, objavljivan za svoj stručni rad, te učestvovao u mnogim stručnim skupovima. U sklopu navedenoga, sudjelovao u konsultantskim uslugama vezano uz detaljne analize prostorno-planske dokumentacije, vezane zakonske regulative, te ostalih aspekata korištenja prostora iz stručne domene. Kao predsjednik Odbora za međunarodnu saradnju pri HKA i član skupštine UHE, član skupštine HKA te područnog odbora HKA, stekao je značajno iskustvo iz domene stručne i zakonske regulative u međunarodnim razmjerama. Učestvovao na raznovrsnim projektima,među kojima je velik broj realizacija u kojima je bio voditelj, autor, član autorskog tima: Arena Zagreb, Biooctanic, Arena Centar, Desert Ice, Nikki Beach resort, Novi Stipić, Agmar, ACI marine, Siculi resort, Obonjan Island, Revelin Culture Club i mnogi drugi. Član je skupštine HKA, bio je predsjednik odbora za međunarodnu saradnju, te član skupštine DAZ-a.

Za časopis m-Kvadrat, govori o osnivanju arhitektonskog studia, prisjeća se prvih projekata, te govori o budućim planovima:

Arhitekta ste sa gotovo dvadeset godina iskustva. Možete li objasniti kako su izgledali Vaši počeci? Kako je zapravo sve počelo?

Sad je to već više od 20 godina 😊.

Studij je započeo pred rat, te trajao tijekom rata, a završio sam kao poratna generacija u konfuznoj i nesigurnoj situaciji u Hrvatskoj gdje je tek otpočeo proces ponovnog pokušaja postavljanja privrede. Neposredno nakon diplome sam uspio ugovoriti prvi posao samostalno (kafić), dobro mi krenulo, dobio samopouzdanje, … tadašnja supruga zatrudnjela, odlučili smo se da potražim stalni posao sa stalnim primanjima radi sigurnosti, pa se zaposlio u građevinskoj firmi, nakon čega sam se priključio UPI-2M-u.

Nakon završetka studija, jedno vrijeme ste radili kao voditelj gradilišta u građevinskoj firmi, a zatim kao partner u firmi UPI-2M. Koliko su Vas ova iskustva oblikovala i utjecala na Vašu karijeru?

Naravno da su oba imala velikog utjecaja na moju karijeru. Što se tiče gradilišta u početku karijere, ono mi je zaista pomoglo da sagledam potpunu sliku projekta, od skice do toga kako realizirati ono što stavimo na papir. Mislim da je bitan osobni pristup svakom poslu da mu se posvetimo žarom i zanimanjem u cijelosti. Npr., na gradilištu sam kao zeleni početnik uvidio da teško mogu biti uspješan voditelj par stotina ljudi kad imam samo teorijsko znanje sa fakulteta, pa sam se odlučio zadužiti kompletnu zaštitnu opremu i proveo po nekoliko tjedana radeći sa svakom grupom radnika, od armirača, tesara, izolatera, radnika na velikoplošnoj oplati i betonircima. Ljudima je to u početku bilo čudno d šef s njima radi, ali sam zaključio da jednino tako ako ja uđem u srž njihova posla, ja mogu biti kvalitetan šef njima. Kasnije sam u UPI-2M-u kao partner, te direktor odjela arhitekture prošao gradnju većeg sustava firme, dobivanje i vođenje velikih projekata. Sada ponovno to prolazim sa Pulsar-om. 

Koji je Vaš prvi projekat na kojem ste radili, i kako danas gledate na taj projekat?

Prvi posao je bio taj kafić u Zagrebu kojeg sam onako zelen i naivan ugovorio ključ u ruke. Kad sam shvatio što sam si napravio, nakon prvotnog očaja, sam prionuo poslu i de facto napravio sam sve projekte (od statike, svih vrsta instalacija i proračuna), zamolio i platio inženjere drugih struka da pregledaju i ovjere te projekte, da bih mogao dozvolu ishoditi, te organizirao i vodio gradnju tog kafića. Danas, u ovim godinama, gledam na taj posao, kao i kasnije nekoliko prvih velikih s jedne strane sa čuđenjem sam sebi kako sam se usudio takve stvari ugovoriti bez znanja i iskustva, ali s druge strane mislim da me takav pristup usuda, pa onda predanosti karakterizira kroz cijelu karijeru.

Koje arhitektonske zadaće Vas najviše zanimaju?

Sve u kojima mogu dati kvalitetnu kreativnu notu, ali u balansu sa svim ostalim kompleksnim parametrima koje po meni čine kvalitetnog arhitekta, te uslugu koju pružamo kompletnom. Rukovodim se etimologijom riječi arhitekton/majstor gradnje. Dakle nastojim biti što kompletniji u svim segmentima. Volim izazove, do sada sam se pokazao i sebi dobar u velikim projektima koji osim svoje veličine u kvadratima zahtijevaju i izvrsnost u organizaciji, trijaži bitnog od nebitnog u datom trenutku razvoja projekta, ne zaboravljajući najsitnije stvari. Tu male greške mogu ispast velike.

Otkud ideja za naziv studia „PULS*AR“ ?

Pa ime je vezano uz zvijezdu Pulsar. Kod osnivanja smo moja tadašnja partnerica  i ja imali više varijanti imena, a ovaj prijedlog je došao od bliske kolegice koja nas poznaje, kao i mene i moj karakter. Dakle ime govori o našoj pulsirajućoj arhitekturi (puls-ar), kao i navodno o mom karakteru,…

Studio karakterišu…

Rad, puls, fleksibilnost, širina percepcije, inzistiranje na timskom radu, inzistiranje na balansu mladosti u smislu svježine i neopterećenosti njihovih mozgova i ideja, te iskustva i prijenosa znanja starijih kolega,.. što mislim da sve čine preduvjete za kvalitetu.

Šta sve uključuje radni proces?

Ovisno o vrsti projekta. Međutim, počinje uvijek sa dodjelom jednom čovjeku ili timu ljudi, prvim zajedničkim diskusijama temeljem neke skice koju im napravim i dam ili pak samo projektnog zadatka. Kasnije, kako se projekt razvija se tim i komunikacija širi i razvija.

Kako dolazite do novih klijenata?

Na razne načine, većinom sada preko preporuka velikog broja klijenata i kontakata. Trenutno je u Hrvatskoj opet sezona razvoja velikog broja projekata, naročito u turizmu, pa arhitekti uglavnom ne oskudijevaju sa poslom.  

Imate li planiranih projekata u bliskoj budućnosti?

Imamo ih dosta na kojima radimo sada ili su u početku razvoja.

Za kraj, poruka mladim arhitektama?

Poruka je da vjeruju u sebe, usude se, ali imaju i respekt prema struci i kompleksnosti iste, neka stalno ispituju, uče, idu korak dalje, daju sve od sebe u profesionalnosti i samostalno i u timu obzirom da su se već odlučili baviti ovom ustvari napornom i zahtjevnom strukom. To je recept ukoliko žele biti uspješni.

m-Kvadrat

print