“ Biti dizajner nije nimalo lagan posao iako je često banaliziran na razini dekorativnosti. Dizajner ima bitnu ulogu u svakoj sferi gospodarstva. Naša dužnost je indirektno educirati ljude o važnosti promišljanja i projektiranja procesa i okoline – materijalne i nematerijalne. ”

Ozana Ursić i Vedran Kasap završili su Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna, ona u Splitu, on u  Zagrebu. Oboje su stekli diplomu dizajnera na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu na kojem Vedran ostaje raditi kao docent i nositelj kolegija Dizajn interakcija i Tehnika prezentiranja pomoću računala. Vedran je  profesionalni dizajner i  suvlasnik Clinica studija.

Ozana i Vedran zadnjih šest godina surađuju na projektima iz područja prostornog dizajna, dizajna interakcija i produkt dizajna. Za časopis m-Kvadrat govore o studiju, produkt dizajnu, trenutnim i budućim projektima,…

Otkud ideja za naziv studia „Clinica“ ?

Priča s imenom je vrlo bizarna, naime Clinicu studio su 2003. osnovali naše kolege grafički dizajneri koji su se nakon nekog vremena poslovno razišli. Kako se nisu uspjeli dogovoriti oko međusobnog prepuštanja brenda mi smo im se pojavili kao kompromisno rješenje, treća strana koja ih je riješila jedne brige. Nama je ime od uvijek bilo simpatično pa smo njih zezali da se zovu Clinica jer rade s «pacijentima». Danas sami sebi s daškom ironije tepamo da «liječimo» okolinu i ljude dizajnom.

Studio karakterišu…

…bogato iskustvo u dizajnu interaktivnih digitalnih i analognih objekata i prostora. Bilo da je riječ o stalnim muzejskim postavima, privremenim izložbama ili elementima za raznolike manifestacije i evente. Radimo unikatna rješenja prilgođena temama, sadržaju i kontekstu.

Kako dolazite do novih klijenata?

Većina naši klijenti dolaze do nas putem preporuke. Na svakom projektu dajemo svoj maksimum i bitno nam je da je rješenje izvrsno. Klijenti to prepoznaju i cijene naš angažman jer sa takvim pristupom rezultati ne izostaju.

Prema Vašem mišljenju, šta budući dizajner mora savladati da bi mogao opstati u poslu i biti konkurentan?

Biti dizajner nije nimalo lagan posao iako je često banaliziran na razini dekorativnosti. Dizajner ima bitnu ulogu u svakoj sferi gospodarstva. Naša dužnost je indirektno educirati ljude o važnosti promišljanja i projektiranja procesa i okoline – materijalne i nematerijalne. Svi mi koji se profesionalno bavimo dizajnom, a i oni koji to žele moraju biti svjesni ljudskog faktora u procesu ostvarivanja odnosa čovjeka s okolinom. Nije nužno slijepo slijediti trendove već smisleno i inteligentno rješavati izazove koji svaki projekt nosi. Potrebno je imati viziju i ne pristajati na kompromise ukoliko degradiraju rezultat.

Svojim projektima pružate potpuno nova iskustva posjetiocima. Kako to postižete?

Mi dizajniramo upravo to, iskustvo. Nisu nam primarni prostor, predmeti, materijali ili tehnologije već sami doživljaji i sve podređujemo njima. Tokom cijelog procesa vrtimo u glavi različite scenarije različitih persona koji dolaze u doticaj s našim dizajnom. Oni mogu biti mladi, stari, zdravi, bolesni, motivirani, nezainteresirani, preplašeni, informatički nepismeni, lumeni… ali im svima želimo pružiti čim bolji doživljaj.

Nedavno ste pobijedili na natječaju za idejni projekat izgradnje memorijalnog parka u sklopu stadiona Poljud. Možete li reći nešto više o ovom projektu?

Sve je počelo inicijativom udruge «Naš Hajduk» kojom fizičke i pravne osobe financijski podupiru otkup dionica i grade socios model upravljanja klubom. Odužiti se donatorima postavljanjem skultpure s njihovim imenima u neposrednoj blizini Poljuda nam se učinila kao sjajna gesta i odlučili smo ponuditi svoje rješenje na javnom natječaju. Oboje smo dalmatinci, navijači hajduka, a arhitektonskom remek dijelu Borisa Magaša se divimo od malena pa nas je vijest o dobivanju prve nagrade jako razveselila. Skultpura simbolizira različitost navijača koje povezuje jedna činjenica,  a to je ljubav prema Hajduku. Iz tog razloga se sastavni elementi skulpture iz svih točaka gledišta čine kao skup nasumično postavljenih formi koji tvore apstraktnu kompoziciju osim iz jedne iz koje nam se otkriva riječ Hajduk. Ta točka postaje photo point čime suptilno potiče na medijsku promociju kluba. U elemente skulpture su integrirane klupe, ležaljke i stolovi pa je ona i mjesto okupljanja i boravka posjetitelja. Projekt se planira realizirati tijekom ove godine i jako mu se veselimo.

Kako uspostavljate odnos poverenja sa naručiocem, zajednicom, da oni shvate projekat (poput memorijalnog parka u sklopu stadiona Poljud) kao nešto svoje?

Iskustvo kojim raspolažemo nam je omogućilo da izlazimo iz komforne zone prilikom dizajniranja i da eksperimentiramo s materijalima i tehnologijama. Puno vremena provodimo u razgovoru s klijentima i argumentirano im prezentiramo i pojašnjavamo naša rješenja ali i slušamo s pažnjom komentare i savjete kako kolega i suradnika tako i svih ljudi uključenih u proces. Ne preuzimamo ulogu «ganijalnih umjenika» koje je potrefio trenutak inspiracije pa kako smo nešto zamislili može i mora biti samo i isključivo tako. Trudimo se biti maksimalno odgovorni i promatramo zadatak iz različitih pozicija i situacija.

Učestvovali ste na jednom od najznačajnijih dizajnerskih projekata u Hrvatskoj – interpretaciji i komunikaciji Parkova Hrvatske. Da li je taj projekat za Vas bio određena prekretnica?

U startu smo postavili ambiciozne ciljeve koji su nadilazili očekivanja a ponekad i kapacitete klijenata ali i nas samih. Međutim nismo odustali i vjerovali smo da možemo napraviti dobru i smislenu priču i uvjeren sam da smo uspjeli. Kad su vam na nekom projektu klijenti; 18 javnih uprava, nacionalih parkova, parkova prirode i različita državna tijela istovremeno, donošenje odluka i udovoljavanje svih zahtjeva može biti vrlo izazivno jer si ti taj koji mora konstantno u glavi imati širu sliku i nadići sentimentalne i iracionalne smjerove rješenja. Brzo smo osvjestili da turističke destinacije kojma se mi bavimo nisu parcijalno Plitvička jezera, Krka, Brijuni i slične mikrolokacije, prekrasni prirodni fenomeni ali u kontesktu turista iz udaljenih dijelova svijeta, mikrolokacije, već Parkovi Hrvatske koji se nalaze u Europi. Iz tog razloga se išlo na unificirano rješavanje sustava identifikacije, signalizacije i interpretacije koji će ujednačavanjem pokazati posjetiteljima da se na ovim prostorima priroda i prirodni fenomeni štite na organiziran i odgovoran način.

Taj projekt nas je očeličio jer su rokovi bili kratki a zadaci zahtjevni. Puno smo naučili, a stečeno iskustvo je neprocijenjivo. Nakon tog projekta mislimo da nema zadatka koji bi nam se činio preizazovan ili prezahtjevan.

I za kraj, imate li planiranih projekata u bliskoj budućnosti?

Trenutno imamo ugovorene projekte za Etnografski muzej Istre, Zavičajnu kuću Zvončara, Ekomuzej maslinovog ulja Tar-Vabriga i Centar za posjetitelje Požeška kuća. Početkom srpnja postavljamo izložbu Vjenceslava Richtera u Belgiji, a poučna kružna staza Hušnjakovo u Krapini je u fazi realizacije.

m-Kvadrat