Naslovnica Home INTERVJU Đenan Salčin, direktor JP Autoceste FBIH

INTERVJU Đenan Salčin, direktor JP Autoceste FBIH

Sa mostom Počitelj podižemo nivo za još jednu stepenicu u svijetu ozbiljnih građevinskih poduhvata

????????????????????????????????????

Izgradnja autoceste na jugu bila je inicijalna kapisla za razvoj saobraćajne infrastrukture za čak tri općine: Ljubuški, Čitluk i Čapljina.

 

U intervjuu koji je dao za m-Kvadrat, Đenan Salčin, direktor JP Autoceste FBIH između ostaloga govori o potpisivanju ugovora za izgradnju lotova na dionici Počitelj i o najdužem mostu na Koridoru 5-C koji će se nalaziti upravo na ovoj dionici. „Deset kilometara u prometu te dodatnih 30 km u novom ciklusu na jugu savremene autoceste na Koridoru Vc ima višestruki značaj za cijelu Hercegovinu“, dio je odgovora na jedno od pitanja koje se odnosi na južni dio Koridora 5-C. Salčin također za naš časopis govori i o novom načinu naplate cestarine koji će korisnicima donijeti brojne dodatne mogućnosti i prednosti. O ovome i o još mnogo toga vezanoga za izgradnju Koridora 5-c pročitajte u nastavku.

JP Autoceste dva nova ugovora o izgradnji lotova na dionici Počitelj – Zvirovići trebaju potpisati ovaj mjesec. Recite nam nešto više o tome.

JP Autoceste je u fazi okončanja procedure dodjele ugovora za dva LOT-a na dionici Počitelj – Međugorje. Ukupna dužina dionice je 11.07 km i na ovoj dionici se nalazi najduži most na Koridoru Vc, most Počitelj. Dužina mosta je jedan kilometar. Ukupna procjenjena vrijednost izgradnje je 100 miliona eura, a sredstva su obezbjeđena od Europske investicijske banke (EIB). Izgradnja poddionice Počitelj – Zvirovići je neophodna kako bi se saobraćaj sa magistralne ceste M-17 preusmjerio na autocestu prema Bijači. Na taj način bi se osigurala puna funkcionalnost izgrađene poddionice Bijača – Zvirovići i povećala njena isplativost.  Potpisivanje ugovora i početak radova će biti do kraja ovog ljeta.

Na ovoj dionici nalaziti će se i najduži most na Koridoru 5-C, most Počitelj dužine jedan kilometar. Pored mosta, po čemu je još značajna ova dionica te prema Vašem mišljenju, koji će to biti najveći izazovi pri izgradnji ove dionice?

Mosta Počitelj, kolsalni objekata dug 945 metara i maksimalne visine iznad tla 100 metara, te rasponskom konstrukcijom među stubovim od 147 metara. Radi se o jednom od najkompleksijih mostova na Koridoru Vc. Poslije tunela 1. mart i mosta Studenčica sa mostom Počitelj podižemo nivo za još jednu stepenicu u svijetu ozbiljnih građevinskih poduhvata.

Pored finansiranja, koji su to još glavni izazovi sa kojima se Autoceste susreću kada j u pitanja izgradnja autoputa?

Izgradnja autoceste je prije svega razvojni projekat. Ne samo da povezuje ljude i poboljšava kvalitet života u zemlji, već u potpunosti mijenja način obavljanja poslova i stvara nove mogućnosti. U nove dionice Koridora Vc će biti investirano 900 miliona eura, odnosno oko 1,8 milijardi KM. Time će se ukupna dužina autoputa na Koridoru Vc udvostručiti. Izgradnja Koridora Vc vrlo je zahtjevan i ekonomski opravdan projekt, a mi još uvijek imamo otvorena pitanja vezana uz položaj trase, prostorni plan, eksproprijaciju, tehničke specifikacije, itd. Sve do formiranja JP Autocesta FBiH i pokretanja procedura po međunarodnim standardima radilo se, na jedan amaterski i spori način sa puno birokratije i neprofesionalizma. Sada je to druga priča. I to su prepoznali kreditori koji sada vrlo aktivno učestvuju u našim daljim planiranjima i pripremanjima budućih dionica. Naravno, važan aspekt je država, odnosno politička volja da se projekat dovede do kraja.

Koliko Autoceste trenutno imaju aktivnih gradilišta te da li će se taj broj povečavati u skorije vrijeme?

Aktivna su dva gradilišta u zeničkoj regiji. To su Drivuša – Klopče i Klopče Donja Gračanica. Nastavak radova koji obuhvataju završne radove postavljanja asfalta, horizontalne i vertikalne signalizacije planiran na dionici Svilaj – Odžak je početak 2017. godine, što bi se uskladilo sa završetkom mosta na rijeci Savi, uz očekivano puštanje u promet krajem 2017. godine.

Vrlo je bitan nastavak izgradnje autoceste na Koridoru Vc, što predstavlja ključni infrastrukturni regionalni i evropski projekata od vitalnog značaja za BiH. Plan je da do 2020. godine bude izgrađen gotovo cijeli Koridor Vc kroz FBiH, osim dionica Konjic – Tarčin i Mostar Sjever – Mostar Jug, u dužini od oko 30 kilometara, za koje će se naknadno morati tražiti sredstva za gradnju.

JP Autoceste FBiH je 14. jula 2016. uputilo javni poziv za pretkvalifikaciju za postupke nabavke za izgradnju dviju dionica Počitelj – Buna i Donja Gračanica – tunel Zenica. Recite nam nešto više o ovome.

To će značiti da ćemo početkom naredne godine imat aktivna još dva gradilišta, odnosno krenut će radovi na izgradnji dionica Počitelj – Buna (7,2 km) i Donja Gračanica – tunel Zenica (3,9 km).

Zaista se puno toga radi i ima dosta stvari koje su pokrenute, ugovora na koje se čeka. Biste li sve to nekako posložili za naše čitatelje, naročito kada je u pitanju izgradnja na južnom dijelu Koridora 5-C.

Deset kilometara u prometu te dodatnih 30 km u novom ciklusu na jugu savremene autoceste na Koridoru Vc ima višestruki značaj za cijelu Hercegovinu. Zahvaljujući ovoj autocesti naša zemlja je priključena na međunarodne cestovne koridore. Sve to doprinosi bržem razvoju privrede, a posebno turizma. Izgradnja autoceste na jugu bila je inicijalna kapisla za razvoj saobraćajne infrastrukture za čak tri općine: Ljubuški, Čitluk i Čapljina.

U toku su i aktivnosti vezane za provođenje postupka izbora privatnog partnera/koncesionara za izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje. Recite nam nešto više o tome.

Tačno.  JP Autoceste FBiH planira realizovati izgradnju u investicijama za 2017 -2019. godinu. Na osnovu lnicijative za realizaciju projekta izgradnje brze ceste Lašva – Nević polje upućene od strane JP Autoceste, Vlada FBiH je 12.02.2016.9od. donijela Zaključak čime se JP Autoceste FBiH zadužuju da, za početak, predstavi projekat brze ceste potencijalnim investitorima i objavi javni poziv za iskazivanje interesa. Po okončanju javnog poziva će biti angažovan vanjski konsultant radi pripreme studije ekonomske opravdanosti, prijedloga modela koncesije i pripreme konkursne dokumentacije.

Prema Vašem mišljenju, koji su to glavni faktori zbog kojih nijedna domaća firma nije pokazala interes za gradnju benzinski pumpi i da li smatrate da se tu išta može uraditi u cilju da se privuku domaće firme?

Na konkurs koji smo raspisali za gradnju četiri pumpe na dvije lokacije, Bijača i Lepenica, javila se samo INA. Interes je u jednom trenutku pokazala i Hifa, ali je odustala. Iako i ja i cijela uprava preferiramo domaće kompanije, nijedna domaća firma nije bila zainteresirana za gradnju pumpi.

Nedavno je INA otvorila dvije moderne pumpe na Graničnom prijelazu Bijača, kakve ne postoje čak ni u Hrvatskoj. Planirana je i skora gradnja dvije pumpe na odmorištu u Lepenici. I njih će graditi INA, koja nas je obavijestila da je ovih dana dobila sve potrebne dozvole, tako da će one biti završene prije nove godine.

S obzirom da Autoceste rade i na održavanju do sada 92 kilometra izgrađenog dijela autoputa, možete li našim čitateljima pojasniti šta to tačno podrazumjeva?

Iako je naš fokus još uvijek na izgradnji, ne bismo trebali gubiti iz vida značajnih 92 km u prometu a za nekoliko godina dodatnih 100 km i to je jedan veliki i veoma važam sistem u Autocestama FBiH. Naime sistem održavanja i naplate je veoma kompleksan, jer imate jasno propisane norme po kojima se morate ponašati. Na prvom mjestu je sigurnost korisnika. Između ostalog, osposobili smo i vatrogasnu jedinicu, koja mora biti u sastavu Autocesta i na svaki određeni broj kilometara morate imati punkt sa vatrogasnom jedinicom, posebno kada je riječ o tunelima. Novac za održavanje osiguravamo iz vlastitih prihoda. Moram napomenuti da se novac od akciza koristi isključivo za gradnju novih dionica, a ne za održavanje. Godišnje za održavanje osiguramo oko 30 miliona maraka. Pokrenuli smo određene korake da bismo smanjili te troškove. Prije svega, radi se o tome da određene poslove, koje sada obavljaju vanjski partneri, preuzmemo mi. Na taj način ćemo uštedjeti značajan iznos. Da bismo to proveli, moramo proći sigurnosne provjere i obučiti kadrove za obavljanje tih poslova.

U posljednje vrijeme dosta se priča o novom načinu naplate. O čemu se tačno radi?

U stvari radi se o tome da postojeću elektronsku naplatu cestarine (ACC uslugu) dižemo na veći nivo i tako pojednostavljujemo naplatu cestarine za korisnike. ACC usluga kreirana je prema preporukama Evropske komisije o interoperabilnosti DSRC uređaja, i s tim u vezi zahtijevala je da ACC TAG uređaji moraju puniti na posebnim uređajima na naplatnim mjestima, što je suštinski predstavljalo poteškoće korisnicima usluge. Uvođenjem obračunskog sistema  JP Autoceste FBiH nude inovativnu uslugu gdje će se korisnicima ponuditi brojne mogućnosti (punjenje ACC TAG uređaja preko drugih medija, kao što su SMS, Voucheri, Internet bankarstvo…). Također, prvi put će biti omogućeno korištenje grupnih računa (posebno interesantno za korisnike koji imaju flote vozila ili više ACC TAG uređaja). Očekuje se da će ovaj sistem napraviti revoluciju u dosadašnjem poimanju ACC usluge, i time korisnicima pojednostaviti njeno korištenje i ponuditi dodatne pogodnosti…

Sada, kada dođete na naplatno mjesto, morate izaći iz vozila i nadopuniti svoj TAG uređaj. Mi ćemo uskoro našim korisnicima ponuditi opciju da nadopunu izvrše putem SMS-a, interneta ili kupovinom bona na benzinskim pumpama ili kioscima. Na taj način ćemo pojednostaviti svoje usluge i pojeftiniti ih. Jedan određeni period, u trajanju od godinu, imat ćemo oba načina nadopune u upotrebi, dok se postojeći korisnici ne prebace na novi sistem.

Mislimo da će novi sistem naplate početi već sredinom oktobra. U upotrebi će ostati postojeći TAG uređaji, a mi ćemo napraviti određene softverske prilagodbe u sistemu, tako da nećemo ulaziti u nove dodatne investicije.

Također pokrenuli smo dodatne aktivnosti na markiranju i snimanju svih dionica autoceste A1 na većini svjetski poznatih navigacionih sistema. Ovim se dozvoljava svim korisnicima navigacionih sistema da koriste autocestu A1 prilikom kreiranja svojih putnih ruta kroz BiH. S tim u vezi, korisnicima se nudi optimizacija saobraćajnog toka korištenjem realnih saobraćajnih parametara prilikom korištenja navigacionih uređaja.

 

m-Kvadrat

Novosti

Poslovni objekat ’’Mia Dorćol’’ – na uglu ulica Mike Alasa i...

0
Veoma važna činjenica je ta da se preklopilo takvo nastojanje sa željom investitora Nikole Lazića i firme Granit Invest, da objekat na savremen način,...

Polimer beton

Sika MonoTop® MALTERI ZA SANACIJU BETONA

Bajkovita vikendica na Vlašiću

Povezani članci

-

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime