Naslovnica Dešavanja INTERVJU Prof.dr.sci. Naida Ademović: Prvi put izrađena je karta relativnog rizika na...

INTERVJU Prof.dr.sci. Naida Ademović: Prvi put izrađena je karta relativnog rizika na djelovanje potresa u Bosni i Hercegovini

Slika 1. Raspodjela relativnog seizmičkog rizika u Bosni i Hercegovini (Ademović et al. 2019.)

Nisu potresi ti koji ubijaju ljude nego objekti. Pravilno projektovanje i primjena aseizmičkog građenja predstavljaju osnovu za izgradnju objekata koji će pokazati adekvatno ponašanje pri djelovanju potresa.

U nastavku razgovaramo sa profesoricom Naidom Ademović, eksperticom u oblasti seizmologije,  i zidanih konstrukcija. Naida je kao predsjednik radne podgrupe Tehničkog komiteta BAS/TC58 pri Institutu za standardizaciju Bosne i Hercegovine učestvoivala je na projektu koji je za rezultat imao izradu posebnih i značajnih dokumenata za oblast konsztrukcija. Napravljene su prve karte seizmičkog hazarda u skladu sa Eurocodom 8. Trenutno ove karte predstavljaju nacionalni dodatak BAS EN 1998-1/NA:2018. Sa Naidom nrazgovaramo o ljubavi prema građevinarstvu, osebujnom iskustvu i potresima kao mogućim budućim rizicima za konstrukcije područja Balkana.

M-kvadrat: Poštovana profesorice, prije svega odkud ljubav prema građevinarstvu?

Naida: Ljubav prema građevinarstvu dolazi od mog oca, Nihada. Naime, on je bio diplomirani inžinjer građevinarstva i skoro cijeli svoj radni vijek proveo je u Energoinvestu-dalekovodi. S obzirom da je bio jedan od glavnih projektanata dalekovoda u Kairu (Egipat) i Adis Abebi (Etiopiji) mi smo ga kao porodica pratili na tim radnim zadacima. Ja sam bila impresionirana obilaskom dalekovoda i odlascima u pustinju, tako da se ta ljubav prema građevinarstvu rodila baš tada. Također, tetak moje majke Melihe, Prof. dr. Faruk Filipović, diplomirani inžinjer geodezije bio je dekan Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, pa se možda može reći da se moja zainteresiranost za tehničke nauke zasniva i na tome kako su mi je oni prenijeli.

M-kvadrat: Vaš put kroz obrazovaje i nauku je tekao u više zemalja, kroz različite kulture, i donio sa sobom iskustva kojima se mogu pohvaliti rijetki, opišite nam taj put?

Naida: Naš prvi odlazak izvan granica naše domovine bio je 1983. godine kada smo otišli u Kairo. Tata je tamo projektirao i gradio tako da sam tu završila dio osnovne škole. Jedan razred sam išla u englesku školu El Alsson School, a drugu godinu sam obrazovanje nastavila u Cairo American College (CAC). Tu sam susrela veliki broj ljudi iz različitih zemalja, upoznala brojne kulture i mogu reći da me je sve to oblikovala u osobu kakav sam danas. Nakon dvije godine, vratili smo se u Sarajevo, gdje sam završila Osnovnu školu „Veselin Masleša“, te započela srednjoškolsko obrazovanje u Prvoj gimnaziji. Nakon dvije godine otišli smo u Adis Abebu (Etiopija). Obrazovanje sam nastavila na International Community School of Addis Ababa. S obzirom na rat koji je počeo u Etiopiji 1991. evakuisani smo u Sarajevo. U Sarajevu sam upisala studiji građevinarstva-konstrukterski smjer na Građevinskom fakultetu Univerzitetat u Sarajevu. Tu počinje moje obrazovanje koje je vezano za građevinarstvo. Kao najbolji student tehničkih nauka iz Bosne i Hercegovine dobila sam stipendiju koju mi je dodijelio grad Udine 1997. godine. Još kao student završne godine studija počinjem raditi za Odjel rekonstrukcije mostova preko rijeke Save pri Evropskoj Komisiji, tako da paralelno sa završetkom fakulteta počinjem sa radom. Tokom tog vremena radila sam u Tehničkoj jedinici za pomoć Evropskoj Delegaciji kao stručnjak za mostove, da bi kasnije direkto radila u sektoru za transport i energiju. Nakon diplomiranja, dobila sam DAAD stipendiju. Kao DAAD stipendista realiziram post-diplomski studiji „Master of Science in Computational Engineering“ na Rühr Universität, Fakultät für Bauingenieurwesen, u Bochumu (Njemačka). Dobila sam i posebnu nagradu kao trećeplasirana po uspjehu od ukupno dvadesetsedam studenata koji su 2004. godine magistrirali na navedenom fakultetu/univerzitetu. Doktorsku tezu sam prijavila 2006. godine, a u avgust 2007. godine sam dobila DAAD stipendiju za istraživanje u okviru doktorata u trajanju od šest mjeseci. Istraživanje sam obavila na Institutu za lake konstrukcije na Univerzitetu Stuttgart (Institut für Leichtbau Entwerfen und Konstruieren – Universität Stuttgart). Krajem 2009. godine aplicirala sam za stipendiju Evropske komisije za Erasmus Mundus program pod nazivnom “Advanced Masters in Structural Analysis of Monuments and Historical Constructions”. Nakon dobijanja pune stipendije od strane Evropske Komisije odlazim prvo u Padovu (Italija) na Univerzitet u Padovi, a nakon toga u Guimarães (Portugal) na Univerzitet Minho. Nakon završetka ovog studija vraćam se u Sarajevo, gdje sam doktorirala na Građevinskog fakultetu u Sarajevu Univerziteta u Sarajevu 2012. godine. Put obrazovanja koji sam prošla je neprocijenjiv, od stečenog znanja do divnih kolega, profesora a sada slobodno mogu reći mojih velikih prijatelja, koje sam stekla tokom boravka u različitim evropskim zemljama.

 M-kvadrat: Šta biste istakli kao oblast rada na kojima najčešće radite?

Naida: Oblast rada koja me najviše interesira je potresno inžinjerstvo, djelovanje potresa na zidane i armiranobetonske konstrukcije, te mostove. Također, oblast koja me jako interesira je pitanje oštetljivosti objekata usljed djelovanja potresa te određivanje rizika. Ovo je tematika koja je od iznimne važnosti u građevinarstvu. To je rezultiralo i objavom članka u renomiranom časopisu Bulletin of Earthquake Engineering gdje je po prvi put prikazan relativni rizik od djelovanja potresa u Bosni i Hercegovini.

M-kvadrat: Na koje projekte ste posebno ponosni, a na kojima ste imali značajnu ulogu?

Naida: Jako sam ponosna što sam vodila ispitivanje prvog velikog mosta na Koridoru Vc, mosta Drivuša. To je bilo veliko iskustvo i samo ispitivanje je trajalo preko dvanaest sati. Posebno sam počastvovana što sam član tima naučno-istraživačkog projekta ReCoTip pod nazivom “Razvoj armiranobetonskih elemenata i sustava s otpadnim prahom automobilskih guma” UIP-2017-05-7113, koji je finansiran od strane Hrvatske zaklade za znanost. Također, izdvojila bih i međunarodni COST projekat “Quality specifications for roadway bridges, standardization at a European level (BridgeSpec)” gdje sam bila član upravljačkog komiteta iz Bosne i Hercegovine. Ponosna sam na svaki projekat u vremenu dok sam radila na Institutu za materijale i konstrukcije, na Građevinskom fakultetu bez obzira o kojem projektu se radilo, da li je to bio neki manji ili pak veći projekat. Tu je naravno revizija mostovskih konstrukcija na Koridoru Vc, rekonstrukcija mosta Careva ćuprija u Sarajevu, malo učešće u projektu sanacije mosta Mehmed Paše Sokolovića u Višegradu, i drugi.

Prošle godine sam pozvana od strane velike evropske kompanije da budem savjetnik za projekat koji se bavi seizmičkim rizikom Bosne i Hercegovine i čini mi čast da su izabrali baš mene.

 Kao rezultat dugogodišnje saradnje sa kolegama sa Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izdan je novi univerzitetski udžbenik pod naslovom „Konstrukcijska pojačanja zidanih zgrada – metode i primjeri“, čiji sam koautor. Knjiga je izašla neposredno nakon razornog potresa u Zagrebu. Najveći broj oštećenih objekata u Zagrebu su bile zidane konstrukcije, što čini ovu knjigu izuzetno vrijednom i korisnom. Recenzenti udžbenika bili su prof. dr. sc. Alen Harapin, dipl. ing. građ., sa Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, i prof. dr. sc. Davor Grandić, dipl. ing. građ., sa Građevinskog fakulteta u Rijeci. Ono čime sam posebno počastvovana jeste da predgovor potpisuje emeritus Akademije tehničkih znanosti Hrvatske prof. dr. sc. Dražen Aničić, dipl. ing. građ. U svom osvrtu na djelo prof. dr. sc. Dražen Aničić ističe: „Autori ovoga djela odlučili su obraditi u svijetu malo obrađenu tematiku obnove i konstrukcijskih pojačanja zidanih zgrada, objediniti mnogobrojne rezultate suvremenih svjetskih istraživanja razasute u literaturi teško dostupnoj prosječnom inženjeru i dati vlastiti doprinos povezivanjem suvremenih metoda obnove i pojačanja s normativnim zahtjevima. Ovo djelo omogućuje čitatelju uvid u najnovije stanje znanja (engl. state-of-the-art) obrađenog područja. Dosad na hrvatskome jeziku nije objavljeno nijedno djelo slična sadržaja. Ono nadilazi opseg izlaganja prema satnici predviđenoj za zidane konstrukcije i čitatelju, studentu ili inženjeru-projektantu pruža cjelovit uvid i otvara nove vidike o tome kako za zidanu građevinu provjeriti njezinu sadašnju uporabljivost i otpornost na propisana djelovanja, ali i kako ju pojačati da bi zadovoljila suvremene sigurnosne zahtjeve. Stoga se ovo djelo u području zidanih konstrukcija može smatrati pionirskim. Kako slična djela na ovim prostorima nema, može se očekivati da će ono poslužiti svima kojima je jezik djela razumljiv. Dvije autorice djela bave se više godina specifičnim područjem nosivih konstrukcija – zidanim konstrukcijama, kao dijelom svog akademskog i profesionalnog djelovanja, a u uglednim su svjetskim znanstvenim časopisima o zidanim konstrukcijama objavile više radova. Stoga je neupitno da su za pripremu ovoga djela bile potpuno kompetentne. Treći autor mladi je znanstvenik koji se autoricama pridružio kao ambiciozni suradnik. Djelo je rezultat uspješne prekogranične suradnje eksperata u području zidanih konstrukcija i moglo bi biti poticajem za slične suradnje.“

Također, kao rezultat dugogodišnje saradnje sa Univerzitetom “Džemal Bijedić” u Mostaru krajem 2000. godine izdan je novi univerzitetski udžbenik pod naslovom Elementi održivosti okolinskih infrastrukturnih sistema, čiji sam koautor. Ovdje je još jednom povrđena saradnja između različitih oblasti, konkretno inžinjera mašinstva i građevinarstva.

M-kvadrat: Svjedoci smo u posljednje vrijeme razornih potresa u našoj najbližoj okolini, s obzirom na Vašu karijeru i iskustvo, šta biste stavili kao imperative u koracima koje građevinarstvo mora preduzeti?

Naida: Smatram da je ovo jako ozbiljan problem i da mu se mora posvetiti jako velika pažnja jer su direkno ljudski životi u pitanju. Nisu potresi ti koji ubijaju ljude nego objekti. Pravilno projektovanje i primjena aseizmičkog građenja predstavljaju osnovu za izgradnju objekata koji će pokazati adekvatno ponašanje pri djelovanju potresa. No, smatram da znanje treba nadograđivati. Neophodno je imati i određena saznanja iz seizmologije, i iz drugih oblasti, kako bi znanje bilo cjelokupno.

 M-kvadrat: Nedavno ste objavili i publikaciju sa novim seizmološkim kartama za područje Bosne i Hercegovine, recite nam nešto više o istome?

Naida: Naime, kao predsjednik radne podgrupe Tehničkog komiteta BAS/TC58 pri Institutu za standardizaciju Bosne i Hercegovine, zajedno sa stručnjacima iz naše zemlje i češke, seizmolozima i geolozima, učestvovala sam u realizaciji projekta “Support of Capacities of the Institute for Standardization of Bosnia and Herzegovina in the Area of Implementation of EUROCODES“. Glavni cilj ovog projketa je bio podržati Institut za standardizacija Bosne i Hercegovine (BAS) u području primjene evropskih standarda za Projektovanje građevinskih konstrukcija – Eurokod EN 1990, eurokodovi 1, 7, 8 i 9. Napravljene su prve karte seizmičkog hazarda u skladu sa Eurocodom 8. Trenutno ove karte predstavljaju nacionalni dodatak BAS EN 1998-1/NA:2018 i napravljene su interakcione karte za povratni period od 475 i 95 godina. Kao rezultat toga prihvaćen je orginalni naučno-istraživački rad u eminentnom časopisu Soil Dynamics and Earthquake Engineering (Elsevier). Pored toga, kao što sam već spomenula zajedno sa kolegicama sa Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, objavljen je orginalni naučno-istraživački rad pod nazivom “Rapid assessment of earthquake risk for Bosnia and Herzegovina” u časopisu Bulletin of Earthquake Engineering (Springer). Prvi put izrađena je karta relativnog rizika na djelovanje potresa u Bosni i Hercegovini, koja je prikazana na slici 1.

Kao što se može vidjeti iz karte najveći relativni rizik nalazi se u području Banja Luke i Laktaša, Tuzle, zatim centrala Bosna: Travnik i Zenica, te Sarajevo, i zapadna Hercegovina od Posušja, Širokog Brijega, Mostara, Ljubuškog i Trebinja.

M-kvadrat: Smatrate li da nam je potrebno udruženje ili komora struke specijalizirana samo za seizmologiju u BiH?

Naida: Ovo je pitanje za seizmologe, te ne bih mogla odgovoriti na ovo pitanje. Smatram da se radi o multidisciplinarnoj tematici i da je neophodna uska saradnja između različitih oblasti.

M-kvadrat: Trenutno prenosite znanje na studente fakulteta u Sarajevu, šta vidite kao imperative u budućim načinima edukacije, da li je to digitalizacija procesa ili koordinacija sa realnim sektorom?

Naida: S obzirom na brzi razvoj tehnike i digitalizacije mislim da je neophodno da u tom domenu koliko god je to moguće idemo sa vremenom. Digitalizacija je prisutna u svim segmentima, stoga i naši studenti trebaju i mogu da je koriste. Neophodno je upotrebljavati različite software prilikom proračuna, no isto tako neophodno je razvijati i inžinjersko promišljanje što im omogućava da mogu ocijeniti da li su dobili realistične rezultate. Bilo kakav “netačan” rezultat nije greška software-a nego unesenih podataka, što isključivo predstavlja grešku inžinjera. Veza sa realnim sektorom je neophodna s obzirom da najveći broj mladih inžinjera započinje tamo svoj rad. No, u svakom slučaju, smatram da je neophodno da se određeni broj mladih inžinjera priključi i naučno-istraživačkom dijelu jer u usporedbi sa drugim fakultetima u regionu imamo mali broj naučnih djelatnika koji se bave naučno-istraživačkim radom.

 BIM tehnlologija predstavlja jednu vrsu revolucije i trenutno je jako aktuelna u svijetu. Kod nas ulazi sporim i malim koracima. U velikom broju zemalja sjeverne Europe BIM se koristi već dugi niz godina. Upotrebom ovakvoj pristupa dolazi do povezivanja svih učesnika u projektiranju što je od velike važnosti. Omogućeno je bolje planiranje, brzina, a jednom pohranjeni podaci se mogu kasnije koristiti prilikom održavanja objekata što je od velikog značaja kada se govori o trajnosti objekata. Također, tu je i povezivanjem BIM-a sa Geografskim informacijskim sistemom (GIS). Evidentno je da se radi o različitim oblastima te je uska saradnja stručnjaka neophodna.

 M-kvadrat: Da li imate neku poruku za naše čitaoce?

Naida: Što se tiče obrazovanja smatram da je najvažnije ulagati u sebe i svoje znanje, uvijek biti otvoren za nove spoznaje i nikada ne posustati, biti uporan i istrajati u svemu što radite.

 Referenca: Ademović, N., Kalman Šipoš, T. & Hadzima-Nyarko, M. Rapid assessment of earthquake risk for Bosnia and Herzegovina. Bulletin of Earthquake Engineering 18, 1835–1863 (2020). https://doi.org/10.1007/s10518-019-00775-1.

Novosti

Poslovni objekat ’’Mia Dorćol’’ – na uglu ulica Mike Alasa i...

0
Veoma važna činjenica je ta da se preklopilo takvo nastojanje sa željom investitora Nikole Lazića i firme Granit Invest, da objekat na savremen način,...

Polimer beton

Sika MonoTop® MALTERI ZA SANACIJU BETONA

Bajkovita vikendica na Vlašiću

Povezani članci

-

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime