Tihomir Rozić, poznati arhitekta i voditelj arhitektonskog biroa ARS STUDIO R iz Mostara, iza kojeg su mnogi  uspješno realizirani projekti, daje odgovore na sva bitna pitanja o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu u BiH, značaju pravilnog odabira građevinskih materijala i uštedama, te o osobenostima i prednostima YTONG proizvoda.

U Bosni i Hercegovini više od 40% ukupnih energetskih potreba otpada na zgradarstvo i neophodno je obratiti posebnu pažnju na ovaj sektor, jer se tu nalaze i najveći potencijali za uštede. Energetska efikasnost u zgradarstvu ima utjecaj na smanjenje potrošnje svih oblika energije, na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, a uz duži životni vijek zgrade ima i veliki doprinos u zaštiti okoliša i smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš. Za krajnjeg korisnika najveća korist je smanjenje računa za grijanje, hlađenje i električnu energiju. Kako zbog globalnih tako i lokalnih razloga, cijene energije i energenata će i dalje rasti – što će se svakako odraziti na porast troškova života i stanovanja.

Šta se tačno podrazumijeva pod pojmom eneregetske efikasnosti u zgradarstvu?

Definicija kaže da je energetska efikasnost suma isplaniranih i provedenih mjera, koja ima za cilj koristiti minimalne količine energije, ali tako da se sačuva razina udobnosti. Pojednostavljeno rečeno, to znači upotrebu manje količine energije za obavljanje istog posla. U zgradarstvu se te uštede odnose na grijanje ili hlađenje prostora te rasvjetu. Treba napomenuti da poboljšanje načina potrošnje energije ne znači samo primjenu tehničkih rješenja, rekao bih da se tu više radi o želji pojedinca odnosno društva da stvori dodanu vrijednost promjenom svijesti i promjenom nekih starih navika.

Koliko je energetska efikasnost u zgradarstvu zastupljena u BiH?

Zadnjih godina u BIH se puno govori o energetskoj efikasnosti. Uvedeno je energetsko certificiranje objekata, postoji i zakonska osnova i stručni pravilnici koji obrađuju ovo područje. To je prvi korak i nove mjere se uglavnom odnose na javne objekte. Prema našim zakonima nakon 2013. svaki javni objekt trebao bi biti energetski certificiran i imati javno izložen certifikat o potrošnji energije. Nažalost, provedba ovih mjera na terenu nije baš zaživjela. Imamo seminare, edukaciju, dostupna je literatura, pripremaju se zakoni. Sve su to dobri počeci i priprema za terenski rad. Međutim, na terenu je situacija još uvijek dosta intertna. Sve se odvija previše sporo. Stambeni objekti u tom smislu još nisu obuhvaćeni.

Iako pojam energetske efikasnosti u zgradarstvu postoji već odavno, kod nas je ta praksa relativno nova, ali u posljednje vrijeme ima svoj, možemo slobodno reći „procvat“. Koliko je zapravo praksa energetske efikasnosti u zgradarstvu u BiH zastupljena sada u odnosu na prije 10 godina?

Kao što sam rekao inicijativa u zakonodavnom smislu, još nije proširena naprivatne objekte poput stambenih prostora, na način da se od investitora na razini izdavanja Građevinske ili Uporabne dozvole zahtijeva da ima energetsku karticu objekta. Rekao bih da u ovom slučaju najviše gubi krajnji korisnik prostora. Ako govorimo o stanogradnji, u nekim susjednim državama više ne možete kupiti stan bez energetske kartice, koja vam pruža uvid u potrošnju energije,a na osnovu koje možete procijeniti koliki će vam u budućnosti biti troškovi potrošnje energije. To je vrijedan podatak koji vam omogućuje bolju procjenu vrijednosti stana. Ovakav način omogućuje graditeljima da grade kvalitetnije, jer se kvalitet na neki način vrednuje kroz energetski certifikat. Tako sada i građanima postaje jasno ono što mi kao projektanti oduvijek znamo, dokazuje se da nešto što na početku izgleda skuplje, ako sagledamo kroz vrijeme eksploatacije, u konačnici zapravo postaje povoljnijom investicijom.

Koji su na tržištu trenutno najrasprostranjeniji sistemi, a koji osiguravaju visok stepen energetske efikasnosti u zgradama?

Mi u zgradarstvu najviše govorimo o vanjskim ovojnicama objekata, sustavima grijanja i hlađenja, te korištenju energetski efikasne rasvjete. Znači za postići visok stupanj energetske efikasnosti u zgradi morate djelovati na više frontova, odnosno optimizirati sustav. Potrebno je, ovisno o lokaciji, pravilno odabrati sustav grijanja i hlađenja. Za Hercegovinu bi to svakako bila toplinska pumpa i dizalice topline, sustavi poput voda-voda, dok je u Bosni više prisutan plin. Za postići najbolje efekte zgrada bi morala biti toplinski izolirana, znači da ima kvalitetnu termofasadu, da li je to neka ventilirajuća fasada ili žbukana fasada etics sustava s kvalitetnim otvorima. Danas se puno govori o ral ugradnji otvora, pravilnom odabiru stakala, troslojnim staklima i sl. Led rasvjeta je postala standard. Znači, ne bih rekao da se radi generalno o najrasprostranjenijim sustavima, to je više kombinacija sustava za koju se projektant odlučuje ovisno o resursima lokacije. Treba pokušati maksimalno iskorisititi prirodne potencijale lokacije i pametno odabrati sustave.

Da li postoji razlika između energetski efikasnih sistema za nove i već postojeće zgrade?

Sigurno da postoji. Kod postojećih objekata vi možete djelovati isključivo sanacijski. Npr. kod stare škole zamijenit ćete otvore i pokušati unaprijediti postojeći sustav grijanja, možda ćete raditi neke intervencije na fasadi ako je to moguće i to je jedino što možete učiniti. Kad projektirate novi objekt onda idete s potpuno novog stajališta, gdje vam je jedan od ulaznih parametara energetska efikasnost i dostupnost novih sustava gradnje. Imate šansu pravilno odabrati sav građevni materijal, a ne samo fasadu i otvore, što je izuzetno važno.

Koji su su to primarni uvjeti koji moraju biti ispoštovani da bi jedna zgrada dobila epitet energetski efikasne zgrade?

Rekao bih da je to prije svega ugodan osjećaj i doživljaj u prostoru, osvijetljenje, suhoća, ventiliranost, prozračnost, toplina. Znate, za mene nije dovoljno da zgrada ima ‘papir’ da je energetski efikasna, najvažnije je da ona u stvarnosti tako funkcionira.

Poznato je da je energetski efikasna gradnja u startu skuplja od tradicionalne gradnje. Koliko je ona zapravo skuplja i kroz koji vremenski period se može očekivati povrat uloženog novca, konkretno kada je u pitanju ušteda na električnoj energiji?

Na ovo pitanje ne mogu vam dati jednoznačan odogovor. Opet sve ovisi o lokaciji, vrsti energenta, načinu eksploatacije. Nažalost malo je statističkih podataka prikupljenih na terenu koji nam mogu dati približno precizan uvid u stvarno stanje stvari, jer kod nas energetsko certificiranje još nije potpuno zaživjelo.Moja je procjena da je to za stambene objekte nekih 30%, a da je povrat investicije za fasade i otvore kroz grijanje i hlađenje oko 5 godina, dok je za led rasvjetu nešto duži, možda nekih 7-8 godina.

Koji su trenutno najveći parametri uštede koja se može ostvariti, a koji su minimalni?

Najviše se može uštedjeti pravilnim odabirom građevinskog materijala u smislu odabira kvalitetnog građevinskog materijala za zidanje vanjskih ovojnica zgrade, te fasade i otvora. Tek nakon toga sustavi grijanja i hlađenja i rasvjete se mogu optimizirati na pravilan rad.

Da li bi možda za naše čitatelje mogli navesti neki konkretan primjer?

Mogu reći da smo prije nekoliko godina projektirali pametnu zgradu s inteligentnim upravljanjem. Riječ je o upravnoj zgradi tvrtke Feal iz Širokog Brijega. To je zgrada kojom upravlja KNX sustav koji uvezuje grijanje, hlađenje, rasvjetu i sam se podešava putem male meteorološke stanice smještene na vrhu zgrade. Znači kad je oblačno, svjetlost se u uredima samostalno pojačava, grijanje se automatski dozira na potrebnu temperaturu, kad kiša pada prozor se zatvara itd. Naravno, preduvjet za efikasan rad ovakvog sustava je izuzetno kvalitetna vanjska ovojnica zgrade koja onemogućuje nagle promjene i nagli pad temperature u prostorijama. Kao što sam već rekao, uvijek je riječ o pravilnom kombiniranju elemenata.

Koje su to osnovne karakteristike i prednosti YTONG robne marke u energetski efikasnom smislu?

Brojne su prednosti YTONG proizvoda. Osim one najuočljivije da je to kvalitetan proizvod,vrlo dobrih toplinskih karakteristika, moramo naglasiti da je to proizvod koji nije zapaljiv i koji ima izuzetna svojstva akustičnog izolatora. Naime, danas se sve više govori o negativnim utjecajima buke, posebno za kvalitetu življenja ljudi u gradovima. Buka je postala jedan od značajnih faktora pada efikasnosti u radu ljudi, ona loše utječe na zdravlje, a sveprisutna je, ne možemo je više eliminirati iz svakodnevnog života. U tom smislu, ako na startu kroz građevinski materijal možete spriječiti prodor buke iz vanjskog prostora ili susjednog stana, učinili ste veliku stvar za svakodnevni život i aktivnost pojedinca. Isto tako, svjedoci smo nove europske regulative koja zabranjuje upotrebu EPSa na fasadama iznad 12m visine, dok su alternativni materijali na našem tržištu manje prisutni zbog svoje cijene. Tu je YTONG zbog svojih toplinskih svojstava, svoje negorivosti i male specifične težine idealan materijal za gradnju zgrada s većim brojem etaža.

Xella BH d.o.o. iz Tuzle proizvodi i prodaje YTONG, koji je na bh. tržištu kao potpuno nepoznati proizvod predstavila oficijelno u martu 2009. YTONG jenaišao na veliki odjek kod arhitekata, velikih i malih investitora, građevinskih kompanija i drugih kupaca. Sa ponuđenim kvalitetom i inovacijama Xella BH postavlja nove građevinske standarde u Bosni i Hercegovini. Tema “gradnja” se već uveliko definira YTONG građevinskim materijalom.

m-kvadrat.ba