Piše: Sajma Merdan, MA. dipl. ing. maš., Ceteor, smerdan@ceteor.ba
Izmjena zakonske regulative u oba bosanskohercegovačka entiteta je omogućila da dosadašnji kupci električne energije postanu i prosumeri električne energije. Time su postavljeni temelji za jedan inkluzivan i otvoren energetski sektor koji pruža priliku građanima da budu njegovi aktivni učesnici.
Prosumer ili kupac-proizvođač električne energije je fizičko lice koje izgradi elektranu čiji je energent iz kategorije obnovljivih izvora energije, te je priključi na unutrašnje električne instalacije svog objekta. Prosumer ima pravo da proizvodi električnu energiju za sopstvenu potrošnju, da je skladišti, a višak isporuči u mrežu. Takav pristup omogućava građanima da teže ka vlastitoj energijskoj nezavisnosti, inovativnosti u primjeni tehnologija i smanjenju energijskog siromaštva.
Postavlja se pitanje zašto bi građani ulagali u ovakav vid investicije? Prevashodno motiv građana jesu uštede koje se mogu ostvariti implementacijom solarnih rješenja u vlastitom domaćinstvu preko mjesečnih računa za električnu energiju. Međutim, nestabilna tržišta energenata i dešavanja na globalnom nivou koja mogu uzrokovati nagle promjene cijena električne energije predstavljaju dodatne motivirajuće faktore za građane da ne ostanu pasivni posmatrači i iskoriste energijsku tranziciju kao priliku za ulaganje u vlastitu energijsku sigurnost. Građani su svjesni da ne mogu u potpunosti postati neovisni u opskrbi električnom energijom, ali Bosna i Hercegovina (BiH) je na dobrom putu da im omogući jednostavniji put ka samoodrživosti. Dinamičan razvoj tržišta solarne energije, geografski položaj i povoljni klimatski uslovi pružaju značajan potencijal za investiranje u solarne projekte, međutim administrativni izazovi sa kojima se investitori neminovno susreću nisu zanemarljivi.
| KOLIKI DIO MJESEČNIH PRIMANJA GRAĐANI TROŠE NA ENERGENTE?
Rezultati ankete o potrošnji domaćinstava koja je provedena 2021/2022. godine na teritoriji BiH govore u prilog tome da su mjesečni budžeti građana u značajnoj mjeri opterećeni izdacima na energente. Anketirano je 54,6% domaćinstava na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), 32,3% u Republici Srpskoj (RS) i 13,1% u Brčko Distriktu (BD), sa udjelom 50% urbanih i 50% ostalih sredina. Prema navedenom izvoru, prosječno domaćinstvo u BiH za energente na mjesečnom nivou izdvaja 141,27 KM [Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Demografija i socijalne statistike, „Anketa o potrošnji domaćinstva 2021/2022. godine“, Sarajevo, 2023.]. Taj iznos predstavlja 11% prosječne neto plate u BiH za mjesec juli 2023. godine, dok za penzionere u RS i FBiH ta brojka zauzima visokih 26% i 21% mjesečnih primanja, respektivno. |
Na klasičnu porodičnu kuću obično se postavljaju solarne elektrane snage oko 10 kW. Instalisana snaga elektrane ne može biti veća od odobrene priključne snage objekta krajnjeg kupca, a maksimalna instalisana snaga po pojedinačnom postrojenju ograničava se na 150 kW. Cijena solarnih rješenja opada ekspanzijom tržišta i povećanjem konkurentnosti među proizvođačima i dobavljačima. Visina investicije ipak ovisi o izabranoj tehnologiji, kolika će biti pokrivenost krova panelima ili pak koliko je zasjenčenje krova. Za prosječne klimatske uslove u Bosni i Hercegovini očekivana godišnja proizvodnja iznosi oko 12.000 kWh. Sve dozvole koje je neophodno ishoditi za izgradnju solarne elektrane mogu se grupisati oko ishođenja osnovne tri dozvole koje se terminološki razlikuju na području FBiH i RS: urbanistička saglasnost/lokacijski uslovi, odobrenje za građenje/građevinska dozvola i odobrenje za upotrebu/upotrebna dozvola. Druge dozvole koje se zahtijevaju od investitora pribavljaju se u postupcima ishođenja navedenih dozvola. Izgradnja solarne elektrane na krov već postojećeg objekta investitoru olakšava investicioni proces obzirom da je u takvim slučajevima potrebno ishoditi samo odobrenje za upotrebu/upotrebnu dozvolu.
DA LI JE VAŠ KROV POGODAN ZA INSTALACIJU SOLARNIH PANELA?
Za analizu solarnog potencijala neophodno je utvrditi tip stambene jedinice. Stambene jedinice koje se sastoje iz jednog ili dva stana su kuće (kosi krovovi), a one koje imaju više stanova su zgrade (najčešće ravni krovovi). Zašto je važno odrediti tip krova? Dva osnovna faktora koja direktno utiču na proizvodnju električne energije putem solarnih rješenjima jesu ugao nagiba i ugao azimuta. Ugao nagiba odnosi se na ugao pod kojim je postavljen solarni panel u odnosu horizontalu ili tlo. Ako se panel naginje prema gore ili prema dolje, taj ugao je njegov ugao nagiba. Ugao azimuta se odnosi na ugao koji pravac juga zaklapa sa pravcem prema kojem je panel okrenut. To praktično znači da ugao azimuta određuje kako se okreće panel u odnosu na jug. Najveća solarna proizvodnja se postiže postavljanjem panela na osunčanim, južno orijentisanim stranama krovova koji imaju nagib u rasponu 30°-35°. Gradnja objekata u BiH je u većini slučajeva uslovljena reljefnim prilikama, a ne prema stranama svijeta, stoga je od velike važnosti utvrditi navedene faktore. Ravni krovovi nude mogućnost optimizacije proizvodnje uz direktno podešavanje nagiba i ugla azimuta, dok se kod ravnih krovova postavljaju na već postojeći krov bez mogućnosti podešavanja navedenih uglova.
Sigurnost čitave instalacije ovisi o trenutnom stanju krova, stoga krovna konstrukcija mora imati zadovoljavajuću statičku nosivost i stabilnost. Minimalni radni vijek elektrane je 25 godina, tako da i stanje krova mora ostati nepromijenjeno tokom navedenog perioda. Uz odgovarajuću podkonstrukciju, nema ograničenja u vidu vrste krova na koji se instalira solarna elektrana.
Planiranje izgradnje solarne elektrane uključuje određivanje korisne površine krova, što se za grubu kalkulaciju može izračunati na način da za 1 kW instalisane snage u panelima treba 5 m2 površine krova. Lokacija solarne elektrane treba imati minimalan uticaj zasjenjavanja okolnih objekata, drveća, dimnjaka objekta na kojem je izgrađen sistem, okolnih brda, kao i zasjenjavanja između pojedinih panela. Takvi uticaju mogu u značajnoj mjeri smanjiti proizvodni potencijal. Prašina, polen, lišće i druge nečistoće stvaranjem sloja taloga mogu smanjiti proizvodnju, stoga je važno čistiti panele kada se za tim ukaže potreba.
