Iako sam odrastala u porodici koja je bila posvećena umjetnosti, od slikarstva, preko grafičkog dizajna i modnog dizajna, bila sam očarana filosofijom i sociologijom… jednostavno kulturom življenja. Dalji slijed, u smislu odabira arhitekture je bio prirodan i u harmoniji sa mojim odrastanjem.

Irena Pjevović, arhitekta, vlasnik i ceo studija Arhideko

Irena Pjevović je rođena 1980 godine u Nišu. Diplomirala je GAF (Građevinsko-arhitektonski fakultet) u Nišu kod profesora dr. Mirjane Anđelković, 2007 godine. Nakon diplomiranja kratko je radila u engeskoj firmi “Galamart” LTD, a zatim u “RBD Project Engineering” doo. Od 2017 godine radi samostalno u sopstvenom birou “Arhideko studio”. Sa svojim saradnicima bavi se projektovanjem poslovnih, stambenih, sportskih i turističkih objekata i enterijera.

Za početak, recite nam nešto više o sebi?

Završila sam GAF u Nišu, arhitektonski smer. Vrlo brzo sam se zaposlila u firmi “Galamat” LTD, London , UK. Nakon toga sam svoje devetogodišnje usavršavanje nastavila u firmi “RBD project engineering” u Nišu. Logičan sled događaja je bilo otvaranje samostalnog studija sto se i desilo 2017. godine pod imenom “Arhideko”, koji se i dalje razvija i raste.

Otkud ljubav prema arhitekturi?

Zanimljivo je kako ste koncipirali pitanje “otkud ljubav…” Potvrđujem sopstvenim životom da su sretni i blagosloveni ljudi koji rade ono što vole, nasuprot većine, koja beskompromisno hrli ka isključivo materijalnim aspektom. Samo ljubav prema profesiji istu stapa u naše živote, te tako jednostavno postaje dio nas. Sve manje od toga je (za moje lične standarde) mučenje i robija. Prema ovom djelu stvaralaštva moja ljubav je zaiskrila na samom početku, a razvijala tokom studija. Iako sam odrastala u porodici koja je bila posvećena umjetnosti, od slikarstva, preko grafičkog dizajna i modnog dizajna, bila sam očarana filosofijom i sociologijom… jednostavno kulturom življenja. Dalji slijed, u smislu odabira arhitekture je bio prirodan i u harmoniji sa mojim odrastanjem.

Kako je krenula vaša priča u svijet arhitekture?

Realno, sa fakulteta izlazite na prilično “klimavim nogama”. Praksa i dobar mentor je najveća sreća koja može da vas zadesi u tim trenucima. Tako sam i krenula u svijet arhitekture: gradilište, stručni nadzor i dobri mentori/kolege od kojih sam svakog dana učila nešto novo. Na fakultetu dobijete informaciju, a na terenu kontekst. Smatram da bez tog perioda “kaljenja” ne možeš postati dobar projektant. Nakon toga, menadžment u građevini mi je bio prilično zanimljiv i nekoliko godina sam posvetila usavršavanju u toj oblasti. Napokon, poslije dosta godina traženja, projektovanje je postala moja osnovna djelatnost.

Kakva je arhitektura u Srbiji?

U entropijskom smislu, Srbija ne zaostaje za ostalim zemljama Balkana.  Ratovi, bezakonje, “tranzicija” i nemaština su učinili svoje. Svedoci smo rapidnom padu standarda u svim društvenim oblastima. Arhitektura (samo) prati taj negativan trend. Kako bi mnogi savremenici rekli: “investitorski urbanizam i arhitektura”. Na sreću, postoji pravilo da teško vrijeme rađa jake i visprene ljude, te ostaje vjera da se jedino znanjem, umjećem i beskompromisnim profesionalnim stavommožemo odupreti  toj negativnoj tendenciji.

Na kojim projektima trenutno radite, a koji su u najavi?

Trenutno radim na projektima kuća za odmor za jednu njemačku firmu koja se bavi proizvodnjom tih kuća. Još nekoliko projekata paralelno se razvija, a očekujemo interesantna angažovanja oko uređenja nekoliko ugostiteljskih objekata u Beogradu, turističko-rekreacionog  kompleksa  na jednoj od naših atraktivnijih planinskih destinacija, dalji razvoj projekta “kružnog naselja” u gradu Tornsch u Njemačkoj, koji je sada na nivou koncept dizajna, tako da nas u svakom slučaju očekuje dinamična 2023 godina.

Recite nam više o vašem studiju?

Za Arhideko Studio volim da kažem je to naš prostor za kreativni razvoj, igraonica formi, boja i materijala, tkana po potrebi i senzibilitetu, kako samog klijenta tako i određene okoline, u kojoj će stari objekat dobiti zasluženo osvježenje ili će nići novi objekat, u skladu sa prirodom. Bavimo se projektovanjem proslovnih i stambenih objekata i enterijera, izvođenjem radova u enterijeru i opremanjem istih.

Ko čini tim i koliko je važan timski rad?

Ja nemam u klasičnom smislu “posao”, “rad”. Ako je disanje, hodanje posao i rad onda eto, poslujem i radim. Na sreću ili nesreću (naravno, na sreću), ja moj posao, moj rad jednostavno živim. Živim zato što volim i volim ono što živim i kako živim. Shodno svemu prethodno pomenutom, moj pobjednički tim čine moja porodica, moji bliži i dalji poslovni saradnici. Dakle, kod mene, onu podsticajnu, stvaralačku iskru čine kćer i suprug. Svo troje se staramo da u ovim ludim vremenima živimo i opstanemo, kako najbolje znamo i umijemo, da ugodimo jedni drugima i koliko je to god moguće, uljepšamo dane koje provodimo zajedno. Saša je angažovan u djelu logistike, sekretarskih poslova, održavanje računarske mreže, određenih mjerenja na terenu i slično. Moja desna ruka u projektovanju i realizaciji je dugogogišnja saradnica Maja Rajičić, arhitekta. Maja je mlada, kreativna i puna ljubavi prema onome što radimo. Novi član tima je Dragana Videnović, arhitekta, koja je na obuci i napreduje svakog dana. Uslijed proširenja obima posla, početkom naredne godine očekujemo znatno pojačanje sa još nekoliko mladih profesionalaca. Ljubav, sloga, zdravlje, razumjevanje, podrška i sinhronizacija uloga u datom mjestu i vremenu. Bez  toga, ne mogu da zamislim ni kafu da skuham, a kamoli kreativan i nadasve odgovoran posao u vidu projekata koje nam klijenti povjeravaju.

Imate li poruku za mlade arhitekte koji tek počinju da grade svoj put?

Mlade arhitekte posjeduju karakterističnu bistrinu uma i hrabrost koja je nesputana iskustvom da se late posla ma koliko težak i kompleksan bio.Zadržite tu hrabrost i britkost u godinama pred vama zato što znanje nakon završenogformalnog školovanja i iskustvo zna da sa sobom donese nesigurnost, kolebljivost i neracionalne kompromise. Za učenje, kraj puta ne postoji. Kraj puta je upravo zabluda, gordost i sujete, da sve znamo, da smo sve vidjeli, da nemamo ništa novo i korisno da naučimo. Istražujte, postavljajte pitanja, zato što samo tako možete doći u poziciju da formirate sopstveni izraz, koji će kao takav, kroz vaše djelo ostaviti traga.

Šta je inače, prema vašem mišljenju najvažnije da posjeduje arhitekta?

Prije svega znanje iz istorije i teorije arhitekture i umjetnosti uopšte.Poslije slijedi iskustvo, hrabrost, istrajnost i balans. Oplemenjujte, hrabrite, vježbajte i razvijajte u sebi obe polovine mozga, oba principa (i muški i ženski). Ako su za muški princip vezani: razum, logika, analitika, dodatna pokretačka snaga, volja, za ženski princip su vezani:  kreativnost, intuicija, mašta, senzitivnost, osećajnost, emotivnnost, empatija i dodatna briga i zaštita. Ovaj posao zahtjeva od vas dobar balans oba principa. Recimo, kao arhitekti, vama je potrebna kreativnost za dizajn, emocija da bi sve to bilo prelijepo i inspirativno za druge, a opet, analitika i logika vam je neophodna kako bi adekvatno isplanirali i konstruisali dizajn.

Za kraj, imate li poruku za naše čitaoce?

Poznata i u praksi nebrojano puta potvrđena misao: “Ko ne planira, planira neuspjeh! Boli vas zub? Idete kod automehaničara? Naravno da ne. Obratite se zubaru da vam riješi problem. Imate problem sa automobilom? Naravno da vam zubar po tom pitanju neće moći pružiti adekvatnu stručnu pomoć. Kupujete plac da gradite? Želite da renovirate staru ili napravite novu kuću? Provjerite dobro papirologiju: da li je isti pod hipotekom ili u bilo kom drugom smislu opterećen, da li možete opšte da gradite na tom placu, da li imate sve potrebne dozvole i ako nemate kako da dođete do njih Ako niste sigurni kako da to sami uradite, angažujte arhitektu. Mijenjate enterijer stana ili poslovnog prostora? Angažujte arhitektu. Tako izbjegavate neplanirane troškove, gradite u okviru vašeg planiranog budžeta, u cijelosti ili parcijalno. Tokom gradnje angažujte stručni nadzor koji će kontrolisati kvalitet radova izvođača.