Pokušavamo pronaći model otvorenog plana, koji je podložan određenoj vrsti participacije korisnika. I sve to u vrlo limitiranim finansijskim okvirima socijalnog stanovanja, sa striktno definisanim tipovima i kvadraturama stanova.

 U narednim redovima donosimo intervju sa arhitektama, Ivan Jovićević I Dušan Đurović, BIRO 81000 iz Podgorice. Ivan Jovićević je završio master studije na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 2015. godine. Dušan Đurović je završio master studije na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, 2017. godine. BIRO 81000 je mlad i ambiciozan tim. Svoj profesionalni put izgradili su na javnim arhitektonskim konkursima gdje su imali dosta uspjeha. Čitajte u nastavku.

Za početak recite nam više o sebi?

BIRO 81000 je arhitektonski biro iz Podgorice. Osnovali su ga Ivan Jovićević i Dušan Đurović 2020. godine. Ivan Jovićević je završio master studije na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 2015. godine. Dušan Đurović je završio master studije na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, 2017. godine.

Ko su Ivan i Dušan privatno, a ko poslovno?

Privatno – roditelji dvojici divnih dječaka, i muževi divnim suprugama. Poslovno – pasionirani zaljubljenici u arhitektonsku profesiju.

Otkud ljubav prema arhitekturi?

Još uvijek ne znamo odgovor na to pitanje. Niko u porodici nam se nije bavio arhitekturom. Ono u šta smo sigurni to je da se ona u značajnoj mjeri razvila u srednjoj školi. Obojica smo učili u srednjoj građevinskoj školi, arhitektonski smjer. Tamo su nam profesori prenijeli, u prvom redu, veliku ljubav prema crtežu.

Recite nam više o vašem birou?

BIRO 81000 je mlad i ambiciozan tim. Svoj profesionalni put izgradili smo na javnim arhitektonskim konkursima gdje smo imali dosta uspjeha. Naš rad se najviše vezuje za javne objekte, u prvom redu fakultete, škole, vrtiće, stadione i sportske dvorane. Svakako, dio projekata je vezan i za privatne investicije – stambene objekte i turističke objekte – hotele.

Na čemu trenutno radite i koji su vam planovi?

Trenutno razvijamo jedan tip fleksibilnog stanovanja u Sloveniji. Pokušavamo pronaći model otvorenog plana, koji je podložan određenoj vrsti participacije korisnika. I sve to u vrlo limitiranim finansijskim okvirima socijalnog stanovanja, sa striktno definisanim tipovima i kvadraturama stanova.

Šta za vas predstavlja arhitektura?

Teško je objasniti. Skup mnogih vrijednosti i načela. Živu stvar koja nas poput plastelina iz dana u dan oblikuje. Često ne stižemo ni da primijetimo te promjene.

Kakva je prema vašem mišljenju arhitektura u regiji?

Još uvijek je u tranziciji, kako se to popularno kaže, “traži se”…U svim sferama, od zakonske regulative, planerske prakse, preko strukovnih udruženja, pa sve do akademskog i praktičnog rada. Ima, podrazumijeva se, na svim poljima arhitektonskog djelovanja primjera koji na neki način predstavljaju svijetlo na kraju tunela. Međutim, problem je loš prosjek – on čini da kvalitetna arhitektura djeluje poput ekscesa.

Koliko je bitna edukacija mladih kadrova?

Jako je bitna. U kontekstu prethodnog pitanja mi vjerujemo da će se stanje u arhitektonskoj profesiji u zemljama regiona popraviti onoga trenutka kada se dovoljno mladih i obrazovanih kolega vrati u svoje države, i stvore određenu plodotvornu “kritičnu masu”. Masu koja neće svoje djelovanje zasnivati isključivo na lamentiranju nad realnošću, već koja će strpljivo i sistemski graditi strategije arhitektonskog razvoja s vizijom opšteg dobra. Pozitivan zaokret je svakako neophodan.

Šta je najvažnije za jednog arhitektu?

Da izbjegne rutinu, i da se edukuje u kontinuitetu iz dana u dan.

Imate li uzore u arhitekturi?

Imamo, naravno, i u arhitekturi i u svim sferama života.

Imate li savjet za naše čitaoce?

Pratite M kvadrat i dođite u Crnu Goru na more.