Podignite pogled i uživajte razmišljajući o tome što joj je sve prethodilo i što joj slijedi.
Za početak recite nam nešto više o sebi?
Moje ime je Ivana Ivić Žarko. Živim i radim u Splitu, te sam zaposlena u tvrtci SUPER URED gdje obnašam funkciju direktorice. Naša tvrtka bavi se poslovima izrade projektne dokumentacije za sve vrste projekata od malih interijera do velikih stambenih, poslovnih i drugih zgrada kao i izradom prostornih planova većih obuhvata.
Otkud ljubav prema arhitekturi?
Ljubav arhitekturi razvila se još u srednjoj školi kada sam se po prvi puta počela susretati sa temama vezanim za projektiranje jer su moji roditelji također projektanti. Svidjelo mi se ono čime su se bavili te niz tema o kojima se diskutiralo prilikom izrade pojedinih projekata pa sam u tom trenutku donijela odluku o upisu na studij arhitekture. Konačno, nakon uspješno završene srednje škole te dobro napisanih prijemnih ispita na fakultetima u Splitu i Zagrebu odlučila sam se na upis preddiplomskog studija arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje sam i završila svih pet godina predviđenih studijskim programom.
Kako je krenula vaša priča u svijet arhitekture?
Već sam za vrijeme studiranja imala priliku raditi na nizu zanimljivih projekata od kojih se posebno izdvajaju oni na kojima sam radila sa profesorima, Jasenkom Horvatom i Tihomirom Jukićem, koji su me uveli u do tada potpuno nepoznati svijet koji nije podrazumijevao samo kreativnost, koja se često veže us arhitektonsku profesiju, nego i organizaciju, odgovornost, upravljanje resursima i komunikaciju kako sa kolegama tako i sa krajnjim klijentima. Na temelju ovih iskustava stekla sam nužnu dozu samokritike, ali sam također otvorila čitav niz novih tema koje nisu dio uobičajenog programa obrazovanja arhitekta u Hrvatskoj, ali su važne za sve ono što nas dočeka nakon odlaska sa fakulteta i početka samostalnog rada.
Na kojim projektima trenutno radite, a koji su vam u najavi?
U uredu trenutno radimo na mnoštvu različitih projekata koje je teško razvrstati prema određenim kategorijama kao što su veličina, tipologija, vrsta zahvata i slično. Svakako, radi se o značajnom broju, na koji smo ponosni, ali smo zbog toga i posebno oprezni jer nije jednostavno uskladiti obveze prema desecima klijenata pogotovo kad dijapazon posla uključuje sve od vrlo malih projekata interijera do prostornih planova koji se izrađuju za goleme obuhvate ili složenih javnih prostora i zgrada. Što se kategorije projekata u najavi tiče, nemamo je iako u svakom trenutku postoje neki projekti o kojima se razgovara, ali tek trebaju biti ugovoreni.
Recite nam više o vašem studiju?
Naš ured nalazi se u Splitu i u ovom trenutku okuplja deset stalnih zaposlenika te više desetaka suradnika koji sudjeluju u izradi projektne dokumentacije kao i u različitim fazama realizacije projekta od tehničke podrške prilikom projektiranja do pomoći pri realizaciji svih faza projekta u smislu gradnje. Naš tim čine mlade arhitektice i arhitekti koji su svoje obrazovanje stjecali na arhitektonskim školama u Splitu i Zagrebu, ali i izvan Hrvatske. S obzirom na navedeno, ured je poprilično internacionalan pa često komuniciramo na engleskom jeziku. Dobro vladamo i drugim stranim jezicima što nam je posebno korisno prilikom komunikacije sa naručiteljima koji nisu sa našeg govornog područja, a kojih je svakim danom sve više.
Ko sve čini tim i šta vam je najvažnije prilikom projektovanja?
Prilikom projektiranja najvažnije je biti precizan i dosljedan. Preciznost podrazumijeva osiguravanje visoke razine tehničke opremljenosti i usklađenosti svih izrađenih materijala dok se dosljednost odnosi na poštivanje uzanci arhitektonske profesije, vlastito postavljenih pravila poslovanja te vlastito prilagođenih alata koji osiguravaju efikasnost rada. Kreativnost, iako prethodi svemu navedenom, zapravo dolazi do izražaja samo kada su navedene osnove do kraja ispunjene – tada nastaje arhitektura u punom smislu riječi.
Kakva je arhitektura u Hrvatskoj?
Arhitektura u Hrvatskoj ima mnogo lica, a za ovo postoje dva razloga. Prvi je specifična prostorna raznolikost s obzirom na bitno različite dijelove zemlje – priobalni, planinski i kontinentalni dok je drugi raznolikost društvenih skupina, a time i interesa, karakteristična za sve priobalne zemlje gdje se stoljećima, a na poseban način u posljednje vrijeme tj. vrijeme intenzivnih putovanja, događaju susreti potpuno različitih kultura, životnih stilova, pa tako i interesa. Ovo definira kontekst u kojem radi većina hrvatskih arhitekata koji se s jedne strane podrazumijeva odgovor na rastuće potrebe lokalnog stanovništva za izgrađenim prostorom gdje “hvatamo korak” za razinom koja predstavlja standard u drugim zemljama Europske unije, bilo da se radi o javnim ili privatnim projektima. S druge strane hrvatski se arhitekti susreću sa golemim brojem neuobičajnih projekata vezanih uz turizam, ali sve češće i industriju ili poljoprivrednu proizvodnju čiji je rast također potaknut razvojem putovanja tj. svojevrsnim otkrivanjem Hrvatske od strane inozemnih investitora.
Ko su vam uzori u arhitekturi?
Naši uzori su suvremeni kolektivi koji su ostaviti u nasljeđe predivne primjerke arhitekture kao i iznimni pojedinci čiji stvaralački genij i danas oduševljava bez obzira što oni sami možda više nisu među nama. Radovi istinskih velikana arhitekture formirali su prve alate koje smo koristili u vlastitom radu te ih nadograđivali novim znanjima i tehnologijama primjerenim današnjem vremenu. Od imena koja su poznata široj publici najčešće se osvrćemo na radove OMA-e, BIG-a, Snohette, MVRDV-a, Frank Lloyd Wrighta, Mies Van der Rohea, Tadaa Anda, Davida Chipperfielda, Lacaton & Vassala i sl.
Imate li neku poruku za naše čitaoce?
Arhitektura je svuda oko vas. Podignite pogled i uživajte razmišljajući o tome što joj je sve prethodilo i što joj slijedi. Ako se kojim slučajem odlučite i sami upustiti u neki projekt potražite inspiraciju u radovima vrhunskih arhitekata poput onih koje smo naveli kao naše vlastite uzore.