spot_img

Jelena Popović: Arhitektura u BiH je jako promjenljiva

Smatram da bismo mi, kao arhitekti, na višem nivou mogli, trebali, morali,  da damo planski karakter blokova i cjelina, a da unutrašnjost prostora više prilagodimo investitorima i damo karakter prostoru koji će oslikati klijenta i gdje će u njemu pokrenuti emocije.

Intervju: Jelena Popović , dipl.ing.arh.

Jelena Popović (rođ. Vrhovac), rođena 1989 godine u Prnjavoru. Završila Arhitektonsko Građevinski fakultet u Banja Luci, smjer konstruktivno inženjerstvo. Licenciran izvođač i projektant, trenutno zaposlena u Građevinskom preduzeću „Gradip“ d.o.o. u Prnjavoru, gdje pored ovog posla ostalo vrijeme posvećuje usavršavanju sebe, projektovanju enterijera, postavljanju temelja i osmišljavanju koncepta svog studija. Također, privatno usredotočena na prijavljivanje radova za konkurse, za koje bismo izdvojili saradnju sa kolegicom Vanjom Šikman, master ing.arh i zajedničkom pobjedom na konkursu za najbolju fasadu u BiH koju organizuje firma SFERA 2021 i osvojeno prvo mjesto u kategoriji praškastih materijal, odnosno ETICS fasadnih sistema za stambeno poslovni projekat Cinema Tower, kao i prolasku za online izložbu za Međunarodni konkurs  za Eko naselje u Petrovaradinu u istoj zajedničkoj saradnji sa koleginicom. Te našem zajedničkom učešću kao gostujući predavač na XI Međunarodnoj stručno naučnoj konferenciji – Fasadni sistemi i ventilirajuće fasade – SFERA 2022 u Sarajevu.

Arhitektica Jelena Popović gost je ovomjesečnog broja časopisa m-Kvadrat. Sa Jelenom smo imali priliku i ranije sarađivati, ali ovaj put donosimo detaljan intervju s njom, a razgovarali smo o ljubavi prema arhitekturi, generalno o arhitekturi u BiH, projektima koje radi, ali i onima koji su u najavi.

Za početak, recite nam nešto više o sebi?

Živim i radim na relaciji Prnjavor – Banja Luka. Diplomirala sam arhitekturu na Arhitektonsko-Građevinskom fakultetu u Banja Luci. U struci sam zaposlena kao licencirani arhitekta u Građevinskom preduzeću „Gradip“ d.o.o. u Prnjavoru, pretežno na projektima visokogradnje, dok ostatak svog dana gajim afinitete prema radu, istraživanju i izvođenju projekata enterijera kao samostalni arhitekta. Želja i ambicije su osnovati vlastiti biro s kojim ću težiti pomjeriti granice u svijetu arhitekture i dizajna, kao i odnose prema klijentima i svijesti drugih ljudi prema arhitekturi.

Otkud ljubav prema arhitekturi?

Ljubav prema arhitekturi kada pogledam retrospektivno se provlačila od najranijeg djetinjstva. Zainteresovanost za oblike, boje, za prostor se rodila od kreiranja formi Lego kockica, te čestim analiziranjem časopisa o arhitekturi i enterijerima zajedno sa ocem, koji nije bio naše struke, ali je bio neko ko je uvijek nešto gradio i stvarao, i ko se razumio u posao građenja, i samim tim mene zainteresovao za tu oblast. Sve je to podsticala i vječita zaljubljenost u Disney produkciju, gdje njihova maštovitost i kreativnost stvaralaštva su mene podsticala da maštam i da svaki prazan  papir iskoristim da crtam i skiciram svoje omiljene junake. Sve je išlo do toga da sam počela bijele zidove po stanu kreirati svojim junacima i davati identitet prostora, i tako shvatila da je to nešto što želim u životu da se bavim i da istražujem kreativnost i dajem identifikaciju prosra oslikanog prema samom korisniku, jer je to nešto što se iznova analizira i uvijek daje i postavlja nove izazove, i nešto je što nije jednolično i šablonski.

Kako je krenula vaša priča u svijet arhitekture?

Sve ovo prethodno o čemu sam spominjala je imalo uticaja da dublje zađem u svijet arhitekture, njenog studiranja, koje se poslije studija samo nastavlja i nadovezuje, gdje je kontinuitet neprekidan. Saznanje da je arhitektura neiscrpan izvor kreativnosti i istraživanja, koja nakon cjelokupnog procesa, iza sebe ostavlja trag u vremenu među generacijama, je nešto što je mene privuklo, da nešto istinski zavolim, i da u tome pronađem sebe, i shvatim da je to nešto čemu želim posvetiti život.

Kakva je arhitektura u BiH?

Arhitektura u BiH je jako promjenljiva, ujedno dinamična, ali i podložna raznim uticajima, i često puštena na volju investitorima, bez nekih većih planskih i čvrstih planova gradnje. Dosta nam arhitektura naših prostora nema identitet mjesta, šarolika je. Smatram da bismo mi, kao arhitekti, na višem nivou mogli, trebali, morali,  da damo planski karakter blokova i cjelina, a da unutrašnjost prosora više prilagodimo investitorima i damo karakter prostoru koji će oslikati klijenta i gdje će u njemu pokrenuti emocije. Ali vanjski obrisi arhitekture treba da formiraju jednu priču i cjelinu, gdje treba da se poštuju određena pravila gradnje i stila.

Gdje crpite inspiraciju?

Generalno sam osoba koja voli estetiku, i koja ju analizira u svim situacijama i u svim pozicijama. Najveću analizu, ali i inspiraciju pronalazim u putovanjima svijetom, sagledavanju različitih kultura, običaja, interpretacija, principa građenja. Takođe, dosta inspiraciju crpim na analizama citata poznatih dijela i izjava arhitekata, i na samoj analizi psihologije čovjeka. Pored svega ovoga za mene su djeca i porodica nešto što mi daje snage i volje za napredovanjem.

Šta je najvažnije da posjeduje svaki arhitekta?

Smatram da svaka osoba treba da se pronađe u nečemu i da se preda tome upotpunosti, i da radi nešto što istinski voli, jer samo tako može napredovati i dati onaj svoj maksimum. A tako i arhitekti, treba prvenstveno da vole svoj posao i da u svaki projakat uđu istinski duboko u srž i predano da se posvete samoj analizi, i da žive kroz to… a uz to treba da posjeduju kreativnost, maštovitost, upornost i sposobnost da pronađe najbolja funkcionalna rješenja datom prostoru. Da zna da kombinuje estetiku i funckionalnost uz primjenu i upotrebu novih materijala i nove tehnologije.

Na kojim projektima trenutno radite, a koji su u najavi?

Trenutno sam završila sa jednim većim izvođačkim projektom, na kome sam bila glavni projektant i koordinator projekta Aparthotel Jahorina Mountain, kao i učestvovanje na međunarodnom konkursu Eko naselja na Petrovaradinu u Srbiji. Sada trenutno radim na par projekata enterijera, kao i nadzor nad njihovim izvođenjem u novoizgrađenim objektima u Banja Luci. U najavi su takođe projekti enterijera na nekoliko luksuznijih kvartova u novogradnji, kao što su Palata u Banja Luci, Naselje Park u Banja Luci, ali takođe i stan u naselju Belgrade Waterfront…

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Tempo nam je svima danas veći, pa tako i moj dan počinje već rano ujutru u 6h. Djeca, škola, i moj odlazak na posao. Rad na projektima unutar firme, a u koraku s tim rješavanje svih detalja oko privatnih enterijera i izvođenja, poslije posla odlaska na gradilišta i povratak kući djeci, njihovoj školi, obavezama, kao i dodatno analiziranje sa klijentima i crtanje koliko to tempo zahtijeva da nekad ide i kasno u noć, kako bih sve to uspjela uskladiti i sve ispoštovati.

Ima li nešto što nismo spomenuli, a bitno je?

Težim ka osnivanju svog studija, koji ću uskoro predstaviti i ponosno stati iza toga. Ideja je da gradim svoju viziju i ostvarim svoj pečat u svijetu arhitekture. Arhitektura je strast, posvećenost, istrajnost, ljubav, estetika i funkcionalnost u jednom! Prenijeti stanje ličnosti, emocije, personalizaciju klijenta u prostor sa funkcionalnošću i dobrom organizacijom, zajedno sa aspektima uštede energije i održivosti je nešto čemu težim. Treba reći svijetu nešto izvan šablona, u kontekstu arhitekture datog vremena. Bitno mi je još reći da za sebe ne smatram da samo projektujem enterijer i prostore za rad i život, već da projektujem nečije snove!

Za kraj, imate li poruku za naše čitaoce?

Ljubav je nešto što sve nas pokreće. Pronađite je u bilo kom obliku i njegujte ju. Iscrpite tu emociju u djelo i ostavite iza sebe nešto s čim ćete da se ponosite. Vjerujem da mašta i kreativnost mogu promijeniti svijet.

Popularno

Copyright- 2021 | m-Kvadrat Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.