PhD student na Sveučilištu u Ljubljani, Arhitektonski Fakultet, Ljubljana, Slovenia,dipl. ing.arh. Ana Martinović za portal m-Kvadrat govori o održivoj regeneraciji energetske baštine, koja je zapravo njeno područje djelovanja,  kako sačuvati arhitektonsku baštinu, te kakva je situacija s arhitektonskim naslijeđem u Bosni i Hercegovini?

Rođena 1985. u Mostaru, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je 2011. na Arhitektonskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplome arhitektonsku i urbanističku praksu obavlja u uredima: A_minimal, Grgurević i partneri, Arriola y Fiol, U.O.A. Miloš Pecotić. gdje surađuje na brojnim arhitektonskim i urbanističkim projektima. Tijekom profesionalnog rada sudjelovala je na brojnim arhitektonsko-urbanističkim natječajima. 2015. godine upisuje doktorski studij arhitekture na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani pod mentorstvom dr. Sonje Ifko te komentora dr. Matjaža Uršiča. Aktivno sudjeluje u istraživačkim radovima i pisanju znanstvenih članaka, te brojnim arhitektonskim radionicama.

1. Vaše područje djelovanje jeste održiva regeneracija arhitektonske baštine u širem urbanom kontekstu. Koliko se dugo bavite time i otkud ljubav prema ovom zanimanju?

Zanimanje za arhitekturu i prostor grada prisutno je još od srednjoškolskih dana što je rezultiralo upisom Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2004. godine. Nakon završenog studija, sudjelovanjem na arhitektonsko-urbanističkim  natječajima, te kroz iskustvo stjecano u domaćim i stranim arhitektonskim uredima volja za dubljim proučavanjem problematike prostora se povećala što je dovelo do upisa doktorskog studija na Arhitektonskom Fakultetu u Ljubljani 2016 godine pod mentorstvom dr.sc.Sonje Ifko.

2. Recite nam šta zapravo znači pojam održiva regeneracija arhitektonske baštine u širem urbanom kontekstu?

Pojam održivosti posljednjih nekoliko desetljeća sve je prisutniji kako u znanstvenim , tako i u primjerima u praksi. Održivi razvoj obuhvaća tri elementa: ekonomsku, ekološku i socijalnu održivost, pri čemu je u praktičnoj primjeni održivosti u kontekstu arhitekture naglasak još uvijek stavljen prije svega na ekonomsku, te potom na ekološku komponentu,dok je socijalna održivost najmanje zastupljen i istražen element održivosti. Za uspješnu i održivu regeneraciju arhitektonske baštine sva tri elementa održivosti bi trebala biti zadovoljena što predstavlja veliki izazov  zbog kompleksnosti koja prati cjeloukupni proces obnove graditeljske baštine.

3. Kako sačuvati arhitektonsku baštinu?

Kroz proučavanje brojnih primjera rekonstrukcije arhitektonske baštine, te ispitivanje pozitivnih i negativnih strana poznatih pristupa obnovi, vidljivo je da su potrebe za zaštitom prevazišle puko konzervatorsko štićenje baštine naročito u područjima poput Bosne i Hercegovine gdje su institucije u potpunosti zakazale prilikom kvalitetnog očuvanja baštine. Najbolji način  za očuvanje svakog tipa arhitektonske baštine je, poštujući određene konzervatorske naputke, njeno aktivno korištenje što podrazumijeva kompleksno istraživanje te međusobnu suradnju svih sudionika prostora i stručnih tijela.

4. Kakva je situacija s arhitektonskim naslijeđem u Bosni i Hercegovini?

Bogata kulturna i arhitektonska baština dio je povijesnog nasljeđa Bosne i Hercegovine. Nažalost,  tijekom posljednjeg rata, mnoge građevine od izuzetnog arhitektonskog i urbanističkog značaja su uništene. Bez odgovarajuće institucionalne zaštite, koja je u mnogim slučajevima izostala, brojne građevine ostale su prepuštene same sebi i propadanju.  U posljednje vrijeme događaju se određene inicijative koje pokreću pitanje problematike zaštite arhitektonskog nasljeđa. Izložba „(Re)konstrukcija i dekonstrukcija“ održana u Mostaru u organizaciji Društva povijesničara umjetnosti Hercegovine; izložba „Problemi i potencijali industrijskog nasljeđa u BiH“ u organizaciji AABIH u Sarajevu, te kasnije i ostalim gradovima diljem BiH samo su neki od primjera. Dakle, zainteresiranost od strane struke za problematiku zaštite i adekvatne održive obnove arhitektonskog nasljeđa svakako postoji i sudeći prema ovim inicijativama tema arhitektonskog nasljeđa se polako, ali sigurno približava svim dionicima prostora.

5. Možete li nam objasniti pojam održive urbane regeneracije?

Pojam regeneracije urbanog tkiva označava obnavljanje oštećenog i devastiranog gradskog tkiva. Urbana regeneracija se smatra instrumentom održivog razvoja. Ekonomski razvoj, socijalna kohezija i zaštita okoliša su tri nerazdvojiva elementa održivog razvoja. Korištenjem postojećih stvorenih resursa – graditeljskog nasljeđa i njegovom rekonstrukcijom, istovremeno se podiže standard u širem prostoru. Krajnji cilj vodi ka većoj zaposlenosti, socijalnoj jednakosti i ekonomskom blagostanju.

6. Nedavno ste u Mostaru održali predavanje o temi ”Prilagodljiva ponovna upotreba industrijske baštine u procesu urbane regeneracije”. Pojasnite nam i taj pojam,o čemu ste zapravo govorili?

Kako je već ranije spomenuto, najbolji način očuvanja arhitektonske baštine je njeno aktivno korištenje. Predavanje u Mostaru je poslužilo kao svojevrsni uvod i najava izložbe „Problemi i potencijali industrijskog nasljeđa u BiH“ u organizaciji AABIH i Centra ADA Mostar, te je glavna tema predavanja bio odnos prema industrijskom nasljeđu. Kroz uspješne primjere regeneracije industrijskog nasljeđa, te predstavljanje potencijala industrijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine predavanje je imalo za cilj približiti zainteresiranoj i stručnoj javnosti problematiku ovog dijela graditeljskog nasljeđa.

7. Gdje vidite arhitekturu u BiH u narednom periodu?

Prateći arhitektonsku scenu u BiH svakako bih istaknula inicijativu mladih arhitekata iz Asocijacije Arhitekata koji su unijeli potrebni entuzijazam i pokazali kako je uz mnogo truda i rada moguće napraviti korak dalje. Kada je u pitanju regeneracija arhitektonske baštine potrebna je kvalitenija organizacija institucionalnih tijela, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, koja nažalost već godinama ne funkcionira u skladu s etikom struke. Osim toga, naglasak treba staviti i na upoznavanje cjeloukupne zajednice sa značajima i vrijednostima arhitektonske baštine, kao i kvalitetniju na edukaciju mladih na tom polju.

m-Kvadrat