Modeliranje građevinskih informacija (BIM) sve je češća kratica među arhitektima. Većina ureda i stručnjaka već migriraju ili planiraju prijeći na ovaj sistem, koji digitalno predstavlja fizičke i funkcionalne karakteristike zgrade, integrirajući razne informacije o svim komponentama prisutnim u projektu. Kroz BIM softver moguće je digitalno stvoriti jedan ili više tačnih virtualnih modela zgrade, što omogućuje veću kontrolu troškova i efikasnost u radu. Također je moguće simulirati zgradu, razumijevajući njezino ponašanje prije početka gradnje i podržavajući projekt u svim fazama, uključujući i fazu nakon izgradnje ili demontaže i rušenja.
BIM metodologija uglavnom se razvija i primjenjuje na nove građevinske projekte, a njezin potencijal u segmentu obnove i nadogradnje još se istražuje. Ako uzmemo u obzir društvene potrebe za poboljšanjem prostorne kvalitete i loših performansi ogromne većine postojećih građevinskih fondova, posebno što se tiče potrošnje energije, BIM može doprinijeti da nadogradnje i obnove budu učinkovitije, inteligentnije i održivije.
Kako bi se postigla bolja kontrola faza projekta, potrebna je priprema projekata u BIM-u, što omogućava veće detalje u proračunu i planiranju preventivnog održavanja projekta. BIM se može koristiti za predviđanje mogućih pogrešaka u stvaranju dizajna za različita područja projekta, kao i provjeru utjecaja projektnih odluka i identificiranje nespojivosti između sistema. Projekat započet na BIM platformi ima sasvim drugačiji pristup od CAD-a, jer nije prikazana samo njegova geometrija, već sve njegove komponente, pa čak i elementi koji još nisu toliko evidentni i koji mogu utjecati na dizajnerske odluke.
Bez sumnje, raditi s obnovom uvijek je malo rizičnije nego započeti posao od nule. U procesu postoje ugodna i neugodna iznenađenja koja zahtijevaju brza i tačna rješenja kako bi se izbjeglo gubljenje vremena i, prije svega, resursa. Kako bi se smanjila mogućnost nesporazuma, prvi korak je ulaganje u istraživanje i digitalni prikaz okoliša ili zgrade. U tu svrhu, sve od 2D CAD crteža ili skupa građevnih dokumenata vrijedne su informacije za stvaranje modela zgrade. Naravno, ako je zgrada starija, vrlo je vjerovatno da će svi dokumenti biti na papiru, što će zahtijevati dodatno skeniranje i rad. Postoje kompanije koje su se specijalizirale za ankete, kao i za procese koji digitalno hvataju okoliš pomoću lasera i skenera, kroz oblak tačaka ili fotogrametriju, što se može izvršiti čak i pomoću dronova.
Jednom kada se geometrija osvoji, započinje teži dio uvođenja podataka o instalacijama (cjevovodi, klima uređaji, struja). S dobro izgrađenim modelom koji je istina u zgradi koja se mora preurediti imamo bazu podataka koja se može koristiti i ažurirati tokom njenog životnog ciklusa, od puštanja u pogon do naknadnog redovnog održavanja. Ono što je najvažnije, s BIM modelom moguće je razumjeti i predvidjeti kako će se projekat izvoditi i kako će se ponašati s pitanjima poput toplinske, vizualne i zvučne udobnosti, izmđeu svih ostalih parametara. Pored toga, možete registrovati model i imati veću kontrolu nad porijeklom materijala, procesima kroz koje ste prošli i odgovarajućim odredištem u slučaju demontaže.
Na primjer, pomoću BIM modela moguće je simulirati upotrebu prirodne rasvjete, zasjenjenja i čak i potencijala za korištenje fotonaponske energije na određenom mjestu. Ako je model dovoljno kompleksan da obuhvati i hidrauličke i klimatizacijske instalacije, moguće je testirati i predložiti određene modifikacije koje mogu poboljšati učinkovitost sistema. Naravno, važno je imati mogućnost uspoređivanja prethodnih izračuna i odrediti hoće li ulaganje biti logično ili ne. Dizajneri mogu brzo procijeniti stvarne energetske performanse zamijenivši pojedinu fasadnu oblogu s drugom s višim nivoom izolacije, ili na primjer, jednostavno testirati drugu boju. Moguće je i brzo bruto izvješće o stanju co2 otiska na objekat, revizija svih materijala i procesa radi kasnijeg certificiranja.
Uz to, BIM omogućava veću saradnju između različitih savjetnika i aktera koji su uključeni u projekat, bolje upravljanje vremenom i tokovima rada, te, prije svega, pomaže u otkrivanju bilo kakvih sukoba i nespojivosti toliko uobičajenih u radovima obnove i dogradnje. Uz ogroman popis postojećih zgrada u našim gradovima, zajedno s latentnom zabrinutošću o očuvanju prirodnih resursa i održivosti, ništa nije prirodnije od fokusiranja na razvoj pametnijih, održivijih i učinkovitijih projekata obnove i ponovne upotrebe. BIM može puno doprinijeti tome.
