Kako buka utječe na naše zdravlje?

Bučno okruženje može značajno i negativno utjecati na naše tijelo, te je glavni krivac za koncentraciju, učenje i produktivnost u učionicama i uredima. Glavobolja je jedan od trenutnih simptoma buke. No, boravak na vrlo bučnim lokacijama može donijeti većim problemima poput gubitka sluha, smanjene koncentracije, visokog krvnog pritiska, pa čak i loše probave. Također može pokrenuti visok nivo stresa, poremećaje u spavanju, promjene raspoloženja, ubrzane otkucaje srca i zvonjavu u ušima. Ovaj nevidljivi neprijatelj se često zanemaruje u gradovima, uz buku gustog prometa i rušenja, ili bučne opreme poput generatora i klima uređaja. Međutim, mogu se poduzeti učinkovite mjere kako bi se izbjegla nepotrebna buka.

Za početak, potrebno je razumjeti nekoliko važnih koncepata i pojmova akustike. Akustika je vrlo složena nauka i arhitekti joj pridaju dužnu važnost samo kad nije dobro riješena. Najčešće korištena jedinica za zvuk je decibel. Za razliku od jedinica poput metra ili kilograma, od kojih većina jasno pokazuje komparativnu dužinu ili težinu, decibele je mnogo teže izmjeriti bez mjerača nivoa zvuka.

Graham Bell prvi je otkrio da je skala zvuka koju uho opaža logaritamska, poput Richterove skale, koja kvantificira jačinu potresa. Ova logaritamska skala omjera intenziteta zvuka prilagođava se jačini koju percipira ljudsko uho. Budući da možemo čuti vrlo širok raspon intenziteta zvuka, granica zvučnosti – 10-12 vata / m2 – konvencionalizirana je u količinu od 0 decibela. Dakle, zvukove niže od toga ne možemo čuti. Na frekvenciji od 1000 Hz, ljudsko uho bezbolno podržava  intenzitete do 120 dB. Iznad ove vrijednosti zvukovi su štetni i mogu nepovratno uništiti strukture unutarnjeg uha. Izložiti se nivou zvuka iznad 90 dB duže od 4 sata vrlo je štetno.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koristi vrijednost od 55 dB kao idealani nivo za izlaganje većinu vremena. WHO ističe da je oko 20% stanovništva u zemljama Europske unije tokom dana izloženo buci iznad 65 dB, a više od 30% noću je izloženo nivoima iznad 55 dB. Naročito noću, izlaganje buci ovog intenziteta može pokrenuti poremećaje pri spavanju i nesanicu, pa čak i povišen krvni pritisak.

Da biste dobili predstavu o glasnoći, normalan i civiliziran razgovor iznosi oko 60 decibela. Ovo je također važna referentna vrijednost, na pola puta između granice zvučnosti i granice neugodnog okruženja (120 dB). Normalno disanje emitira 10 dB, tihi šapat 30 dB, a opuštajući zvuk kiše 50 dB. Od 60 dB nadalje potrebno je obratiti pažnju na produženu izloženost buci. 85 dB je već ekvivalentno buci zagušene ulice, 110 dB bebi koja glasno plače pored vas, a 120 dB jačini grmljavine. Pogledajte u donjoj tablici neke referentne vrijednosti:

print