Umjetna inteligencija transformiše način na koji dizajniramo i gradimo. Do 2050. godine učinci usvajanja umjetne inteligencije će se osjetiti u svim aspektima našeg svakodnevnog života. Budući da se svijet suočava s brojnim kritičnim i složenim izazovima, od klimatske krize do stambenih prostora, AI ima za cilj napraviti razliku između distopijske budućnosti i zdrave budućnosti.
Gledajući unaprijed, analiziramo događaje i zauzvrat zamišljamo kako AI može oblikovati naš život na bolje. Umjetna inteligencija široko se definiše kao teorija i razvoj kompjuterskih sistema za izvršavanje zadataka koji obično zahtijevaju ljudsku inteligenciju. Izraz se često primjenjuje za sposobnost mašine ili sistema da prosuđuje, otkrije značenje, generalizira ili nauči iz prošlih iskustava.
Danas AI već koristi algoritme da sugeriše ono što bismo trebali vidjeti, pročitati i čuti, a ti su se sistemi proširili na svakodnevne zadatke poput predloženih putnih ruta, autopilota, skladištenja i logističkih lanaca opskrbe. Čak i ako toga nismo svjesni, već osjećamo učinke usvajanja AI.
Pratimo detaljnije kako će umjetna inteligencija oblikovati dizajn do 2050. Od zračnih taksija i urbane inteligencije do konstrukcije i singularnosti AI će i dalje oblikovati način na kako živimo, radimo i zabavljamo se.
Budućnost rada
Prema časopisu The Economist, 47% posla koji su ljudi napravili zamijenit će roboti do 2037. godine, čak i oni koji su tradicionalno povezani sa univerzitetskim obrazovanjem. Ti će se poslovi izgubiti jer “umjetna inteligencija, robotika, nanotehnologija i drugi društveno-ekonomski faktori zamjenjuju potrebu za ljudskim zaposlenicima.”
Voditelj uredništva podataka i sadržaja Nicolás Valencia istražio je ovu ideju prije dvije godine i kako će automatizacija utjecati na arhitekte. Zaključak je da najteže zamijuenjivi poslovi zahtijevaju visok nivo kreativnosti i ljudske interakcije i imaju nizak postotak ponavljajućih aktivnosti. Oni će biti zadnji koji će biti zamijenjeni, ali stvorit će se i nova radna mjesta koja će postati potrebna za nadzor i koordinaciju inteligentnih mašina i sistema. Kako se približavamo vremenu kada AI prelazi ljudski nivo inteligencije, postavljaju se egzistencijalna pitanja. Šta studirati kada se bilo koji posao može programirati ili zamijeniti? Hoće li kao rezultat toga biti usvojen univerzalni dohodak? Suosnivač Microsofta Bill Gates vjeruje u to. “AI je najnovija tehnologija koja nam omogućava da proizvedemo puno više robe i usluga s manje radne snage”, ističe Gates. Kako radimo i na čemu možemo raditi, počet će se mijenjati sve bržim tempom. Ako polovinu cjelokupnog posla mogu obaviti roboti ili mašine u narednih 15 godina, vjerovatno je da će sav posao biti oblikovan kroz umjetnu inteligenciju prije 2050. godine.
Urbana inteligencija
AI i “IoT” (internet of things) mijenjaju način na koji živimo, a zauzvrat i društvo u cjelini. Arhitektica Bettina Zerza istražila je kako će podaci i inteligentni sistemi dramatično oblikovati naše gradove. Ona daje primjer mikro senzora i urbane tehnologije koja će bilježiti kvalitetu zraka, opterećenje bukom i zvučne slike, kao i gradsku infrastrukturu općenito. Kako se ljudi kreću, gdje su najgore emisije i koliko su učinkoviti gradski procesi samo su neke od tih ideja.
Danas 55% svjetskog stanovništva živi u urbanim područjima, broj koji će se povećati na 70% do 2050. Projekcije pokazuju da bi urbanizacija mogla do 2050. dodati još 2,5 milijardi ljudi u urbana područja, pri čemu se blizu 90% tog povećanja odvija u Aziji i Africi. Ovdje AI može dodatno analizirati i pratiti kretanje po gardovima, te zajednički rad. Za 30 godina imat ćemo i potpuno nove verzije ovih modaliteta.
Saobraćaj
Saobraćaj se zamišlja na ulici i u zraku, od javnog transporta do usluga mobilnosti usmjerenih na više korisnika, do preispitivanja regulatornih i organizacijskih struktura. Posmatrajući evoluciju prometa, došlo je do novih inovacija i pomaka u statusu quo svakih 50 do 70 godina tokom posljednja dva stoljeća.
Od brodova i vozova do automobila i aviona, ti su pomaci promijenili način na koji komuniciramo, trgujemo i povezujemo se. Danas se puno govori o Hyperloop sistemima, s tim da su Virgin Hyperloop One i HyperloopTT postali vodeći timovi koji razmišljaju o prijevozu.
Posljedice za 2050. godinu su dramatične, gdje će se naše trenutne ideje i asocijacije gradova, geografije i resursa radikalno promijeniti. U isto vrijeme, kompanije poput Ubera i Volocoptera planiraju i zračni saobraćaj u smislu dizajniranja prvih zrakoplovnih taksi vozila.
Izgradnja
Građevina je jedan od najizazovnijih sektora za umjetnu inteligenciju. Britanska multinacionalna infrastrukturna kompanija Balfour Beatty objavila je svoja predviđanja za 2050. godinu. Izvješće donosi niz zaključaka: roboti će raditi u timovima na izgradnji složenih konstrukcija koristeći nove dinamičke materijale, dok će se elementi građevine samostalno sastavljati.
Dronovi koji lete iznad objekata skenirat će gradilišta, te slati upute robotskim dizalicama i kopačima i automatiziranim graditeljima bez potrebe za ljudskim sudjelovanjem. Rezultat je postupak gradnje bez čovjeka, gdje čovjek prelazi u ulogu „nadzornika“ i daljinski upravlja projektima. Ud rugom slučaju ako je ljudstvo još uvijek potrebno na gradilištu, koristit će robotički poboljšane egzoskelete i neurološku tehnologiju za pomicanje i kontrolu mašina i drugih robota na gradilištu. Ti bi pokreti na kraju mogli riješiti opasnosti od građevine i pretvoriti Nultu štetu u stvarnost.
