Mars je privukao pažnju intrigantnih poslovnim moćnika poput Elona Muska i Jeffa Bezosa da idu na “svemirsku utrku milijardera” i nastane se na planeti. No, ima li čovječanstvo pravo kolonizirati drugi planet? Ako da, kome služi ova nebeska ambicija?

Budući da se svijet sprema da postane međuplanetarno društvo: Izložbe Selidba na Mars u londonskom muzeju dizajna i dizajniranje za drugačiju budućnost u muzeju umjetnosti Filadelfije, bave se etikom, strepnjom i kulturom čovječanstva života na Zemlji i šire.

U londonskoj izložbi Selidba na Mars, jedan prostor ocrtava popularnost Marsa, prikazujući budući dolazak i opstanak čovječanstva na Crvenom planetu. Slike stvarnog života na planeti dokumentirane su u drugoj sobi u vidu panoramskog videozapisa snimljenog Marsovskim vozom Curiosity. Na temelju NASA-inog opisa Marsa, francuski parfimer Nicolas Bonneville razvio je opojan miris koji se iz difuzora oslobađa po cijelom prostoru, ispunjavajući izložbu mirisima vulkanskog tona.

U Filadelfiji Dizajni za drugačiju budućnost, velika pneumatska komora ispunjena vodom i zrakom mijenja oblik, boju i veličinu na temelju fluktuirajućeg postotka ugljičnog dioksida koji se ispušta u prostor. 80 dizajnerskih projekata, zajedno as više-senzorskim iskustvima, raspoređeno je u različitim tematskim odjeljcima kroz muzej. Ovi doživljaji ističu složene teme koje izazivaju anksioznost. Dizajnerica Alexandra Daisy Ginsberg stvorila je “mirisni krajolik” pod nazivom Oživljavanje uzvišenog, napravljen od flore koja bi naselila Zemlju da nije bilo ljudi. U odjeljku izložbe koja se fokusira na rad, prikazani su ljudi naspram mašina (utjecaj koji će umjetna inteligencija imati na radna mjesta, produktivnost, te ljudski identitet).

m-Kvadrat