Malo nas stvari iritira više od izloženosti prekomjernoj buci ili nemogućnosti da čujemo ono što moramo čuti.

Bilo da se radi o obližnjem gradilištu, prometnog autoputa, klima uređaju ili komšiji koji uči svirati, istraživanja pokazuju da buka može doprinijeti kardiovaskularnim bolestima, visokom krvnom pritisku, glavoboljama, hormonalnim promjenama, poremećajima spavanja, te smanjenim fizičkim i mentalnim performansama. S druge strane, u akustično “ugodnom” okruženju, osim što slušamo ono što želimo, bolje se fokusiramo i osjećamo smirenije.

Stvaranje akustično ugodnog okruženja često se svodi na kina, koncertne dvorane i muzičke studije. S druge strane, to je posebno važno u okruženjima za učenje, poput učionica, jer direktno utječe na odnos nastave i učenja. Akustična nelagoda može naštetiti procesu usvajanja znanja, ometati pažnju i pogoršati komunikaciju učenika i učitelja.

Studije pokazuju da učionice s lošom akustikom uzrokuju nelagodu i promjene raspoloženja, doprinoseći povećanom stresu i umoru kod učenika, kao i smanjenim kognitivnim vještinama. Zbog akustičnih smetnji iz okoline u učionici, potreba za glasnoćom uzrokuje vokalnu i slušnu iscrpljenost učitelja i učenika.

Da biste bolje razumjeli probleme oko akustike, važno je znati neke ključne pojmove. Zvučni talasi, kada ih presretne prijemnik poput ljudskog uha, sakupljaju se i prenose kao informacija u mozak: to jest, oni se „čuju“. Dok se zvučni intenzitet izražava u decibelima (dB), ton zvuka se izražava kao “frekvencija” kroz Hertz jedinicu (Hz). Zdravo ljudsko uho osjetljivo je na vrlo širok raspon frekvencija, od oko 20Hz do 20,000Hz. Ispod i iznad ovog opsega nalaze se infrazvuk, odnosno ultrazvuk.

Podrazumijeva se da su u zgradi, ili u našem slučaju, posebno u učionicama, prisutne četiri vrste zvukova:

1. Vanjska buka (od vozila, iz dvorišta, sa sportskih terena),
2. Unutrašnji zvukovi (govor nastavnika, paralelni razgovori),
3. Udarna buka (koraci, skokovi),
4. Buka opreme (od klima uređaja, ventilatora, računara)

Svi ovi zvukovi, zajedno, utječu na zvučnu ugodu učenika. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nivo sigurne buke u učionici ne može biti veći od 35 decibela. Ukoliko je buka veća, sposobnost učenja je umanjena. U Francuskoj je istraživanje pokazalo da su se sa svakim povećanjem buke u učionici od 10 decibela rezultati na testovima jezika i matematike smanjivali za 5,5 poena.

Ostali parametri koji se koriste za opisivanje distribucije zvuka su:

1. Vrijeme odjeka: vrijeme potrebno da se nivo zvuka smanji nakon isključivanja izvora zvuka;
2. Akustična izolacija: materijalne karakteristike površina prostora koje određuju prenos zvuka.

Imajući ovo na umu, još jedan vrlo važan koncept za učionicu je indeks prenosa govora (STI), koji se odnosi na kvalitet prenosa govora na slušaoce. Ako je vrijeme odjeka (vrijeme potrebno da zvuk „nestane“ u zatvorenom prostoru nakon što se izvor zvuka zaustavi) u učionici duže od 0,6 sekundi, djeca koja sjede dalje od prvih redova teško će razlikovati suglasnike i zbog toga neće moći pravilno učiti. Što je duže vrijeme odjeka, niža je sposobnost razumijevanja zbog preklapanja zvuka, drugim riječima, niža razumljivost poruke. To znači da glasnije glasanje neće puno utjecati na jasnoću, a okruženje će i dalje biti zbunjujuće (s više glasnoće).

Kako možete poboljšati zvučni komfor u učionicama? Primjenom pravih proizvoda i materijala možete pronaći efikasne alternative za poboljšanje akustike u ovakvim prostorima. Kako bi se smanjilo prodiranje vanjske buke, idealno je zvučno izolovati građevinske elemente, što znači povećanje mase zidova i ploča te ulaganje u vodonepropusne okvire. Masa u konstrukciji se tradicionalno smatra kao najbolji pružatelj zvučne izolacije. Međutim, današnji lagani građevinski sistemi, zasnovani na principima mase-opruge-mase, mogu osigurati efikasnu vanjsku zaštitu od buke, iako se mora voditi posebna pažnja prilikom razmatranja specifikacija i detalja takvih građevinskih sistema.

Apsorbujući materijali, poput mineralne vune u stropnim ili zidnim pločama, ili žbuke ili akustične ploče pomoći će smanjiti nadzemne i udarne buke u zgradi, na što će također utjecati izbor zidne ili podne obloge. Predmeti koji raspršuju zvuk na zidovima ili apsorberi uklanjaju uznemirujući odjek koji se može pojaviti između zidova, takozvani “vibracijski odjeci”. Porozniji materijali na unutrašnjim površinama (posebno na plafonima) također će pomoći u smanjenju odjeka, poboljšavajući razumljivost govora.

Zbog svih gore navedenih razloga je poboljšanje akustike u učionici presudno za pravilan proces učenja i podučavanja. Dobitak pogađa učenike, kao i nastavnike, koji neće morati prekoračiti ograničenja svog glasa. Arhitekti u tome igraju veliku ulogu tokom cijelog projekta.