Od 1970-ih, potrošnja resursa počela je da prelazi ono što bi planeta mogla obnoviti za godinu dana. Odnosno, zagađujemo prirodu više nego što se priroda može oporaviti. Prema Svjetskoj banci, ako svjetsko stanovništvo dostigne predviđeni broj od 9,6 milijardi ljudi do 2050. godine, trebat će gotovo tri planete Zemlje da osiguraju prirodne resurse potrebne za održavanje trenutnog načina života čovječanstva.
Svakodnevno se u atmosferu oslobađa ogromna količina ugljičnog dioksida kroz industriju, transport, izgaranje fosilnih goriva, pa čak i disanje biljaka i živih bića. Posljedice klimatskih promjena postaju jasnije, i vlade i kompanije privatnog sektora postavljaju ciljeve za smanjenje emisije ugljika, jer se one smatraju glavnim stakleničkim plinovima, a njihova visoka koncentracija u atmosferi dovodi do onečišćenja zraka i kiselih kiša.
Građevinska industrija ima značajan utjecaj, jer materijali i građevinski proizvodi uzrokuju emisiju ugljičnog dioksida u aktivnostima kao što su rudarstvo, transport, fabrike i kombinovanje hemijskih proizvoda. Neutralizacija ugljika je alternativa kojom se nastoje izbjeći posljedice neravnoteže efekta staklene bašte, iz izračuna emisije ugljika. Iako nam se tema čini širokom i gotovo zaboravljenom, materijali koji se odabiru i način na koji se ugrađuju imaju veliku ulogu u svemu navedenom.
Evo nekoliko tačaka koje bi trebalo uzeti u obzir kako bi se smanjio trag ugljika u projektima:
Dobar projekt može smanjiti emisiju ugljika tokom upotrebe zgrade. Važno je razmotriti kako utjecati na korištenje zgrada i infrastrukture. U stvari procjenjuje se da se 20% utjecaja na potrošnju energije događa u fazi projektiranja i izgradnje, dok se 80% događa u fazi projektiranja rada zgrade. Zbog toga, razmišljanje o pravilnoj izolaciji, prirodnom osvjetljenju i zasjenjenju može znatno umanjiti kasniju potrebu za energijom.
Razumite materijale koji su navedeni u projektu i odakle dolaze. Kao što smo već rekli, za vađenje, proizvodnju i transport osnovnih građevinskih materijala koristi se ogromna količina energije i ugljika. Na primjer, u određenim državama industrija čelika čini oko 35% emisije ugljika u industrijskom sektoru, dok proizvodnja cementa čini 19%. Postoje proizvođači koji već žele ublažiti ove efekte. Na primjer, postoje prirodni materijali u kojima je proces proizvodnje vrlo nizak, ali njihov transport do gradilišta može biti veliki negativac, poput prirodnog kamenja i nekih vrsta drveta. Najobjektivniji način usporedbe ugljičnog otiska proizvoda / rješenja je mjerenjem njihovih EPD (Deklaracija o okolišnim proizvodima) koja daje naznaku njihovog utjecaja na okoliš tokom čitavog životnog ciklusa.
Tokom faze izgradnje važno je riješiti utjecaj teških mašina, transporta materijala i stvaranja otpada, kao i njegovo pravilno zbrinjavanje.
Dobar primjer posvećenog energetskog projekta je Berkeley Green Skills Center, arhitektonskog studia Hewitt Studios, osmišljen da postane primjer regenerativnog ulaganja i obrazovno sredstvo samo po sebi. Održive inicijative uključuju integriranu fotonaponsku fasadu (BIPV), toplotno efikasno kućište, inovativni ventilacijski sistem za povrat toplote, LED rasvjetu i drvenu konstrukciju. Projekat koristi održivi pod od drveta, smanjujući otpad kroz 1200 mm modulirane ploče od šperploče, standardnih dimenzija u zemlji.
Drugi dobar primjer je obnova Osnovne škole Westborough, kompanije Cottrell & Vermeulen Architecture, čiji se dizajnerski pristup temeljio na ideji smanjenja svih potreba za energijom, efikasnim korištenjem resursa i korištenjem obnovljive energije. Arhitekti ističu da su nedavna istraživanja pokazala da nove konstrukcije mogu ispuštati četiri puta veću količinu CO2 od dosljednih i adekvatnih reformi. Zaključeno je da novoizgrađenim zgradama koje ispunjavaju trenutne standarde treba i do 50 godina da se reforme u pogledu plaćanja njihovih ugljikovih dugova kroz niže operativne emisije, tokom kojih će se morati reformisati.
Važno je da je svijet arhitekture težio da doprinese ovom pitanju pošto je preuzeo vodeću ulogu u procesu promjene. Novi materijali i rješenja razvijeni su brzim tempom, a već postoji nekoliko dobrih primjera građevinskih dizajna, pa čak i urbanističkih dizajna koji se bave konceptom neutralnosti ugljika. Urbana područja koja predstavljaju više od 70% globalne potrošnje energije i emisije CO2, uglavnom su zgrade. U naredne dvije decenije predviđa se izgradnja i obnova područja približno jednakih 60% ukupne svjetske zalihe u urbanim područjima širom svijeta. To pruža neviđenu priliku za smanjenje emisije CO2 iz fosilnih goriva prilagođavanjem globalnog građevinskog sektora na putu za uklanjanje emisije CO2 do 2050. Nema sumnje da je ova tema relevantna i bitna i da će se o njoj mnogo raspravljati u narednim godinama.
m-Kvadrat
