Općenito su pukotine širine manje od 0,3 mm prihvatljive i ne utječu na konstrukciju. Međutim, mogu se proširiti i narasti da postanu kontstrukcijske pukotine.

Razni parametri pomažu u određivanju ozbiljnosti betonskih pukotina. Pretpostavlja se da su betonske pukotine ozbiljne ako su aktivne i neprestano se šire, omogućavaju prodiranje vlage, zadržavaju nečistoću ili se nalaze u području visoke vidljivosti. Pukotine na konstrukciji mogu utjecati i na čvrstoću i na trajnost betona.

Ozbiljnost pukotina može varirati od jedne do druge strukture. Osim toga, jednako je važna perspektiva osobe koja nadgleda posao. Na primjer, izvođač ili inženjer može smatrati da je određena pukotina prihvatljiva, dok za stanare u zgradi može biti neprihvatljiva. Dakle, ne postoji jasna granica za utvrđivanje ozbiljnosti betonske pukotine, i to bi trebalo utvrditi na osnovu specifikacija i zahtjeva projekta koji se razmatra.

Kako odrediti ozbiljnost betonskih pukotina?

Općenito su pukotine širine manje od 0,3 mm prihvatljive i ne utječu na konstrukciju. Međutim, mogu se proširiti i narasti da postanu kontstrukcijske pukotine. Zbog toga treba nadzirati male pukotine na kućama ili drugim objektima. Širina pukotina veća od 0,3 mm može stvoriti probleme u trajnosti konstrukcije.

Ako je pukotina statična, onda nije ozbiljna. Međutim, kako se betonska pukotina postepeno širi, na kraju će postati strukturna pukotina i prouzrokovati konstrukcijske probleme, osim ako se pukotina ne popravi. Kada se pukotina na vodoravnoj betonskoj površini, kao što je betonska ploča, prošire do stepena koji izaziva opasnost od spoticanja, smatra se ozbiljnom pukotinom i treba je hitno popraviti.

Ako pukotina skuplja prljavštinu i uzrokuje probleme sa sanitacijom ili održavanjem, smatra se ozbiljnom pukotinom. Pukotine na pločama i temeljnim zidovima koje omogućavaju curenje vlage su ozbiljne i trebaju odgovarajuću obradu. Najveća dopuštena širina pukotina na temelju je cca 3,2 mm. Sredstva za prigušivanje i vodonepropusnost mogu premostiti širinu pukotine od 3,2 mm.

Najbolje bi bilo sanirati pukotine koje se nalaze u područjima visoke vidljivosti betonske konstrukcije. Kratke i, ponekad, vertikalne pukotine na temeljnom zidu ne uzrokuju probleme sa konstrukcijom.  Duge, dijagonalne pukotine na zidovima podruma znak su pretjeranog naprezanja zida podruma. Pukotine nastale pretjeranim naprezanjem često potječu iz gornjeg ugla temeljnog zida.

Uglavnom je slijeganje temelja uzrok dugim dijagonalnim pukotinama na podrumskim zidovima. Dakle, potrebno je hitno riješiti problem. U nadgradnji se mogu primijetiti znakovi slijeganja temelja u obliku zaglavljivanja vrata i prozora.

Pukotine koje se pojave u roku od šest sati od postavljanja betona su ili plastične pukotine zbog skupljanja ili plastične pukotine zbog slijeganja. Širina pukotina kreće se od 1 mm do 2 mm, a pukotine veće širine sanirat će se prioritetno. Segregacija betona je jedan od uzroka takvih vrsta pukotina.

Šta su konstrukcijske pukotine?

Konstrukcijske pukotine nastaju zbog pogrešnog dizajna, neispravne konstrukcije ili preopterećenja, što može ugroziti sigurnost zgrade i stanara.

Šta su nekonstrukcijske pukotine?

Nekonstrukcijske pukotine nastaju uglavnom zbog interno induciranog naprezanja u građevinskim materijalima. Te pukotine obično ne ugrožavaju sigurnost, ali mogu izgledati neugledno, stvarajući dojam neispravnog rada ili daju osjećaj nestabilnosti.

Šta su aktivne pukotine?

Aktivne pukotine u betonu su žive pukotine koje se s vremenom šire u dužinu, širinu i dubinu. Ove pukotine nastaju uslijed preopterećenja i toplotnog širenja, npr. pukotine usljed smrzavanja i otapanja.

Koji su pokazatelji ozbiljnih pukotina?

Razni pokazatelji pomažu u određivanju težine betonskih pukotina. Pretpostavlja se da su betonske pukotine ozbiljne ako su aktivne i neprestano se šire, omogućavaju prodor vlage, zadržavaju nečistoću ili se nalaze u području visoke vidljivosti. Konstrukcijske pukotine mogu utjecati i na čvrstoću i na trajnost konstrukcijskog betona.