Kako osvjetljenje utječe na raspoloženje

Vrlo je vjerojatno da ovaj tekst čitate u unutrašnjem prostoru sa upaljenim svjetlima. Za većinu ljudi moderni život podrazumijeva provesti većinu dana u zatvorenim prostorijama, okupan u mnoštvu umjetnih i prirodnih svjetala. Ipak, iako je umjetno svjetlo čovječanstvu pružilo nesagledive mogućnosti i benefite, ono je također uzrokovalo zbrku u našim tijelima, koja su se razvijala hiljadama godina kako bi odgovorila na podražaje sunčeve svjetlosti danju i tame noću. Ta se reakcija na prirodno svjetlo naziva cirkadijanski ritam ili ciklus i opisuje 24-satni biološki ciklus gotovo svih živih bića. Na cirkadijske ritmove utječe prvenstveno prijem svjetla, ali temperatura i drugi podražaji također igraju bitnu ulogu u tom procesu.

Naš prirodni sat nalazi se u dijelu mozga koji se naziva hipotalamus, a koji je povezan s fotoreceptorima smještenim u cijelom tijelu (poput mrežnice). Ovi receptori odgovorni su za usklađivanje našeg unutrašnjeg sata sa svjetlošću koju apsorbiramo tokom dana. Razumijevanje cirkadijanskog ciklusa je neophodno jer utječe na ritmove ljudskog tijela i utječe na san, raspoloženje, budnost, probavu, kontrolu temperature, pa čak i na obnovu ćelija. Istraživanja pokazuju da odgovarajuća količina svjetlosti poboljšava raspoloženje i nivo energije, dok loše osvjetljenje pridonosi depresiji i drugim fizičkim nedostacima u tijelu. Količina i vrsta rasvjete izravno utječu na koncentraciju, apetit, raspoloženje i mnoge druge aspekte svakodnevnog života.

Ali kako možemo imati zdrav cirkadijanski ritam ako većinu svog vremena provodimo u okruženjima preplavljenim umjetnom svjetlošću?

Ili ako je posljednja stvar koju radimo prije spavanja i prva stvar koju radimo kad se probudimo jeste da provjeravamo naše telefone?

 Kako arhitekti mogu koristiti rasvjetu za promociju zdravih cirkadijanskih ritmova i na taj način zdravijeg života?

Istraživači preporučuju oponašanje prirodnih ciklusa dnevnog svjetla umjetnim svjetlima. Jača i izravnija svjetla predlažu se za jutro i tokom dana, dok se prigušena svjetla preporučuju za noć. Suprotne konfiguracije mogu uzrokovati zbunjujući cirkadijanski ritam, i izmjenu našeg rasporeda spavanja, ili mogu dovesti do smanjenja energije tokom dana. Studija sa Univerziteta u Torontu pokazala je značaj svjetlosne snage, pokazujući da jarka svjetla “pojačavaju našu početnu emocionalnu reakciju na poticaj” i da “njeni učinci mogu biti i pozitivni i negativni”.

Temperatura boje svjetlosti također jako utiču na ljudsko tijelo. Obično je prikazano u Kelvinu (K), i što je viša temperatura boje, to će biti svjetlije i hladnije. U ovom se slučaju “toplo” i “hladno” ne odnose na fizičku toplinu sijalice, već na ton ili boju svjetlosti. Topla svjetla čine da se okoliš osjeća ugodnije i opuštajuće, dok hladnija svjetla čine okoliš poticajnijim – čine nas osjećajnijim, usredotočenijima i mogu povećati nivo produktivnosti. Također se vjeruje da plava svjetlost smanjuje razinu hormona melatonina koji je povezan sa snom, što nas čini budnijima. Kompjuteri i mobilni ekrani emitiraju mnogo plave svjetlosti, tako da posljednja provjera e-pošte prije spavanja može poremetiti Vaš san, i učiniti vas prividno odmornijim. Ali ako se inteligentno koristi, plava svjetlost može biti idealna za one prostore u kojima um treba raditi punom brzinom, kao što su dvorane za sastanke, industrijske kuhinje, pa čak i tvornice u kojima se očekuje visoka koncentracija.

Žuti tonovi (koji se nalaze na dnu skale boja) odgovaraju sumraku i zori, vremenima kada je tijelo općenito opuštenije. To ima puno smisla ako mislimo da ljudi donedavno nisu bili izloženi svjetlima visokog intenziteta noću, već jednostavno svjetlu mjeseca i vatri. Slaba, indirektna i topla rasvjeta osigurava mirnije i  opuštenije okruženje. Iako ovo možda nije dobar izbor za radno okruženje koje zahtijeva učinkovitost i produktivnost, moglo bi biti od koristi za restoran, prostor za odmor ili spavaću sobu.

Stručnjaci se slažu da iskorištavanje sunčeve svjetlosti tokom dana i izbjegavanje izlaganja hladnoj ili plavoj svjetlosti prije spavanja mogu poboljšati kvalitetu sna i pozitivno uticati na dobrobit i produktivnost ljudi.

Iako je nemoguće kontrolisati osvjetljenje svih okruženja i prostora u kojima ćemo obitavati, uticaj  rasvjete na naše tijelo može nas natjerati da dvaput razmislimo o nekim izborima koje bismo inače napravili bez razmišljanja – bilo da je to kupovina lampe na rasprodaji u supermarketu ili samo provjeravanje telefona zadnji put pred spavanje…

m-Kvadrat

print