Kiša, toplota i hladnoća mogu imati negativan utjecaj na završni sloj betona.
Tanko nanešen završni sloj podložan je oštećenju od smrzavanja. Obično se poštuju općenita pravila za izlijevanje na hladnim i toplim temperaturama, kao i kod betona. Pri planiranju važno je u obzir uzeti ključni faktor – masu postojeće ploče. U ekstremno hladnim ili vrućim temperaturama, izljeveni završni sloj i postojeća betonska ploča obično budu različitih temperatura ali prilikom stvrdnjavanja dolazi do toplotne ravnoteže.
Tanji slojevi su podložniji problemima zbog temperature. Hladna bazna ploča može uzrokovati probleme s izlijevanjem zbog odgođenog stvrdnjavanja, slabijeg očvršćivanja, a može doći i do smrzavanja završnog sloja. Vruća bazna ploča može uzrokovati brzo ukrućivanje što negativno utječe na obradivost, konsolidaciju, završno obrađivanje i povezivanje.
Izlijevanje na kiši
U većini slučajeva izlijevanje po kiši nije problem, ako se prije toga ukloni višak vode. Ako betonska površina izgleda mokro (slično curenju) morat će se ukloniti. Česta briga u ovakvim slučajevima je povećanja omjera vode i cementa, što oslabljuje jačinu, povećava skupljanje i oslabljuje površinu. To se može desiti ako se voda ne ukloni prije nanošenja. Najčešće mjere opreza u ovakvim slučajevima su prekrivanje površine plastičnim najlonom ili uklanjanje vode prije završne obrade. Iako je plastični najlon dobro rješenje, moguće je da izvođači ne mogu hodati po površini ili najlon nije dovoljno širok da prekrije cijelu širinu, ili na nekim mjestima izbija dio armature. Postoji i rizik zadržavanja toplote ispod najlona što može dovesti do bržeg stvrdnjavanja. Mnogi izvođači površinu ostave da se nalije, i onda (suncu) da se osuši, jer se smatra sličnim „curenju“, dakle čeka se da se višak vode osuši.
Izlijevanje na visokim temperaturama
Pod vrućim uslovima, važno je paziti na vrijeme stvrdnjavanja i smanjiti gubitak vlažnost. 3 su faze izlijevanja na vrućim temperaturama: prije izlijevanja, izlijevanje, poslije izlijevanja.
Faza prije izlijevanja uključuje planiranje, miješanje betona i pripremanje bazne/postojeće ploče. Mješavine za prelijevanje betona dizajnirane s niskom stopom odzračivanja posebno su osjetljive na uobičajene probleme s vrućim vremenom kao što su plastično skupljanje, stvaranje kore i nekonzistentno vrijeme vezivanja. Ove mješavine općenito imaju nizak omjer vodocementnih materijala (w/cm) i visok sadržaj finoće iz agregata i vlakana. Uvijek se preporučuje korištenje dobro ocjenjenog agregata s najvećom mogućom gornjom veličinom za primjenu. Ovo će poboljšati potražnju za vodom i obradivost za dati sadržaj vode.
Pripremanje postojeće ploče je najbitniji dio kad je u pitanju izlijevanje na vrućini. Ne postoji standardna procedura provjere vlažnosti površine. Neki izvođači pripremaju površinu polijevanjem iz šmrka i forsiranjem vode u pore površine. Drugi koriste prskanje pod pritiskom ili VAP-ove. Zavisno od uslova, površina se treba smočiti više od jedanput.
Hladno vrijeme
Kad je u pitanju hladno vrijeme, važno je spriječiti smrzavanje u ranoj fazi i raditi na temperaturi u toku izlijevanja radi bolje jačine. To je vjerovatno i najteži dio cijelog posla. Donja ploča će vjerovatno imati veću masu od završnog sloja, zbog čega će njena temperatura imati značajan utjecaj na izlijevanje završnog sloja. Završni sloj se ne može izlijevati na smrznutu ploču. U hladnim uslovima trebali bi se koristiti ventilirani grijači za vrijeme izlijevanja. Preporuke su da baznu ploču treba održavati na temperaturi od najmanje 4.5°C tokom postavljanja i očvršćivanja preljeva kako bi se potaknula hidratacija, stvaranje čvrstoće i izbjeglo smrzavanje u ranoj fazi. Hladnije bazne ploče mogu usporiti vezivanje mješavine za preljev, produžavajući vrijeme odzračivanja i završne aktivnosti. Ovo također može učiniti završni sloj podložnijim drugim problemima završne obrade kao što su plastično skupljanje i površinska kora. Kad god je to moguće, preporučuje se zagrijavanje bazne ploče kako bi se spriječilo smrzavanje i osigurali prihvatljivi uvjeti očvršćivanja.