Proizvodnja hrane izravno ovisi o pčelama, a njihov nestanak mogao bi dovesti do katastrofalnih učinaka na čovječanstvo. Na Internetu postoje alarmantna izvješća o tome kako umiru ovi mali insekti. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), 75% svjetskih prehrambenih kultura oslanja se na pčele. Na primjer, sočnu i dobro razvijenu jagodu moguće je dobiti samo ako desetak pčela prođe pored cvijeta u pravo vrijeme i opraši ga. Bez njih bi jagoda više ličila na grožđicu.
Postoje mnogi kontroverzi oko uzroka njihovog smanjenja. Stručnjaci krive pesticide, ali i štetočine, gubitak njihovog prirodnog staništa i klimatske promjene. Industrijska poljoprivreda ističe se kao jedna od glavnih prijetnji. Raspršivanje herbicida i pesticida utječe na centralni nervni sistem pčela, što rezultira paralizom i smrću. Hemikalije korištene u poljoprivredi dovele su do niske stope reprodukcije pčela i povećale učestalost štetočina u kolonijama. Monokultura također uništava raznolikost izvora hrane za pčele, drastično smanjujući resurse dostupne za prikupljanje polena.
Jedan od najboljih načina da se spasi pčele je odabir hrane koja je više ekološki uzgojena. Svaki napredak u transformaciji sadašnjeg destruktivnog poljoprivrednog sistema u ekološki poljoprivredni sistem uveliko će pogodovati okolišu i sigurnosti prehrane ljudi.
Međutim, gradovi mogu igrati još važniju ulogu. Istraživanje koje je 2018. objavilo Kraljevsko društvo B pokazalo je da pčele koje žive u urbanim područjima žive zdravije živote od svojih kolega u ruralnim područjima. Kolonije su im veće, bolje se hrane i manje su sklone bolestima.
Studija otkriva da cvjetovi u gradskom vrtu pružaju raznoliku i dosljednu prehranu pčela i da bi korištenje manje pesticida moglo biti uzrok da pčele uspjevaju u gradu. Urbani povrtnjaci prepoznati su kao posebno dobra mjesta za oprašivanje, jer pružaju kombinaciju voća i povrća, kao i uglove pune korova i autohtonih biljaka. Drugo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Ecology and Evolution, navodi da urbani povrtnjaci i cvjetni vrtovi često imaju 10 puta više pčela od parkova, groblja i prirodnih rezervata. Istraživači su također otkrili da su vrtovi u bogatijim četvrtima domovi više oprašivača, jer ima više cvijeća i bogatijih biljaka.
Prema izvješću, najbolja strategija je povećati broj urbanih vrtova. Sadnja omiljenih cvjetova pčela također pomaže, kao i smanjenje učestalosti košenja trave u javnim parkovima, omogućavajući im da procvjetaju. Pčelinje kuće pružaju prirodniju strukturu pčelama i po potrebi omogućavaju malo ljudske pomoći.
Vješanje kutijskih košnica u vrtovima također može biti vrlo korisno (a da ne spominjemo da je gotovo neograničena opskrba medom). Naravno, važno je biti oprezan i odabrati prave lokacije i vrste. Zanimljivo je da neke pčele putuju u radijusu do 2 km oko kutija, oprašujući i šireći vitalnost na svom putu.
Kad je riječ o pčelama, važno je zapamtiti da postoji širok raspon vrsta. Nativne vrste su (često neumoljivi), one koje bi se najviše trebale štititi jer one najviše opraštaju okolinu. Moguće je razviti male konstrukcije za smještaj autohtonih pčela koje pružaju vitalno stanište za gniježđenje, a sastoji se od konstrukcije slične kućici za ptice koja sadrži niz izloženih cijevi na koje pčele mogu odlagati svoja jaja. Pčele koje gnijezde očajnički traže odgovarajuća mjesta za gniježđenje, ponekad čak i na krajevima starih mlaznica vrtnog crijeva, otvorima u metalnom vrtnom namještaju ili u šupljim krajevima vjetrovitih zvona.
IKEA je pokrenula inicijativu Wildhouse for Wildlife s kućama za insekte i male životinjice napravljene od otpada.
Razumijevanje rada košnica i koristi koje pčele mogu pružiti inspirirajuće je i uzbudljivo.
Najbolje što možemo uraditi je lokalno započeti brigu u svojim dvorištima ili komšiluku. Učiniti vrtove što je moguće prijateljskijim jednako je jednostavno kao i dodavanje autohtonih vrsta cvijeća i mjesta za gniježđenje domaćih pčela. A ako je naša potraga za boljim svijetom za čovječanstvo u narednim godinama, dugovječnost pčela je vrlo važan faktor. To je, zapravo, način na koji urbane sredine mogu znatno doprinijeti!
m-Kvadrat
